Rusija

Je li Turska novi partner EU u borbi protiv Rusije?

Published on 05/11/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Je li novo vojno partnerstvo na pomaku, koje bi u značajnoj mjeri ojačalo poziciju Turske i bilo od velike koristi za EU?

DW piše da je “zbog učestalih povreda zračnog prostora od strane Rusije u članicama Europske unije raste zabrinutost za sigurnost Europe. Šefovi država i vlada su se već dogovorili oko većih izdataka za obranu i rade na planovima za bolju zaštitu od Rusije. Jedna od mogućnosti je i jačanje partnerstva s Turskom. Erdogan se u prošlosti nije pokazao kao lak partner, ali na polju obrane ima puno za ponuditi”.

Izgleda da dolazi vrijeme za krupne odluke, sa dalekosežnim posljedicama.

Nastavi čitati →

Prosvjedi u Srbiji: bitka za demokraciju koju EU ne smije ignorirati

Published on 27/08/202527/08/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Autoritarne mjere protiv masovnih demonstracija u zemlji kandidatkinji za EU zahtijevaju snažniji odgovor Bruxellesa

Tijekom ljeta u kojem su se europski čelnici usredotočili na shuttle diplomaciju s Donaldom Trumpom u vezi trgovinskih odnosa i Ukrajine, isto su diskretno šutjeli o još jednoj krizi na istoku Europe. Više od devet mjeseci masovni studentski prosvjedi u Srbiji dovode u pitanje autoritarnu vlast Aleksandra Vučića, koji je na dužnosti premijera i predsjednika već jedanaest godina. Do sada je Bruxelles uglavnom okretao glavu.

Nastavi čitati →

O budućnosti Ukrajine: Putin napreduje na terenu, ali ne pobjeđuje

Published on 12/07/202512/07/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Rusija intenzivira svoje brutalne napade, ukrajinski moral je poljuljan, ali nesalomljiv. Europska solidarnost također mora ostati jaka

Europski čelnici okupili su se u Rimu na konferenciji o obnovi Ukrajine, ali prioritet je i dalje izdržati ovaj rat. Rusija je pojačala napade i udara daleko iza linije fronta – uključujući rekordnih 728 dronova i 13 projektila dan prije konferencije. UN je izjavio da su civilne žrtve prošlog mjeseca bile najveće u tri godine, s najmanje 232 ubijene i 1343 ozlijeđene osobe.

Ova brutalna ofenziva ima za cilj slomiti ukrajinski duh i europsku solidarnost. Čak i Donald Trump, čini se, počinje shvaćati da Moskva nije zainteresirana za mir. Za Trumpa, maksimalizam je pregovaračka taktika, ali ne razumije da je maksimalizam za Vladimira Putina fiksacija. Ipak, ovog tjedna je priznao: „Putin nas zasipa s puno sranja… Uvijek je jako ljubazan, ali ispada da je to besmisleno.“

Nastavi čitati →

Europa treba tisuće tenkova i vojnika da uspostavi vjerodostojnu obranu bez SAD-a

Published on 15/03/202515/03/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nakon sada već zloglasne svađe između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu, transatlantski odnosi su se pogoršali. Nekoliko dana nakon sastanka Trump je prekinuo svu vojnu pomoć Ukrajini, ostavljajući Europu suočenu s izgledima za sličan tretman u bliskoj budućnosti.

Europske nacije, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, pokazale su jedinstvo neposredno nakon propalog sastanka: sazvan je summit u Britaniji, na kojem su obećana pozamašna financijska sredstva za obranu Ukrajine i za “ponovno naoružavanje” Europe.

Građani uglavnom podržavaju ovaj pomak prema militarizaciji. U nedavnoj anketi Eurobarometra, 79% ispitanika podržalo je povećanu obrambenu suradnju na razini EU-a, a 65% se složilo da bi se potrošnja za obranu trebala povećati unutar Unije.

Nastavi čitati →

Zapad je gotov, a Europa je ostala sama

Published on 22/02/202526/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U poplavi analiza o stanju svijeta nakon promjene vlasti u Washingtonu izdvaja se osvrt Alexandera Hursta za The Guardian. Ovdje ga prenosimo u skraćenoj verziji.

Nakon godina trvenja sa SAD-om oko toga treba li Francuska imati vlastiti nuklearni arsenal, francuski predsjednik Charles de Gaulle je 1966. povukao svoju zemlju iz integriranog zapovjedništva NATO-a (ne i iz samog saveza, što je uobičajena zabluda) i zatražio od američkih snaga stacioniranih u Francuskoj da odu. Kao odgovor, američki državni tajnik Dean Rusk upitao je de Gaullea : “Uključuje li to i mrtve Amerikance na vojnim grobljima?” U samo jednom vikendu, napadi JD Vancea na europsku demokraciju na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji i njegov sastanak s krajnje desničarskim antieuropskim političkim snagama u Njemačkoj, dali su de Gaulleu za pravo.

Nastavi čitati →

Ukrajina i teorija pravednog rata

Published on 20/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Rusko-ukrajinski rat potaknuo je globalne rasprave o tome što bi “pravedan mir” mogao podrazumijevati. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy naglašava pravedan mir koji uključuje obnovu suvereniteta Ukrajine i naplatu odštete od Rusije. Ostali prijedlozi, u rasponu od zamrzavanja borbenih linija do teritorijalnih ustupaka, predstavljaju suprotstavljene vizije rješenja. Što međutim predstavlja pravdu nakon ovakvog sukoba? Jus post bellum, koncept teorije pravednog rata koji se bavi moralnošću okončanja ratova, uspostavlja okvir za izgradnju mira koji se odnosi kako na neposredne potrebe tako i na dugoročnu stabilnost. U ovom će se članku razmotriti primjena jus post bellum na rat u Ukrajini i skicirati idealno mirovno rješenje koje bi ga pravedno okončalo.

