Oznaka: SAD

Prognoze sugeriraju da će republikanci izgubiti 28 mjesta i kontrolu nad Zastupničkim domom na međuizborima 2026.

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prenosimo tekst objavljen na blogu jednog od najpoznatijih sveučilišta na svijetu, London School of Economics and Political Science, o “željeznom zakonu”, terminu koji politolozi koriste da bi objasnili zašto vladajuća stranka u SAD-u po običaju gubi zastupnička mjesta na međuizborima za Zastupnički dom Kongresa. 

Predviđanje izbornih rezultata u SAD-u podrazumijeva praćenje raznih vrsta izbora. Politička institucija koja je dobila posebnu pozornost su međuizbori za Zastupnički dom SAD-a. Od 1950. predsjednikova stranka osvajala je dodatna predstavnička mjesta na međuizborima samo dva puta, 1998. i 2002. U prosjeku, tijekom ovih 75 godina predsjednikova stranka je gubila u prosjeku 25 mandata. Ovaj redoviti obrazac postao je poznat kao „željezni zakon“ na međuizborima. Što dakle pokreće taj pad predsjedničke moći? Godine 1975. statističar Edward Tufte ustvrdio je da međuizbori predstavljaju referendum birača o učinku predsjednika i o stanju gospodarstva. Prilikom predviđanja promjena u Zastupničkom domu, u prošlosti smo se oslanjali na modele referenduma kako bismo predvdjeli vjerojatni rezultat. Čak i tijekom nedavnih, turbulentnih kampanja, model je ispravno predvidio neto gubitke predsjednikove stranke (npr. 2014., 2018. i 2022.).

Sada, s jedva godinu dana do međuizbora za Zastupnički dom 2026. koristili smo jednostavan model za predviđanje promjene broja mandata za republikance. Naše prognoze pokazuju da će Republikanska stranka vjerojatno izgubiti kontrolu nad Zastupničkim domom.

Nastavi čitati “Prognoze sugeriraju da će republikanci izgubiti 28 mjesta i kontrolu nad Zastupničkim domom na međuizborima 2026.” →

Sjedinjene Države su postale konkurentni autoritarni sustav

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jesu li Sjedinjene Države još uvijek demokracija? U intervjuu s urednikom EUROPP-a Stuartom Brownom, profesor Brian Klaas raspravlja o utjecaju Donalda Trumpa na američku i globalnu demokraciju.

Jesu li Sjedinjene Države još uvijek demokracija?

Rekao bih da su Sjedinjene Države sada „konkurentni autoritarni“ sustav. To je žargon političkih znanosti za zemlje koje imaju obilježja demokracije , ali nemaju jednake uvjete za sve. Drugim riječima, u Sjedinjenim Državama postoji istinska konkurencija između političkih stranaka i demokratskih institucija, ali država je u stanju manipulirati ishodima u svoju korist, staviti protivnike u nepovoljan položaj i koristiti državnu moć na nelegitiman ili nedemokratski način, s malo ili nimalo mogućnosti za zaštitu od toga.

Politolozi i dalje raspravljaju o ovoj temi, ali malo tko bi Sjedinjene Države klasificirao kao snažnu demokraciju. To je ili demokracija u krizi koja se jedva drži te etikete ili ona koja je prešla preko ruba u kompetitivni autoritarizam – i vjerujem da je riječ o ovom drugom.

Nastavi čitati “Sjedinjene Države su postale konkurentni autoritarni sustav” →

Izrael, SAD i Iran: bombardiranjem ne možete spriječiti širenje nuklearnog oružja

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Doba razoružanja je završeno, ali vojne akcije samo povećavaju opasnost umjesto da ukinu prijetnju

Osamdeset godina nakon što su SAD bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki, te četrdeset godina nakon što su se SAD i Sovjetski Savez obvezali smanjiti svoje arsenale, prijetnja nuklearnog rata ponovno je aktualna. Doba razoružanja je završilo, upozorio je ovog tjedna istaknuti thinktank: „Vidimo jasan trend rasta nuklearnih arsenala, zaoštrenje nuklearne retorike i napuštanja sporazuma o kontroli naoružanja“, rekao je Hans M. Kristensen iz Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira.

Devet nuklearnih država svijeta zajedno posjeduju ekvivalent od 145 000 bombi iz Hirošime. Izraelski ilegalni napad na Iran navodno je posljednji pokušaj da se spriječi da se Teheran pridruži ovom klubu – a što je Izrael učinio davno, iako to ne priznaje. Iako Teheran posjeduje sposobnost razvoja nuklearnog oružja ako to zaželi, američke obavještajne službe vjeruju da režim nije donio tu odluku, i da bi mu trebale do tri godine da ga izgradi i rasporedi. Čini se da Izrael ne napada Iran zato što je američka nuklearna diplomacija propala, već zato što se boji da bi mogao uspjeti. Mnogi ciljevi koje je Izrael napao nisu povezani s nuklearnim programom, a neki čak ni s iranskom vojskom. Benjamin Netanyahu više je puta pozivao na promjenu režima: ili iskrenije, na kolaps iranskog režima.

