Dva pisma iz Sarajeva

Dragi katolički kleru, uvažena hrvatska inteligencijo,

Za početak, čestitke na uspješno organiziranom Bleiburg-derneku u Sarajevu. Nema veze što je isti proizveo rijetko viđenu ideološku i međuetničku napetost u postdaytonskoj BiH i što su kordoni policije spriječili vrlo izvjesne incidente. Lijepo je i nadasve odgovorno što ste uzeli u obzir kontekst i historijsku simboliku Sarajeva, preuzimajući u svoje evanđeoske ruke vruć revizionistički krompir iz Hrvatske. Riječju, lijepo je što ste Za Revizionizam Spremni. Nastavi čitati “Dva pisma iz Sarajeva”

„Pitanje krivnje“ i Hrvati u BiH

U povodu tzv. sarajevske mise za „blajburške žrtve“

Kratko dvadeseto stoljeće (1914. – 1989.), po Hobsbawmovim kriterijima, obilježeno je s tri planetarna totalitarizma, pri čemu se posebice kod klerikalnih i nacionalističkih ideologa uobičajila praksa suviše olakog izjednačavanja fašizma, nacional-socijalizma i komunizma. Zato u uvodu i navedimo mišljenje pokojnog Ralfa Dahrendorfa (1929-2009), uglednog britanskog sociologa njemačkog podrijetla svjetskog glasa: “S mnogih se strana tvrdi da je jedna ideologija – fašizam – bila reakcija na drugu – komunizam. To smatram krajnje pogrešnim. Oba fenomena se razlikuju onoliko koliko su i isprepleteni. Zajedničko im je odbijanje otvorenog društva, oba postavljaju apsolutne zahtjeve. Pojam totalitarizam označava poprilično dobro njihovo zajedničko obilježje, i s njim se mogu okarakterizirati u najmanju ruku Hitlerov i Staljinov režim.” Tome se može dodati kako se u međuvremenu uobičajilo razlikovati i „fašizam“ Mussolinijevih boja od „nacional-socijalizma“ Hitlerove Njemačke i njezinih satelita. Nastavi čitati “„Pitanje krivnje“ i Hrvati u BiH”

Bosansko-hercegovačka filozofija rata

„Rat je otac svih stvari“, govorio je prije 2500 godina u grčkom gradu Efezu filozof Heraklit. Odmah treba reći kako Heraklit ne misli prije svega na rat kao oružani sukob niti isti simpatizira, nego on ovdje misli na sukob suprotnosti kao osnovu svega što je nastalo i nastaje u svijetu. Taj sukob suprotnosti ima čak i funkciju društveno-etičkog principa, jer borba svakog postavlja na njegovo pravo mjesto u društvu (ovdje je Heraklitova misao već opasno blizu liberalnom kapitalizmu i njegovim dogmama o tržišnoj konkurenciji i sukobu različitih interesa koji u konačnici vodi do napretka). Nastavi čitati “Bosansko-hercegovačka filozofija rata”

C’est la vie – sjaj i bijeda polusvijeta

U onom životu, negdje s početka osamdesetih na diplomatskom zadatku u Stockholmu ispred bivše SFRJ, sasvim slučajno sam bio počašćen druženjem, potom prijateljstvom koji su, evo dokaza, ostavili značajne otiske do dan danas. Dakle, na rutinskom kraju tog i tog radnog dana, po običaju svratim do mog tržnog centra u otmjenom Gardet kvartu (nedaleko od glasovitog Svenska Filminstitutet) , sa ciljem da pokupujem svašta-nešto, namirim kuću. Plus, da usput skoknem u tamo nagodan poštanski ured i pošaljem rukom ispisane novogodišnje čestitke – o tempora, o mores (!). Nastavi čitati “C’est la vie – sjaj i bijeda polusvijeta”

SDP pop

Jedan jednostavan način na koji stranke poručuju kome se obraćaju je izbor glazbe koja prati kampanje, prijenose dočeka rezultata izbora, pa i inauguracije. Od naizgled beskrajnog rezervoara pučkih heroja kakve HDZ može mobilizirati, i velika je drama ako ih izgubi, SDP nekako uspijeva imati još ustajaliji repertoar. Umjesto da SDP bude primoran mijenjati svoju playlistu barem svakih par godina, glazbenici kao da su se predali SDP-ovoj playlisti. Tako smo u minulom desetljeću dobili autentični i uspješni SDP pop, egzempliran grupom Detour. Ugodna, pristojna glazba i stihovi koji brane civilizacijske tekovine srednje klase napadnute od strane barbarluka narodnih fešti. Nastavi čitati “SDP pop”

Koronavirus: pet razloga za optimizam

Veliki dio medijskog izvještavanja o COVID-19 usredotočen je na loše vijesti i na greške koje se prave. Međutim, lako je optuživati za greške kad ste general nakon bitke. To vam daje puno materijala za vaše novinske članke, ali je li takvo što ispravno? Nastavi čitati “Koronavirus: pet razloga za optimizam”