Nastavi čitati →

Devet litara vode u rezervi: kako se baltičke i nordijske zemlje pripremaju za krizu ili rat

Published on 03/12/202402/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Uz rat koji bjesni u Ukrajini, sabotažu podmorske infrastrukture u Baltičkom moru i sve agresivniju nuklearnu retoriku iz Rusije, mnoge zemlje u regiji svojim građanima daju savjete kako se pripremiti za krizu, izvanredno stanje ili rat.

Baltičke države koje graniče s Rusijom – Estonija , Latvija i Litva – redovito su ažurirale javne informacije u proteklom desetljeću, što djelomično proizlazi iz povijesnog iskustva sovjetske okupacije i straha da se nešto slično ne ponovi.

Nastavi čitati →

Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta

Published on 29/05/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Neki smatraju da je rat u Ukrajini iz temelja promijenio Europu, da je iznjedrio drugačiji europski poredak. Odnosno, čini se da rat inicira strukturne promjene u načinu na koji je Europa vođena i organizirana, koji idu mnogo dalje od neposrednog imperativa pomoći Ukrajini. Integracija se produbljuje u područjima poput obrane i sigurnosti , i čini se da će EU prekrajati svoje granice kako bi primila nove članice .

Nastavi čitati →

Kina i Ukrajina: bez prevelikih očekivanja

Published on 18/08/202310/11/2023 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Raskorak je, po svojoj prirodi, neugodan položaj za održavanje. Stoga ne čudi što se kineski pokušaj da pomiri svoje sukobljene interese glede rata u Ukrajini (da održava svoje “bezgranično partnerstvo” s Rusijom, a da pritom ne naruši previše svoj odnos sa zapadnim državama, kao i svoj okaljani globalni brend) pokazao nespretnim.

Nastavi čitati →

Pravoslavlje u Ukrajini: raskid s Moskvom

Published on 03/05/202315/05/2023 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prošlog mjeseca, na početku korizme, patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, propovijedao je na temu uloge Rusije u borbi za “Božju istinu”. Crkva, istaknuo je, mora odigrati svoju ulogu u borbi protiv sekularizacijskih sila liberalnog zapada kako bi se sačuvao “Sveti Rus i naš narod koji živi po Božjem zakonu”.

Nastavi čitati →

Tragedija na tragediju

Published on 07/02/202307/02/2023 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Iako se stvarne razmjere katastrofe tek spoznaju, već sada znamo da je potres koji je pogodio Tursku i Siriju u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak bio jedan od najsmrtonosnijih u zadnjih nekoliko desetljeća, i da je odnio tisuće života. Potres magnitude 7,8 po Richteru izuzetno je snažan, a još je opasniji kada pogodi na relativno maloj dubini i kada nakon njega slijedi drugi veliki udar. Ali čak i kad su katastrofe prirodnog podrijetla, njihov učinak jednako je oblikovan ljudskim djelovanjem, prije i nakon, kao i njihovom inherentnom snagom. Siromašni i ranjivi ljudi gotovo uvijek su nerazmjerno pogođeni.

Nastavi čitati →

Život u Rusiji nakon deset mjeseci sukoba

Published on 14/01/2023 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prošlo je godinu dana otkako sam zadnji put bio u Rusiji. Tada je većina ljudi koje sam sretao mislila da su izgledi za rat s Ukrajinom jako mali, unatoč ogromnom gomilanju trupa na granici. Stoga sam bio znatiželjan vidjeti kako su se stavovi promijenili od tada. Jednako mi je važno bilo osobno se uvjeriti kako je rat promijenio život u Rusiji.

Nastavi čitati →

Njemačka Olafa Scholza: naznake novog vremena

Published on 16/12/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nakon što je postao prvi socijaldemokratski kancelar u zadnjih 16 godina, Olaf Scholz pitao je suradnike postoji li plan B za snadbjevanje energijom ako Rusija isključi plin. Kako je napisao u eseju objavljenom ovog mjeseca, odgovor je bio “ne”.

Nastavi čitati →

O ukrajinskoj protuofenzivi: zapanjujući napredak

Published on 13/09/202213/09/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Izgorjeli tenkovi, napušteni sanduci streljiva i drugi dokazi brzog, kaotičnog ruskog bijega pričaju vlastitu dramatičnu priču. Zapanjujuća, munjevita ofenziva ukrajinskih trupa na sjeveroistoku zemlje predstavlja najznačajniji trenutak rata od ožujka, kada je napad na Kijev odbijen a ruske trupe žurno se povukle prema istoku.

Nastavi čitati →

Nasljeđe Mihaila Gorbačova: nada ostaje

Published on 05/09/202205/09/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ruski postsovjetski eksperiment s demokracijom nije uspio, ali san o političkoj slobodi mora se sačuvati

Kremlj nije bio siguran kako obilježiti smrt Mihaila Gorbačova, čovjeka kojeg se na zapadu bez zadrške slavi zbog njegove uloge u ubrzavanju kraja hladnog rata. U Rusiji se događaji koji su doveli do raspada Sovjetskog Saveza službeno opisuju kao nacionalna nesreća ili se uopće ne spominju. Gubitak statusa supersile je rana koju je Vladimir Putin riješio zaliječiti kao svoj životni zadatak.

Nastavi čitati →