Vučić je nesumnjivo “ruski trabant”, ali poanta je nešto drugo

Populizam je na cijeni diljem svijeta, pa ni ovaj dio Europe nije iznimka – naprotiv.

Šef hrvatske diplomacije, Goran Grlić Radman, nazvao je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića “ruskim trabantom”. Konkretno, u razgovoru za N1 televiziju, Grlić Radman rekao je da Vučić “može biti eventualno nekakav trabant ili satelit Rusije, ali nećemo dozvoliti kao saveznici, a i partneri sa SAD-om bilo kakav utjecaj Rusa ili druge maligne utjecaje koji bi narušili stabilnost zapadnog Balkana”.

Nastavi čitati “Vučić je nesumnjivo “ruski trabant”, ali poanta je nešto drugo”

Bizarna mostarska večer

Nakon zagrebačke promocije koju je koncem siječnja organiziralo Društvo hrvatskih književnika, i u Mostaru je 17. veljače u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače predstavljena knjiga In vino libertas. Autobiografski zapisi iz Haaga presuđenog ratnog zločinca Valentina Ćorića.

Nastavi čitati “Bizarna mostarska večer”

Dobro je da je Dragan Čović prozvan 

U medijima u Bosni i Hercegovini, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović tretira se pomalo u rukavicama. Dijelom je to zato što je sposoban i smiren u javnim nastupima pa ga je teže optužiti za sirovi populizam Milorada Dodika, Željka Komšića i sličnih. A dijelom je u pitanju i politička računica, pa ga mediji odani svojim političkim moćnicima (osim SDFA medija, koji su i dalje frustrirani zbog gubitka vlasti) ne diraju previše jer u bh. političkoj slagalici HDZ je praktično neizbježan u sastavljanju vlasti na federalnoj i državnoj razini.

Nastavi čitati “Dobro je da je Dragan Čović prozvan “

Trojka u posjeti „trojci“ i mirna Bosna

Dugo vremena Bosna i Hercegovina nije bila predmet suštinskog interesa tzv. međunarodne zajednice i Europske unije kao njenog bitnog dijela. Dijelom je to bilo zato što je svima bilo jasno da je i onaj ulazak Hrvatske u EU iz 2013. godine jedva prošao i da su svi tada znali da je posljednji za jedan duži period, a dijelom i zbog toga što je Europska unija bila uvjerena da će se stvari u Bosni i Hercegovini razvijati progresivno po inerciji, po činjenici prisustva Visokog predstavnika i međunarodnih diplomata s bitnom ulogom u njoj, a na koncu dijelom i zbog toga što ovakva vrsta međuetničke distanciranosti kakva je sada, nije bila toliko izražena, niti je izgledalo kako je izgledan novi ratni sukob ili ovolika blokiranost zemlje, odnosno države i njezinih funkcija. Zbog toga su u Bosnu i Hercegovini dolazili ljudi iz trećeg ešalona diplomacije, a čak kad bi i oni nakon dugih godina uvidjeli u kolikoj su zemlja i društvo blokadi, obično bi to obznanili svijetu i vlastitim poslodavcima onda kad bi bilo dobrano kasno i kad više nisu zauzimali poziciju Visokog predstavnika.

Nastavi čitati “Trojka u posjeti „trojci“ i mirna Bosna”

Više od 4 milijarde ljudi ima pravo glasa na izborima u 2024. Je li ovo najveći test za demokraciju?

2024. bit će najveća godina ikada za demokraciju. U ovom povijesnom trenutku, preko četiri milijarde ljudi, što je više od polovice svjetske populacije u više od 40 zemalja, izaći će na izbore.

Nacionalni izbori održat će se u Sjedinjenim državama, Indiji, Indoneziji, Rusiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Pakistanu, Bangladešu, Tajvanu, Meksiku i Južnoj Africi, da spomenemo samo neke. I Europska unija će na izbore. Ovaj užurbani slijed izbora izvanredan je zbog raznolikosti nacija i naroda koji sudjeluju, kao i zbog svoje ogromne veličine.

Nastavi čitati “Više od 4 milijarde ljudi ima pravo glasa na izborima u 2024. Je li ovo najveći test za demokraciju?”

Izbori 2024.

MM: Jebiga, šefe, sve ankete i računice pokazuju da nakon izbora nećemo moći formirati vlast bez Domovinskog pokreta.

AP: Meni su te ankete dosta sumnjive, Marko. Ne pravimo račun bez krčmara.

MM: Bogami su ovoga puta brojke neumoljive. Ili ćemo s Domovinskim pokretom u koaliciju, ili u opoziciju.

Nastavi čitati “Izbori 2024.”

Zarobljena država u Srbiji – problem za Balkan i EU

Prema riječima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nedavni parlamentarni izbori u toj zemlji bili su “najčišći i najpošteniji” u povijesti. Oni su također bili i trijumf za njegovu, pogrešno nazvanu, Srpsku naprednu stranku (SNS), koja je uvjerljivo pobijedila. Međutim, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju imala je drugačiji stav.

Nastavi čitati “Zarobljena država u Srbiji – problem za Balkan i EU”

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2023.

