Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) uz pomoć agencije za istraživanje javnog mijenja IPSOS nedavno je proveo anketu na reprezentativnom uzorku građana (18+) na razini cijele Hrvatske kako bi utvrdili raširenost određenih teorija urote. Nastavi čitati “Zašto se u krizi pojačano šire teorije urote” →
Piše: Hana Imširović
Zadnjih nekoliko sedmica, društvene mreže preplavljene su fotografijama iz djetinjstva mojih prijatelja, throwback-ovima na dane kada smo mogli slobodno putovati i živjeti bez maske i rukavica, raznim igrama i izazovima, savjetima o čuvanju zdravlja u vremenu Covid-19, brojkama zaraženih, izliječenih i umrlih. Sve to gledam, ali vrlo selektivno percipiram. Međutim, jedan online poziv moje najbolje prijateljice mi vrlo jasno demonstrira od čega zavisi percpecija. Nastavi čitati “Kratka priča o COVID 19” →
Piše: Neven Šimić
Dječak sjedi u sobi. Izolacijsko je doba. Ali ne ovo današnje, pandemijsko. Početak je devedesetih. Vremenska granica između analogne i digitalne ere sve je tanja. Jedna država upravo nestaje s geopolitičke pozornice. Izvana se čuju neobični zvukovi kakve je dosad registrirao samo u ratnim filmovima. Ali dječak ne mari previše. Fascinira ga jedan drugi zvuk. To je zvuk vinila koji reproducira Philipsov gramofon. Longplejka se rotira, igla klizi po glatkoj površini vinila, zvuk se razlaže na melodijske i ritmičke tonove. Soba vibrira. Dječak još uvijek ne može pojmiti šta je to estetski doživljaj. Ali osjeća, živo osjeća, da ga prožima nešto lijepo i moćno. Nastavi čitati “Zvučni zapisi iz karantenskog podzemlja” →
Piše: Nedžad S. Hadžimusić
Izvod iz 7. dijela, updated: (…)Svijet je zatečen zlogukim vijestima, sablasnim prizorima i brojkama o širenju pandemije Covid-19 (koronavirusa). Sve govori da je tek otvoren novi crni pasijans zaredom u prvim decenijama trećeg milenijuma: bili Mi ili Oni, sinofili, trumpoljubi ili putinofobi, suverenisti, liberali, nadolazeći desni, odmjereni centar, marginalizirana ili tek hinjena ljevica, jakobinci ili žirondinci, (ne)konstitutivni Budisti, Romi, Jevreji, Hrišćani, Katolici, Pravoslavni, Protestanti, Muslimani, Šiiti, Suniti, ateisti, agnostici etc – svi skupa, testirani ili još ne, u karanteni ili ne, plus-minus 65, imamo izravno i/ili kolateralno neviđenu, ultra ozbiljnu situaciju na plavoj planeti. Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 8. dio” →
Ivan Đikić, poznati molekularni biolog, govorio je o pandemiji koronavirusa.
Preporučamo svima; važno je kada u ovim vremenima pandemije i populizma eksperti govore o činjenicama. Nastavi čitati “Ivan Đikić o koronavirusu” →
Piše: Haris Ćutahija
U doba globalne pandemije korone, postoji i svijetla tačka: evropski put Bosne i Hercegovine nije zapostavljen. Naime, ostao je na istom nivou na kojem je bio prije pojave korona virusa – na nivou nule. Od trenutka dobijanja Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, u Bosni i Hercegovini se proces evropskih integracija skoro ne spominje. U fokusu javnosti nekako se uvijek nađu teme koje se zbog ubiranja jeftinog i slabo održivog, ali brzog, dnevnopolitičkog kapitala nameću kao važnije od evropskog puta. Nastavi čitati “Dvorište EU u vremenu korone” →
Mnogi političari u regiji počinju se glasno pitati – često oportunistički – koja je zapravo korist od europske budućnosti.