Nastavi čitati “Izrael, SAD i Iran: bombardiranjem ne možete spriječiti širenje nuklearnog oružja” →

Sloboda govora

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jesmo li već odustali od toga da smijemo javno izreći naše mišljenje, premda možda toga još nismo svjesni te čeka li nas uskoro neka „sretna“ distopija? Proteklih se dana zakuhalo oko slobode govora, a pod udarom sve žešćih kritika se našao i američki predsjednik Donald Trump jer je bilo samo pitanje vremena kada će se rasplinuti njegove priče o „ukidanju svake cenzure“. Hvalili su se Trump i njegovi da su spasitelji slobode govora, izražavanja i mišljenja, da su zaustavili političke oponente u uvođenju jednoumlja, no cijela im priča pomalo pada u vodu nakon nekoliko poteza koji ukazuju na njihove sasvim pristrane kriterije.

Nastavi čitati “Sloboda govora” →

Zapad je gotov, a Europa je ostala sama

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U poplavi analiza o stanju svijeta nakon promjene vlasti u Washingtonu izdvaja se osvrt Alexandera Hursta za The Guardian. Ovdje ga prenosimo u skraćenoj verziji.

Nakon godina trvenja sa SAD-om oko toga treba li Francuska imati vlastiti nuklearni arsenal, francuski predsjednik Charles de Gaulle je 1966. povukao svoju zemlju iz integriranog zapovjedništva NATO-a (ne i iz samog saveza, što je uobičajena zabluda) i zatražio od američkih snaga stacioniranih u Francuskoj da odu. Kao odgovor, američki državni tajnik Dean Rusk upitao je de Gaullea : “Uključuje li to i mrtve Amerikance na vojnim grobljima?” U samo jednom vikendu, napadi JD Vancea na europsku demokraciju na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji i njegov sastanak s krajnje desničarskim antieuropskim političkim snagama u Njemačkoj, dali su de Gaulleu za pravo.

Nastavi čitati “Zapad je gotov, a Europa je ostala sama” →

Dezinformacije Elona Muska: eskalacija mržnje i prijetnja demokraciji

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Britanski premijer Sir Keir Starmer u ponedjeljak je s pravom branio koncept žestoke političke rasprave, ali je inzistirao da ona “mora biti utemeljena na činjenicama, a ne na lažima”. To je učinio kao odgovor na neistine Elona Muska o njegovoj ulozi u suočavanju sa seksualnim iskorištavanjem djece. Premijer mudro nije izravno spominjao gospodina Muska, djelomice zato što je najbogatiji čovjek na svijetu član unutarnjeg kruga Donalda Trumpa. Sir Keir prepoznaje ovu epistemičku krizu kao koordiniranu kampanju širenja dezinformacija, sijanja podjela i podrivanja povjerenja. Kao što je filozof Lee McIntyre prikladno primijetio : “Istina ne umire – ona se ubija.”

Nastavi čitati “Dezinformacije Elona Muska: eskalacija mržnje i prijetnja demokraciji” →

Dobro je da je Dragan Čović prozvan 

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U medijima u Bosni i Hercegovini, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović tretira se pomalo u rukavicama. Dijelom je to zato što je sposoban i smiren u javnim nastupima pa ga je teže optužiti za sirovi populizam Milorada Dodika, Željka Komšića i sličnih. A dijelom je u pitanju i politička računica, pa ga mediji odani svojim političkim moćnicima (osim SDFA medija, koji su i dalje frustrirani zbog gubitka vlasti) ne diraju previše jer u bh. političkoj slagalici HDZ je praktično neizbježan u sastavljanju vlasti na federalnoj i državnoj razini.

Nastavi čitati “Dobro je da je Dragan Čović prozvan “ →

Može li trumpizam preživjeti nakon međuizbora?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ako su vam američki izbori dosadna tema ili nemate puno vremena, pročitajte tek uvodni sažetak. No, ako vas golicaju poneki detalji, uključujući kandidata koji je potomak hrvatske loze, ali ne slijedi djedove stope, pozivamo da strpljivo ostanite do zadnje rečenice.

Tko je izgubio? Najveći je gubitnik Donald Trump, jer kandidati koje je podržavao nisu najbolje prošli.