Zaštita osobnih podataka u vrijeme Covid-19

Dolaskom COVID-a 19 (koronavirusa ) u Republiku Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske donijela je dopunu Zakona o sustavu civilne zaštite, odnosno Novelu. Na taj način Vlada je izbjegla korištenje članka 17. Ustava Republike Hrvatske te iskoristila članak 16. koji glasi :

‘’Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.’’ Nastavi čitati “Zaštita osobnih podataka u vrijeme Covid-19”

Popularan možeš biti ti

1

U ovaj pandemijski nevakat otvoreni su vam mnogi komunikacijski kanali da se kreativno ispoljite. Pa tako svaki digitalizirani pojedinac ima mogućnost da osmisli neki svoj karantin blues, prebaci ga na društvene mreže ili svoj Youtube kanal i učini viralnim. Mada ne mora nužno biti karantin blues, može biti i karantin raspašoj, ovisi jeste li osoba tankoćutne duše ili divljeg temperamenta. Nastavi čitati “Popularan možeš biti ti”

Diplomatska prisjećanja – nismo li svi mi već 30 godina u potrazi za vjerodostojnim pripadanjem?

  1. Ovo nije naš rat

U diplomatskom životu je svaki posjet iz svoje zemlje odgovarajućim partnerima u zemlji službovanja događaj od posebnog značaja, koji podiže temperaturu u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, jer stavlja na probu čitav mehanizam, posebice diplomatski sastav dkp-a. Specifukum te posljednje „diplomatske godine“ u preostalom životu umiruće SFRJ ogledao se u bezbrojnim posjetama „republikanaca“, dakle predstavnika jugoslavenskih republika koje su se razdruživale na tipičan balkanski način, s pucanjem i umiranjem. Jedino su „federalci“ bili sve rjeđe u posjetu Bonnu, s njima se više nije htjelo ili imalo o čemu razgovarati… Nastavi čitati “Diplomatska prisjećanja – nismo li svi mi već 30 godina u potrazi za vjerodostojnim pripadanjem?”

Kad’ socijalna inteligencija poništi emocionalnu

Moja društvena izolacija, započeta širenjem Covid 19, navršava mjesec dana. Iako situacija nije nimalo bezazlena, mi koji poštujemo restrikcije i imamo privilegiju ostati sigurni kući, trenutno raspolažemo sa mnogo vremena za aktivnosti koje užurbani život, prije pojave virusa, nije dozvoljavao. Prebirala sam po uspomenama: starim fotografijama, razgovorima sa različitim profilima ljudi, te mentalnim dnevnicima uspomena. Prisjetila sam se jedne priče čiji su se redovi u dahu čitali i koji su puno obećavali, a imala je razočaravajući kraj. Nastavi čitati “Kad’ socijalna inteligencija poništi emocionalnu”

Javno vlasništvo u vrijeme koronavirusa

Bez obzira na političke preferencije, u ovom je trenutku neizbježno razmišljati o javnoj zdravstvenoj zaštiti i javnim službama u cjelini. Nemoguće je ne govoriti o tome koliko su javni sustavi i radnici bitni za naše kolektivno zdravlje i dobrobit, te kako su desetljećima bili nedovoljno financirani, podcijenjeni i zanemarivani. Nastavi čitati “Javno vlasništvo u vrijeme koronavirusa”

Fejzbučka esejistika i druge pošasti

Mnogi su u ovaj pandemijski nevakat otkrili svoju kreativnu stranu. Ili barem tako misle. Među njima i podobar broj vaših fejsbuk prijatelja kojima se iznenada javio poriv za pisanje i literarizaciju vlastitih misli. Raduje vas to. Vjerujete u skrivene talente koji čuče tu negdje na potezu od inboksa do houm pejdža. No vaš optimizam se rasplinuo dok si rekao news feed. Nastavi čitati “Fejzbučka esejistika i druge pošasti”

Raskol na Zapadu – 9. dio

Piše: Nedžad S. Hadžimusić

Izvod iz 8. dijela, updated: (…) Čovječanstvo se danas suočava sa globalnom krizom. Možda najvećom u ovoj generaciji. Odluke koje vlade donesu u periodu  ove pandemije će oblikovati svijet u narednim godinama. One neće odrediti samo naš zdravstveni sistem nego i ekonomiju, politiku i kulturu – Juval Noah Harari.  Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 9. dio”

Zašto se u krizi pojačano šire teorije urote

Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) uz pomoć agencije za istraživanje javnog mijenja IPSOS nedavno je proveo anketu na reprezentativnom uzorku građana (18+) na razini cijele Hrvatske kako bi utvrdili raširenost određenih teorija urote. Nastavi čitati “Zašto se u krizi pojačano šire teorije urote”