Piše: Ian Bancroft
„Do sada ste shvatili da europska solidarnost ne postoji“, izjavio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare tijekom proglašenja izvanrednog stanja. Ta solidarnost je „bajka na papiru“, dodao je, a „jedina zemlja koja nam može pomoći je Kina“. Nastavi čitati “Europska solidarnost u vrijeme koronavirusa” →
Piše: Mario Kikaš
Zemlje u regionu trenutno dijele sličan tempo rasta zaraženih virusom COVID-19. Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija te Hrvatska su u nešto poznijoj fazi širenja virusa (treći ili četvrti tjedan od pojave prvih slučajeva), dok su Kosovo i Crna Gora svoje prve slučajeve zabilježili nešto kasnije. Pritom Slovenija, prema posljednjim izvještajima, zasad jedina uspijeva pokazati znakove usporavanja rasta novozaraženih. Hrvatska, Srbija, Makedonija i BiH bilježe ubrzan eksponencijalni rast posljednjih dana koji svakako stvara osjećaja straha i strepnje. Ti osjećaji su pritom prilično racionalni, zasnovani na (ne)posrednom iskustvu naših zdravstvenih sustava, loše infrastrukture, smanjenih ljudskih i tehnoloških kapaciteta. Nastavi čitati “Kako se BiH nosi s koronavirusom?” →
Piše: Petar Vidov
Globalna pandemija koronavirusa poslužila je Ruskoj Federaciji kao plodan rasadnik za još jednu veliku dezinformacijsku kampanju. Internet su preplavile netočne informacije povezane s virusom SARS-CoV-2 i bolešću Covid-19. Nastavi čitati “Rusija dezinformacijama o koronavirusu izaziva razdor i širi paniku” →
Piše: Rachel Denber
Predsjednik Vladimir Putin nastavio je špekulacije o tome koja će mu biti uloga u Rusiji nakon što mu se mandat završi 2024. Dok je ruski donji dom parlamenta raspravljao o ustavnim amandmanima, u očito koreografiranoj predstavi uz pseudo-spontanu političku dramu, pojavio se prijedlog za ‘vraćanje sata na nulu’ u smislu Putinovih daljnjih ambicija. Nastavi čitati “Politička i ustavna drama u Rusiji” →
Zbog širenja koronavirusa zdravstveni radnici ukazuju i na odgovornost pojedinaca u nastojanjima da se uspori pandemija. Socijalno distanciranje je način da se to postigne. Gerijatar Thomas Perls objašnjava kako funkcionira ova ključna strategija. Nastavi čitati “Što je socijalno distanciranje i zašto predstavlja najbolje sredstvo u borbi protiv koronavirusa” →
Gradske vlasti u Zagrebu objavile su na svojoj Facebook stranici dokument s uputstvima o borbi protiv koronavirusa. S obzirom da su ovakvi savjeti korisni svima i da su relativno detaljni, prenosimo ih. Nastavi čitati “Korisni savjeti u borbi protiv koronavirusa” →
Piše: Neven Šimić
Izmislili smo umjetnost da ne bi propali od istine, parafraza je poznate Nietzscheove misli, gdje najpoznatiji brko među filozofima propituje umjetničke epohe i estetske kategorije, dajući umjetnosti duhovna i terapeutska svojstva. Nietzschea je i u slobodnijoj interpretaciji prilično nategnuto dovesti u kontekst humora. Osim ako baš nemate uvrnuti pogled na svijet poput onih likova iz Monty Pythona. Nije poznato jesu li u Helem Nejse timu razmišljali o Nietzscheu kada su stvarali crtani film Bruca, Braca, Bruda i Brada. Nastavi čitati “Dok motaš joint ispred granapa u Švrakinom” →
Piše: Nedžad S. Hadžimusić
Izvod iz 6. dijela, updated: (…)Dakle, impeachment per se (opoziv predsjednika SAD) je čudo. Jer, zbog ‘zločestih riječi i manjka respekta za nikad jači NATO’, kočoperni Francuz je dobio izravan ukor pred tv kamerama u Londonu od predsjednika SAD Donalda Trumpa, osobno. Dakle, sve to od strane kolege koji je na prošlogodišnjoj europskoj turneji isti vojnopolitički savez hladno proglasio dinosaurusom! Emmanuel Macron ovo može komotno uzeti kao kompliment, ukoliko sve navedeno radi kao l’agent provocateur… Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 7. dio” →
Piše: Mile Lasić
Boji li se Katolička crkva povijesti?
Kako je i najavio već prošle godine, aktualni poglavar Rimske katoličke crkve papa Franjo je 02. ožujka 2020. konačno i u cijelosti otvorio onaj dio Vatikanskih arhiva koji svjedoči o djelovanju kontroverznog pape Pija XII. tijekom Drugog svjetskog rata, što već desetljećima traže ne samo židovske udruge. Kontroverzni papa Pio XII., kojemu je pontifikat trajao od 1939. do 1958. godine, nije dovoljno jasno i glasno osudio holokaust, tvrdi primjerice Američki židovski kongres, dok službeni Vatikan desetljećima govori da je Pio XII. tiho i iza scene spašavao Židove kako javnim djelovanjem ne bi pogoršao situaciju. Papa Franjo je u prošlogodišnjoj najavi otvaranja tajnog arhiva o djelovanju Pija XII., upravo u govoru pred članovima Vatikanskog tajnog arhiva, kako je zabilježio i portal NET.hr, kazao da se “Crkva ne boji povijesti”, te da se na nasljeđe Pija XII. gleda s “predrasudama i pretjerivanjem”. O svemu ovome se i radilo u mojemu feljtonu „Vatikan i holokaust“ (I-V), objavljenom u vremenu od 26. kolovoza 2014. do 23. rujna 2014. godine na zagrebačkom portalu Autograf.hr s kojim sam ranije surađivao o čemu i svjedoči moja knjiga iz 2015. „Uzaludni proeuropski pledoaje – prilozi refleksivnim modernizacijama“, iako u nju nije uključen i ovaj feljton. On se u nastavku izlaže sudu čitatelja portala Digitalna demokracija u cijelosti, u pet dijelova, tek uz tehnička kraćenja … Nastavi čitati “Vatikan i holokaust” →
digitalnademokracija.com