Što će biti s Trumpom i Bidenom? Za Trumpa je prerano reći je li otpisan, ali pozicija u Republikanskoj stranci mu je nakon ovih izbora prilično uzdrmana. Većina Amerikanaca ne želi da se Trump i Joe Biden opet kandidiraju za predsjednika.

Nastavi čitati “Može li trumpizam preživjeti nakon međuizbora?” →

The last thing Europe needs is another war on its doorstep

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

If Bosnia and Herzegovina is to survive its current political crisis, then its capital, Sarajevo, should be seriously enabled to fully regain its glory — as the centre of regional revival in the immediate aftermath of the war 1992-1995.

Nastavi čitati “The last thing Europe needs is another war on its doorstep” →

O mogućnosti nuklearnog rata: dijalog ili uništenje

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kada najviše rangirana osoba u britanskom obrambenom i sigurnosnom establišmentu upozori na povećan rizik od slučajnog nuklearnog rata, treba obratiti pozornost. Čak i danas, kada šefovi sigurnosnih službi javno komuniciraju češće nego ikada, još uvijek pomno važu svoje izjave. Stoga, kada savjetnik za nacionalnu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva, Sir Stephen Lovegrove, u Washingtonu govori o prekidu komunikacije s Rusijom i Kinom, što je dovelo do povećanog rizika od “brze eskalacije u strateški sukob”, te riječi treba shvatiti vrlo ozbiljno.

Nastavi čitati “O mogućnosti nuklearnog rata: dijalog ili uništenje” →

Roe protiv Wadea: premoć protivnika pobačaja

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Odluka donijeta u prošli petak nije bila iznenađenje. Čak i prije dramatičnog curenja nacrta mišljenja suca Samuela Alita prošlog mjeseca, predviđalo se da će američki vrhovni sud iskoristiti priliku koju je pružio slučaj Dobbs protiv Jackson Women’s Health Organization da poništi odluku donesenu 1973. u predmetu Roe protiv Wadea. To je, naposljetku, bila svrha triju odabira bivšeg predsjednika Trumpa za vrhovni sud, i kulminacija desetljećima duge kampanje antiaborcionista da saveznim državama vrate ovlasti za zabranu postupka. No, objava je ipak bila šok. Globalni utjecaj SAD-a znači da ova odluka o ukidanju ustavnog prava žena na pobačaj odjekuje daleko izvan granica ove države.

Nastavi čitati “Roe protiv Wadea: premoć protivnika pobačaja” →

O događanjima u Washingtonu: Istinom protiv “alternativnih činjenica”

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Unatoč imenu, Povjerenstvo Predstavničkog doma koje istražuje događanja u Washingtonu 6.1.2021.  ne istražuje samo napad na američki Kapitol. Ono s pravom ispituje širu kampanju za poricanje volje građana. Prva javna rasprava u četvrtak istaknula je užas ovoga dana, koji je prouzrokovao smrt najmanje sedam osoba i 140 ozlijeđenih policajaca. Gomila, naoružana vezicama za kablove i pištoljima omamljivačima, mahala je jarbolima za zastave kao palicama. Uznemirujući snimci i svjedočanstvo policajca na službi taj dan (“Klizao sam po ljudskoj krvi … To je bio pokolj”) podsjetili su gledatelje u udarnom terminu koliko su ovi događaji bili šokantni i zastrašujući. 

Nastavi čitati “O događanjima u Washingtonu: Istinom protiv “alternativnih činjenica”” →

Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism”

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Možemo li, smijemo li, kada osuđujemo rusku invaziju na Ukrajinu, reći – da ali…? Odnosno usput spominjati i druge vojne akcije koje su proteklih desetljeća, bez legalne podloge ili službene objave rata, pokretale moćne države te napadale brojne teritorije prouzročivši velike ljudske patnje i žrtve?

U raspravi na društvenim mrežama ili u lokalnom kafiću nerijetko ćete ovih dana zapaziti rečenice poput – “jest, Rusi su brutalno napali, ali zašto nitko ne priča koliko Amerikanci nereda čine po svijetu?”

Nastavi čitati “Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism”” →

Je li američka demokracija na rubu kolapsa?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kao Amerikanka rođena u konzervativnoj kršćanskoj obitelji, odrastala sam okružena šovinističkim porukama da živim u “najboljoj zemlji na svijetu”. Ova je poruka dodatno podcrtana u popularnim medijima koje sam smjela konzumirati, kod kuće, u crkvi i u mojoj kršćanskoj školi, gdje se uvođenje učenika u kršćanski nacionalizam proširilo na recitiranje ne jednog već tri zakletve svakog jutra: američkoj zastavi, kršćanskoj zastavi i Bibliji. 

Nastavi čitati “Je li američka demokracija na rubu kolapsa?” →