Zašto rad studenata ne ulazi u radni staž?

Zašto rad preko Student servisa ne ulazi u radni staž? Ovo smo se očito svi, osim vladajućih, zapitali.  Pitaju se to i mnogi studenti u trenutku dolaska na burzu rada. Pregledavajući more oglasa na portalima za zapošljavanje, primjete kako većina poslodavaca kao uvjet navodi radno iskustvo od barem jedne godine. Ne samo radno iskustvo, već određena znanja i vještine.  Mladi ljudi zbog toga možda neće dobiti priliku za rad. Jednostavno, ne zadovoljavaju nužne uvjete za prijavu. 

Nastavi čitati “Zašto rad studenata ne ulazi u radni staž?”

Muslimanski rezolucionari (III)

Piše: Tarik Haverić

(Ovaj tekst čini treći i posljednji dio drugog poglavlja knjige Bošnjaštvo kao promašen projekt. Kako suditi (o) povijesti, koja treba da se pojavi do kraja 2021.)

Inače, Safet Bandžović započinje svoju studiju Bošnjaci i antifašizam opsežnim uvodnim poglavljem ispunjenim uopštenim razmišljanjima koja treba da potkrijepe zaključke do kojih će na kraju doći. Taj postupak je sasvim legitiman, i u njegovom slučaju čak nezaobilazan: kako je pisao još Wilhelm Dilthey, problem osobenosti spoznaje fenomena povijesnog života ne može se riješiti bez razvijanja cijele filozofske pozicije unutar koje svoje pravo značenje dobiva i taj pojedinačni problem. Ta pozicija većinom je implicitna: mi znamo da je Sartre egzistencijalist a Ch. S. Peirce pragmatist, i da su i jedan i drugi u odgovarajućim djelima obrazložili svoje filozofske svjetonazore, pa eksplicitnu potvrdu ovih potonjih ne očekujemo na početku svakog njihovog novog spisa. S Bandžovićem je drukčije: on je manje poznat autor koji svojom studijom namjerava da ponudi nov pogled na jednu navodno zanemarenu historijsku građu, pa je razumljivo da na početku iznese vrednosne i metodološke pretpostavke svoga rada, tj. svoju poziciju.

Nastavi čitati “Muslimanski rezolucionari (III)”

Kusturičin posljednji let za Sarajevo

Fotografija Emira Kusturice koji sa sjetnim pogledom iz helikoptera u niskom letu promatra Sarajevo, točno negdje iznad Marijin dvora ekspresno je obišla kompletan jugoslavenski prostor. Nema nikakve sumnje da je fotografiju u javnost pustio sam Kusturica, očekujući da će se upravo to i dogoditi, čemu je priložio objašnjenje da na taj način obilježava 40. godišnjicu premijere kultnog filma ‘Sjećaš li se Dolly Bell’.

Nastavi čitati “Kusturičin posljednji let za Sarajevo”

Dobri učitelji mogu biti heroji

Kad pomislite da je tako malo lijepih vijesti u ovo pandemijsko nevrijeme, naiđete na televizijski prilog koji vas oduševi.

U malome mjestu u Srbiji, profesor informatike napravio je program za slijepog učenika, kako bi ovaj mogao učiti matematiku.

Filip Klajn je heroj i dobročinitelj, a nama svima ide pouka kako se dobro može činiti uvijek i bilo gdje.

Nastavi čitati “Dobri učitelji mogu biti heroji”

Zašto je Damir Boras i dalje na svom radnom mjestu?

Obrazovanje je ključ. Bez njega nema modernog, prosperitetnog društva. Stoga je iznimno važno tko je na čelu najvažnijih obrazovnih institucija u jednoj zemlji. Pogotovo ako se radi o mladoj demokraciji koja još nije odbolovala neke dječje bolesti.

Na čelu realno najvažnijeg sveučilišta u Hrvatskoj, onog zagrebačkog, nalazi se rektor Damir Boras. Objektivno, to je sramota za instituciju koja postoji više od 350 godina.

Nastavi čitati “Zašto je Damir Boras i dalje na svom radnom mjestu?”

Arapski svijet deset godina nakon pada Ben Alija

Narodni ustanak koji je, u manje od mjesec dana, svrgnuo tuniškog diktatora što je bio na vlasti već 23 godine označava početak revolucionarnog vala u arapskom svijetu. Neprikladno nazvan »proljećem«, taj val zapravo predstavlja završetak dugotrajne borbe arapskih naroda za samoodređenje, koja je najprije vođena protiv kolonijalnih sila, zatim protiv klika koje su stečene nacionalne nezavisnosti pronevjerile u vlastitu korist. Za padom Ben Alija u januaru 2011. uslijedio je, sljedećeg mjeseca, pad egipatskog autokrata Mubareka što je vladao 29 godina, a zatim je započeo građanski rat u Libiji gdje je Kazafi na kraju pao, nakon 42 godine na vlasti. No dva međusobno sukobljena kontrarevolucionarna saveza brzo će se mobilizirati da skrše narodnu pobunu.

Nastavi čitati “Arapski svijet deset godina nakon pada Ben Alija”

Urušavanje američkog mita

Nedavni napad pristaša bivšega predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na zgradu američkog Kongresa u pokušaju zaustavljanja prebrojavanja elektorskih glasova i potvrde pobjede Joea Bidena na predsjedničkim izborima privukao je pažnju čitavog svijeta. Dotični je događaj izazvao sveopći šok i nevjericu kako u Sjedinjenim Državama, tako i van njih, a mnogi su pohrlili zlurado primijetiti kako je država koja se dičila statusom predziđa i bastiona demokracije lako potonula u političko nasilje i postala „banana republikom“ (usporedba koju je, među ostalima, iskoristio i bivši predsjednik George W. Bush).

