Pojava zaraznijeg soja i nezadovoljavajući tempo cijepljenja već nekoliko tjedana bude strepnje u Hrvatskoj. One su mahom vezane uz turističku sezonu čiji bi eventualni kolaps dodatno ugrozio ionako krhku ekonomiju. No, javljaju se i one načelnije, fokusirane prvenstveno na zdravlje ljudi. Međutim, upozorenja stručnjaka nerijetko se dočekuju prilično neprijateljski, pa i krajnje suludo. Naime, predstavnici iznajmljivača i poduzetnika optužuju epidemiologe i njihove “apokaliptične najave” za ugrožavanje sezone, a ne slabu procijepljenost na osnovu koje epidemiolozi predviđaju rast broja zaraženih.
Nastavi čitati “Nisam antivakser, ali… Ali što?”Svi moji izgubljeni EURI
Prvi izgubljeni EURO
Taj EURO devedeset i šeste nije po dobrom zapamtila domaćin Engleska, tada stabilna članica ujedinjene Evrope. Godina 1996. bila je godina početka mira u Bosni i Hercegovini. 24. aprila 1996. fudbalska selekcija BiH igrala je u Zenici prijateljski meč sa prijateljskomi Albanijom. Završilo je miroljubivih 0:0. To je bio naš drugi zvanični (prijateljski) meč. Prvi smo odigrali također sa Albanijom u Tirani, deset dana nakon uzbudljive potpis-završnice u Dejtonu 1995.
Nastavi čitati “Svi moji izgubljeni EURI”Diverzija buntovnika iz Seattlea
1989.
Malo je takvih godina kao što je ova iz podnaslova. Bogata događajima, nabijena simbolikom, znakovita po mnogo čemu. Padaju neki važni zidovi, simbolični i stvarni. Liberalna demokracija proglašava pobjedu nad mrskim komunizmom. Znani joj teoretičari razmeću se frazama o kraju povijesti, što će godinu-dvije poslije poroditi akademski bestseller. Pobjedu liberalne demokracije začinio je i Mitar Mirić stihovima: ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine. Ante Marković dobro razumijeva globalne silnice. Pokušava reformirati i spasiti Jugoslaviju. Sizif ga tugaljivo posmatra i u nevjerici vrti glavom. Orošeno čelo cakli mu se na suncu, dok tiho pjevuši Dylanovu Like a rolling stone.
Nastavi čitati “Diverzija buntovnika iz Seattlea”Novi ljetni hit
Novi ljetni hit, singl “Izgradili smo most” kojeg izvode “Suzi Wolf & Orkestar Ante Manzonija”, pjesma je koja retro zvukom evocira sjećanja na brojna ljetovanja na jadranskoj obali sredinom prošlog stoljeća. To je ujedno poslužilo kao inspiracija za izradu videospota. Spot za pjesmu je snimio i montirao glazbenik i multimedijalni umjetnik Dinko Čvorić – Doringo.
Nastavi čitati “Novi ljetni hit”Šta zamjeram Predragu Kojoviću
Gornji je naslov, naravno, svojevrsna prevara, ono što se na engleskom zove a hook a na francuskom l’accroche. Računam, naime, da će mnogi čitalac pohitati da zbog takvog naslova, i nakon početnog šoka, otvori tekst i vidi šta jedan lojalan član Naše stranke zamjera predsjedniku koga je dosad bezuslovno podržavao u svim okolnostima, a to je već pola posla: velika je vjerovatnoća da će taj čitalac do kraja pročitati ovaj napis u kome ja Predragu Kojoviću zapravo ne zamjeram ništa, ili veoma malo.
Nastavi čitati “Šta zamjeram Predragu Kojoviću”Biden i Putin, dobar sastanak u Ženevi
Po real-političkoj definiciji, susreti na vrhu najvećih svjetskih igrača izravno utiču na globalni politički pejzaž i atmosferu. U datom međunarodnom kontekstu, sastanak novog američkog predsjednika Joe Bidena sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Ženevi 16. juna ove godine pripremljen je taman kako treba. Obostrano, da ne bude zabune. Sve odmjereno i bez bombastičnih nota, uz nepatvorene izraze uzajamnog uvažavanja.
Nastavi čitati “Biden i Putin, dobar sastanak u Ženevi”Budućnost bez kave i kakaa
Često se u literaturi i medijima naglašava da su klimatske promjene poremećaj cijelog prirodnog eko sistema, da se radi o sustavu spojenih posuda, i kad se jedna prelije, sve ostale također gube balans. Znanstvenici su stoga počeli proučavati ranjivost Europske unije na klimatske promjene, a s obzirom na ovisnosti Unije o uvoznim prehrambenim proizvodima. Najmanje 40 posto poljoprivrednog uvoza Europske unije bit će “vrlo osjetljivo” na sušu do 2050. godine, otkrivaju nova istraživanja. Ovisnost prehrambene EU industrije o sirovinama nastalima izvan njezinih granica odnosi se na npr. sektore mesa i mliječnih proizvoda, kakao, čokolada, šećerna trska, proizvodi na bazi palmina ulja, kava, čaj, soja i kozmetika itd…
Nastavi čitati “Budućnost bez kave i kakaa”Ako osjete da gube vlast, nacionalisti neće prezati ni od čega
Izgleda da je predizborna kampanja za opće izbore u Bosni i Hercegovini 2022. već uveliko počela. Ovaj put situacija je nešto drukčija za vladajuće, tj. za glavne nacionalne stranke i njihove satelite. Po prvi put im se malo ozbiljnije ljulja pod nogama. SDA je izgubila sve općine u Sarajevu, dok je SNSD izgubio poziciju gradonačelnika Banjaluke. HDZ BiH se drži nešto bolje, što je rezultat specifičnih okolnosti koje ipak neće potrajati vječno.