Nakon par ludih godina, 2023. bila je donekle povratak u staro. Pandemijske teme više nisu u modi – vratile su se i dominirale političke i društvene teme. Od novina, jako nas raduje, i za budućnost ohrabruje, činjenica da smo, osim redovitih posjetitelja, po prvi put naviše čitatelja dobili preko pretraživača a ne društvenih mreža. To nas čini manje ovisnim o dometu postova na društvenim mrežama, i o hirovima vlasnika istih.
Ovo su naši najčitaniji tekstovi u prošloj godini. Mislimo da ih i dalje vrijedi pročitati te ih ovdje preporučamo.

Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2023.”

Breme četiri teme

Mimo HDZ-ovog hvalisanja postignućima aktualne vlade i opozicijskih kritika HDZ-ove korumpiranosti, predstojeću predizbornu kampanju mogle bi obilježiti četiri teme ili četiri tematska bloka s kojima se hrvatska javnost nije susretala u dosadašnjim kampanjama. Zanimljivo je da su sve te četiri teme bile vrlo relevantne na nedavnim izborima u pojedinim zemljama Europske unije i da će biti itekako prisutne u izbornim kampanjama u svim članicama EU-a početkom lipnja, kad se biraju zastupnici u Europski parlament, a u nekima od njih, poput Hrvatske, i na domaćim parlamentarnim i predsjedničkim izborima.

Nastavi čitati “Breme četiri teme”

Izbori u Srbiji: još jedna pobjeda Srpske napredne stranke ugrozit će mir u Europi

Ishod parlamentarnih izbora u Srbiji 17. prosinca imat će duboke posljedice po mir u Europi. Iako je ova tema donekle skrajnuta zbog ruske invazije na Ukrajinu i zbog situacije u Gazi, napetosti na Balkanu naglo su porasle posljednjih mjeseci. Ako Srbi ponovno izaberu SNS, vjerojatnost regionalnog sukoba će se povećati.

Nastavi čitati “Izbori u Srbiji: još jedna pobjeda Srpske napredne stranke ugrozit će mir u Europi”

Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici

Do ovih izbora nijedna nizozemska stranka povezana s krajnjom desnicom nije osvojila više od 20% glasova na nacionalnoj razini. U najrascjepkanijem političkom krajoliku Europe, za svaku je stranku uspjeh prijeći izborni prag. Ipak, Slobodarska stranka (PVV) Geerta Wildersa to je s lakoćom učinila na prijevremenim izborima održanim pršle srijede, koji su održani zbog ljetošnje ostavke premijera Marka Ruttea. Ovo je pobjeda koja prijeti da normalizaciju nativističke populističke politike u Europi podigne na opasnu novu razinu.

Nastavi čitati “Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici”

Zlo antisemitizma i islamofobije

Tragedija koju gledamo u Gazi, kojoj je prethodio stravični napad i masakr unutar Izraela 7.10, prerasli su regionalne okvire Bliskog istoka i ušli u lokalne političke rasprave diljem svijeta.

El Pais piše da su brutalnost Hamasa i nemilosrdni izraelski odgovor koji i dalje traje, na okrutan način – uglavnom zahvaljujući društvenim mrežama – ovaj rat donijeli u domove ogromnog broja ljudi. Ovaj sukob utječe na društveno raspoloženje i služi kao plodno tlo za porast dva nepodnošljiva tipa mržnje: antisemitizma i islamofobije.

Nastavi čitati “Zlo antisemitizma i islamofobije”

Most kod Vijećnice pred tužnim izborom

Kako sam već ranije pisao, imena ulica, trgova ili spomenika obično koristimo za orijentaciju u urbanom prostoru. U Sarajevu se obično nalazimo ispred Katedrale, kod Tete razapete, kod Vječne vatre, u Zagrebu i Beogradu kod konja (odnedavno, i Sarajevo svog konja za utrku ima), u Ljubljani na Prešercu i sl. Ova imenovanja su prvenstveno administrativni potez sa ciljem identifikacije prostora i radi lakše prostorne orijentacije, ali ona, kao i sve drugo, nisu oslobođena od (dominantne, preovladavajuće) ideologije. Kako u knjizi Ulice moga grada ističe Dunja Rihtman-Auguštin, imenovanja uvijek zavise od političkih ideologija i političke moći. Time se u gradski tekst upisuje historija, geografija, mitologija, gradeći tako identitet stanovnika i posjetilaca. Ovaj proces se u modernoj historiji odlikuje sa manje lokalizama u imenima, i sa sve većim prisustvom nacionalne – službene ideologije.

Nastavi čitati “Most kod Vijećnice pred tužnim izborom”

O snazi oprosta: gesta oslobođenog taoca koju ne smijemo zaboraviti

Dok su 85-godišnju Izraelku Yocheved Lifshitz puštali iz Hamasovog zarobljeništva, snimljena je kako drži za ruku borca s kapuljačom, koji je vjerojatno bio njen čuvar, i izgovara “shalom”, hebrejsku riječ za mir. Bio je to zapanjujući trenutak ljudskosti u zastrašujuće podijeljenom svijetu. Na konferenciji za novinare, gospođa Lifshitz rekla je da se s njom dobro postupalo u zatočeništvu, unatoč mučnom i brutalnom zarobljavanju i odvođenju iz kibuca.

Nastavi čitati “O snazi oprosta: gesta oslobođenog taoca koju ne smijemo zaboraviti”