Nastavi čitati “Urušavanje američkog mita”

O Baniji, Banovini i “helihopterima”

Zoran Ferić, poznati pisac (i gimnazijski profesor) gostovao je u emisiji Pressing N1 televizije. Bilo je zanimljivo i poučno ako vas interesira odnos jezika i politike u nekim segmentima hrvatskog društva.  

U prvih petnaestak minuta govorilo se o forsiranju jezičkih podjela, o “dubokim kompleksima” o “glasanju” i glasovanju”, nepismenosti i drugo. Ferić je između ostalog ustvrdio da je trenutna isforsirana kontroverza oko Banije ili Banovine takva da se čini “kao da nam se iz zemlje ruga pokojni Ivo Brešan”.

Nastavi čitati “O Baniji, Banovini i “helihopterima””

Bogatstvo i život u izobilju uništavaju planet

Želite li biti bogati? Šanse su da je vaš odgovor: “Naravno! Tko ne bi želio biti bogat? ” Jasno je da se u društvima u kojima se novcem može kupiti gotovo sve bogatstvo doživljava kao nešto dobro. Ono podrazumijeva više slobode, manje briga, više sreće i viši društveni status.

Ali tu je kvaka: bogatstvo doslovno razara sustav za održavanje života. Štoviše, izobilje također ometa prijeko potrebnu transformaciju prema održivosti, tako što pomjera odnose moći i normi potrošnje. Otvoreno rečeno: bogati rade više štete nego koristi.

Nastavi čitati “Bogatstvo i život u izobilju uništavaju planet”

Suočavanje s grubom stvarnošću

Na sam Badnjak, 24. prosinca, Velika Britanija i Europska unija konačno su postigle sporazum kojim su regulirani budući trgovinski odnosi Londona i Bruxellesa. Dogovorom, sklopljenim doslovce u zadnji čas – s obzirom na to da 31. prosinca završava prijelazni period – Britanija napušta carinsku uniju i zajedničko tržište EU-a. Trgovinski sporazum garantira da će Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje imati povlašteni položaj u odnosu na EU – naime, neće biti carina ni kvota, što je značajno jer je u 2019. obujam trgovine između UK-a i EU-a iznosio gotovo 740 milijardi eura, a Britanija je treći najveći trgovinski partner Unije, nakon Sjedinjenih Država i Kine. Britanija se na posljetku pristala obvezati da će u svoje propise ugraditi standarde EU-a po pitanjima državnih poticaja, radnih i socijalnih prava, kao i zaštite okoliša – iako je kao ustupak Bruxellesa izborila da u slučaju spora oko implementacije propisa neće biti nadležan Sud EU-a, nego arbitražna komisija. Međutim, britanski poduzetnici zasigurno će se suočiti s povišenim troškovima i novim birokratskim procedurama, s obzirom na uvođenje graničnih kontrola. Istovremeno, za većinu britanskih građana prestaje sloboda kretanja unutar Unije. Sporazum ima ukupno gotovo 1250 stranica, no poneka pitanja, poput sigurnosnih i razmjene informacija, još uvijek nisu riješena.

Nastavi čitati “Suočavanje s grubom stvarnošću”

Bez očekivanja

Dočekala sam sama Novu godinu. Pod dekom. Bez alkohola i sa vrlo malo suza. Ustvari, ja uopšte nisam dočekala ponoć. Probudila sam se 1. januara. Pokraj mene je bio laptop koji je vrtio Sinatrin Christmas Mix dok se baterija nije ispraznila, sabrana poezija Konstantina Kavafija i dvije bilježnice, koje sam kupila za posljednje pare koje sam imala.

Nastavi čitati “Bez očekivanja”

Otkrivanje života

“Nedostaje mi jutarnji, blagi vjetar dok završavam dnevni kardio… zajednica u Chicagu, udobnost kafića gdje sam planirao svoje nove projekte, druženje sa momcima iz teretane, duge vožnje do Južne Karoline i Floride. Ukratko, nedostaje mi sve u vezi Amerike. Tamo sam otkrio život.”

Gore navedeno je odgovor mog druga iz Rijada o tome šta mu najviše nedostaje nakon što se, nakon pet godina, vratio u Saudijsku Arabiju iz Amerike. Odgovor je bio vrlo jednostavan i lijepo sročen, ali posljednja rečenica me je navela na razmišljanje. To što je on izrekao u formi rečenice je zapravo jedan veliki koncept.

Nastavi čitati “Otkrivanje života”

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2020.

Iza nas je iznimno teška godina, iz svima poznatih razloga. Naših top 5 (a i dosta šire) u prošloj godini bili su uglavnom vezani za političke i pandemijske teme. Mislimo da ih se vrijedi podsjetiti i nanovo pročitati.

Ove godine bilježimo značajniji porast čitanosti, što nas posebno raduje, jer znamo da teme koje obrađujemo nisu uvijek atraktivne najširem krugu čitatelja. Plus, naš mali tim ograničenih je vremenskih mogućnosti u smislu pisanja i prevođenja.

Sretna nova godina i idemo dalje. DD

Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2020.”