Nastavi čitati “Ako osjete da gube vlast, nacionalisti neće prezati ni od čega”Tarik Haverić: Povijest političkih ideja
Ugledni bosanskohercegovački intelektualac Tarik Haverić pokrenuo je Youtube kanal i podcast pod nazivom Povijest političkih ideja, u kojem donosi “sažet pregled razvoja političkog mišljenja od najstarijih vremena do danas”.
Serijal zasad ima četiri epizode, a prema riječima gospodina Haverića namijenjen je ‘obrazovanim nestručnjacima’.
Preporučujemo svima koje zanima politika, posebno teorijski aspekti.
Nastavi čitati “Tarik Haverić: Povijest političkih ideja”Predsjednički izbori u Iranu: tko će pobijediti i što će se dogoditi?
Iranci izlaze na birališta kako bi izabrali svog sljedećeg predsjednika. Nakon višegodišnjih ekonomskih poteškoća i unutarnje represije zbog antivladinih prosvjeda, ovi bi izbori mogli imati dugoročne posljedice na domaćem, regionalnom i međunarodnom planu. Ovo su četiri stvari na koje treba obratiti pozornost:
Nastavi čitati “Predsjednički izbori u Iranu: tko će pobijediti i što će se dogoditi?”Kmečanje o klečanju
Utakmicom između Italije i Turske u Rimu počelo je Europsko prvenstvo u nogometu. Bit će to po mnogočemu specifično prvenstvo. Za početak, trebalo se odigrati lani, ali je zbog pandemije odgođeno. Za razliku od prijašnjih prvenstava koji su se tradicionalno igrali u jednoj ili dvije zemlje, ovo će se odigrati na stadionima širom Europe. A kako spomenuta pandemija i dalje diktira živote, kapaciteti tih stadiona će biti ograničeni i u priličnoj mjeri izostat će uobičajeni navijački rituali. Ali zato ćemo svjedočiti jednom drugom “ritualu” koji izaziva brojne prijepore u gotovo svim zemljama sudionicama.
Nastavi čitati “Kmečanje o klečanju”U banana državi, vlast je obično u rukama majmuna
Kupovna moć nam je (o)pala. Moramo se opet dobro prodati.
Odveć se nalazimo u nezavidnoj poziciji, ali i dalje smo zavidni.
Godine dolaze i prolaze, samo Bosna ostaje zauvijek. Na istom mjestu.
U BiH žive dvije generacije: jedna je na zalasku, druga na izlasku. Iz zemlje.
U banana državi, vlast je obično u rukama majmuna.
Nastavi čitati “U banana državi, vlast je obično u rukama majmuna”Ivan Lovrenović: FATA ORLOVIĆ
U ponedjeljak 16. travnja 2007. godine oslobođena je Fata Orlović u srebreničkom sudu od monstruozne optužbe da je njezina borba za uklanjanje ilegalno sagrađene „inat crkve“ na njezinome dvorištu izraz nacionalizma i „mržnje na spski narod“. Objavio sam tada, 20. travnja 2007, donji zapis, koji ponavljam danas, na dan konačnoga ispunjenja pravde za Fatu Orlović, kao hommage toj nevjerojatnoj ženi.
Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: FATA ORLOVIĆ”Drvo banane
Koliko Ti imaš godina, pitala ga je.
Premalo da bih se ugodno osjećao u svijetu odraslih, previše da bih glumio nadobudnog tinejdžera i revolucionara, odgovorio joj je lakonski.
Tako nekako je počelo njihovo dopisivanje.
Nastavi čitati “Drvo banane”Sedam modernih filozofa pomažu da izgradimo bolji svijet nakon pandemije
Kada će se stvari vratiti u normalu? Čini se da to svi žele, što je i razumljivo s obzirom na bol i žrtvu koji su mnogi pretrpjeli u proteklih 18 mjeseci. Međutim, trebaju li se stvari vratiti u normalu? Neki s razlogom tvrde da je to “normalno” jedan neuspjeli ekonomski model, odgovoran za stvaranje neprihvatljivih razina nejednakosti koje su pokvarile društvenu i moralnu strukturu našeg društva.
Prijete nam i novi i stari izazovi. Srećom, tu je nekoliko filozofa koji nas mogu voditi kroz sljedeću fazu pandemije i dalje. O nekima od njih govorim u svojoj nedavno objavljenoj knjizi o filozofskim lekcijama lockdowna. Ovdje govorim o njih sedmero čije nam ideje mogu pomoći u izgradnji boljeg svijeta tako što bi riješili problem nejednakosti, preokretom privatizacije i jačanjem demokracije.
Nastavi čitati “Sedam modernih filozofa pomažu da izgradimo bolji svijet nakon pandemije”














