Jer im se može

»Politički skandali« u Bosni i Hercegovini, naročito oni koji barem kod jednog dijela stanovništva izazivaju moralno zgražanje, liče na zapaljenu slamu: intenzivno gore i kratko traju. Nije bilo drukčije ni sa slučajem dviju studentica Univerziteta u Sarajevu koje su na društvenim mrežama veličale ratnog zločinca. Osim što je ovo »privatno mišljenje« po ko zna koji puta potvrdilo civilizacijski sunovrat jednog balkanskog naroda, afera je dodatno zasoljena istupom ambasadora BiH u Srbiji koji je srbijanskim zvaničnicima zahvalio što su Valentini V. i Slađani T. omogućili nastavak studija u Beogradu. Sasvim očekivano, dio političke klase se usplahirio, ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću upućeni su zahtjevi da sankcionira ambasadora Aleksandra Vranješa koga sam nije postavio… i ništa! Priča je već zaboravljena, u očekivanju novog »političkog skandala« (recimo, da se slikama žrtava srpske agresije iz Žepe ilustrira stradanje Srba u akciji »Oluja)…

Nastavi čitati “Jer im se može”

Zašto nam je potreban snažan Globalni sporazum o plastici

Plastični otpad uništava svijet. Onečišćenje plastikom preplavilo je naš planet, ugrožava zdravlje ljudi, doprinosi društvenoj nepravdi, uništava bioraznolikost i raspiruje klimatsku krizu.

Nastavi čitati “Zašto nam je potreban snažan Globalni sporazum o plastici”

Ekstremne vremenske prilike pravo su vrijeme za razgovor o klimatskim promjenama – evo zašto

Rekordni toplinski valovi haraju sjevernom hemisferom, pogađaju velike dijelove južne Europe, SAD-a i Kine. Na Siciliji su 24. srpnja izmjerene temperature veće od 47,5 ℃, a šumski požari donedavno su harali Grčkom. Toplinski valovi dolaze dok rekordan broj požara nastavlja gorjeti diljem Kanade.

Nastavi čitati “Ekstremne vremenske prilike pravo su vrijeme za razgovor o klimatskim promjenama – evo zašto”

Klevetom po novinarstvu

Odluka o ponovnom uvođenju klevete kao krivičnog djela izazvala je kontroverze i burne reakcije u medijskoj zajednici. Novinari i aktivisti su mjesecima upozoravali na potencijalne negativne posljedice po slobodu mišljenja i novinarstvo Republici Srpskoj. U znak protesta, novinari su čak iz rezignacije napustili javne rasprave koje su prethodile donošenju ovih izmjena.

Nastavi čitati “Klevetom po novinarstvu”

Par pitanja za Dragana Čovića

Koristan, razotkrivajući razgovor s političarima je vještina, težak i potencijanlno odgovoran zadatak. Da biste razgovor s političkim moćnicima obavili na najbolji način, morate “razumjeti njihovu motivaciju, shvatiti da će imati spremljene odgovore, ne dopustiti im da kompliciraju stvari, odbiti da vas zbune, zadržati otvoren um, poznavati svoju temu i izbjegavati međusobno vrijeđanje. Vi ste tu samo da otkrijete informacije kako biste oblikovali javnu raspravu.”

Nastavi čitati “Par pitanja za Dragana Čovića”

Alternativni ljetni hit

Studio Frendo, zanimljiv i nedovoljno poznat glazbeni sastav iz Splita, ima novi singl, “Privremeno lud (Abimbola Bubu)”.

“Ovo je klasična priča o čovjeku kojemu pukne film, golog trupa vozi na jug s autom na plin, obilazi disco klubove na egzotičnim lokacijama, ostavlja krugove u žitu”, objasnio je autor singla, Frendota Srky Šegvić.

Nastavi čitati “Alternativni ljetni hit”

Povratak mladog čovjeka s dijagnozom

Uz mnoge prednosti, »neprisustvo na društvenim mrežama« ima i jednu lošu stranu: prijatelji, kolege ili samo poznanici koji frenetično prate sve razmjene na, recimo, FaceBooku, uporno mi šalju ekranske snimke tzv. postova za koje vjeruju da bi me mogli zanimati, najčešće zato što me autori spominju u različitim kontekstima, i različitim povodima. I kao da priželjkuju neki moj sočan komentar ili reakciju… Ja ipak smatram da su razmjene mišljenja na društvenim mrežama, koliko god osoba bilo u njih uključeno, privatne, jer nisu dostupne svima nego samo »prijateljima na FaceBooku«, i da na njih ne treba javno reagirati, baš kao kada bi bile izrečene na nekom druženju iza zatvorenih vrata.

Nastavi čitati “Povratak mladog čovjeka s dijagnozom”

Kad se sastanu „Tito“ i Mladi muslimani

Premijer Kosova Albin Kurti u ovom trenutku je regionalno veoma poznata javna ličnost. Živahan, harizmatičan, suverenista i čvrst u svojim stavovima može se činiti kao dašak nove snage i mladalačkog prkosa u starim temama etničkih natezanja na prostoru bivše Jugoslavije. Kurtijev politički uspon i karijeru ću ukratko prikazati hronološki. U javnom prostoru pojavljuje se za vrijeme NATO bombardovanja Srbije zahtijevajući radikalizaciju borbe za samostalnost Kosova. Nakon toga, Kurtija beogradske bezbjednosne službe hapse 2000. godine, osuđen je za djelo prijetnje “državnoj bezbednosti Srbije”, pod pritiskom međunarodne zajednice, zajedno sa drugim političkim zatovrenicima iz tog perioda biva pušten na slobodu i od tada do danas u različitim oblicima djeluje u javnom prostoru Kosova.

Nastavi čitati “Kad se sastanu „Tito“ i Mladi muslimani”

Laburistička stranka i Brexit: usporeni povratak na ispravne pozicije

Priznavajući činjenicu da Britaniji treba reintegracija s Europom opozicija pokušava uhvatiti korak s javnim mnijenjem

Dok je David Cameron bio vođa oporbe i u dobroj poziciji da postane premijer, pozvao je svoje kolege da ne prave probleme (da ne “ljuljaju čamac”) stalno “naglabajući” o Europi. Međutim, kolega ga nisu poslušale i na kraju su uspjeli izvesti Britaniju iz Europske unije.

Nastavi čitati “Laburistička stranka i Brexit: usporeni povratak na ispravne pozicije”

Goli otok: Relativizacija i bijeg od prošlosti

Goli otok je jedna od brojnih tema iz naše bliske prošlosti o kojoj gotovo svi ljudi ovdje imaju nekakav stav, a zapravo ih većina o činjenicama zna vrlo površno i nedovoljno. Čini mi se da nema dana u kojem neki korisnik društvenih mreža ispod članka o korupciji, kriminalu, raznim političkim malverzacijama (a takvih su tema prepuni mediji) ne zavapi da nam je ponovo hitno potreban jedan ovakav logor u koji će se strpati polovina aktera sa današnje političke scene. Jer prema shvatanju tih ljudi tamo su robijali najgori kriminalci, lopuže i okorjeli nacionalisti, pa bi i sada bilo dobro aktivirati ovo mjesto i u njega potrpati sve junake zlog vremena koji nam uništavaju i sadašnjost i budućnost, a krivi su i za prošlost, jer neki od njih su na političkoj sceni već desetljećima ili su sljedbenici politika iz devedesetih godina.

Nastavi čitati “Goli otok: Relativizacija i bijeg od prošlosti”

Benjamina Karić sramoti sebe i Sarajevo

Kako prolazi vrijeme, sve je očitija šteta od nedolaska Bogića Bogićevića na mjesto gradonačelnika Sarajeva. Ovaj časni (a u teškim trenucima raspada Jugoslavije i iznimno hrabar) čovjek i političar bio je odlično rješenje za poziciju koja ima uglavnom simboličku, ali i moralnu važnost. Spriječen je na tipičan način – nečasno i podmuklo.

Kada je na njegovo mjesto došla Benjamina Karić, izgledalo je da je neugodna situacija barem djelomično ublažena. Izbor se doimao kao ipak dobra vijest: mlada žena na čelu grada, možda s novim idejama i pristupom, definitivno osvježenje.

Optimizam je potrajao dok gospođa Karić nije progovorila, stvarno i simbolički.  

Nastavi čitati “Benjamina Karić sramoti sebe i Sarajevo”

The Police – 40 godina od izlaska albuma Synchronicity

Još jedan legendarni album slavi obljetnicu. Svoj posljednji uradak The Police su objavili 17.6.1983.

Kako piše Albumism, teško je ne zapitati se jesu li znali da će ovaj album zapravo biti njihov posljednji. Iako je Sting retroaktivno natuknuo da je tijekom snimanja Synchronicityja znao da je to kraj, teško je reći koliko je stvarno toga bio svjestan.

Nastavi čitati “The Police – 40 godina od izlaska albuma Synchronicity”

Još jedna migrantska tragedija: pijetet nije dovoljan

Pokušaji Europe da se izolira od globalne krize riskiraju pogoršanje ionako očajne situacije

Prema riječima preživjelih, ribarski brod koji je prevozio uglavnom afganistanske i pakistanske migrante prema Italiji prevrnuo se gotovo trenutačno u srijedu. Znamo je da je poginulo najmanje 78 ljudi, ali pravi broj mogao bi biti puno veći. Stotine ljudi bile su nagurane u neadekvatno plovilo koje je potonulo 50 milja od grčkog obalnog grada Pylosa.

Nastavi čitati “Još jedna migrantska tragedija: pijetet nije dovoljan”

Može li tehnologija riješiti klimatsku krizu?

„Tehnologija je način otkrivanja u području (…) gdje se događa istina“, odvažno je prije sedamdesetak godina zapisao njemački filozof koji je još tada promišljao odnos ljudi i tehnologije te nas poticao da tako razotkrivamo i istinu o – nama samima. Pitanje je, naime, razumijemo li što je zapravo u samoj srži tehnologije i bismo li se, ako spoznamo tu srž, možda lakše i bolje nosili s mnogim problemima pa čak i s globalnim zagrijavanjem koje nam sve češće donosi ekstremne vremenske prilike.

Nastavi čitati “Može li tehnologija riješiti klimatsku krizu?”

Vlada Kosova mora preuzeti većinu odgovornosti za najnovije nasilje, ali svako dugoročno rješenje zahtijevat će konstruktivan doprinos Srbije

Ponovno izbijanje nasilja na sjeveru Kosova podsjeća nas da dijelovi zapadnog Balkana moraju prijeći dug put do oporavka od ratova iz 1990-ih koji su razbili bivšu Jugoslaviju. Unatoč desetljećima zapadnih nastojanja da je stabiliziraju, ova regija i dalje je zaglibljena u više međusobno povezanih sukoba, kojima manipuliraju i koje iskorištavaju lokalni političari.

Nastavi čitati “Vlada Kosova mora preuzeti većinu odgovornosti za najnovije nasilje, ali svako dugoročno rješenje zahtijevat će konstruktivan doprinos Srbije”