Spomenik Tvrtku, i onaj u Sarajevu i onaj u Banjoj Luci, kao i toliki mnogi spomenici u zemljama oko nas, ustvari je više spomenik jednoj antiintelektulnoj atmosferi, političkom kiču i društvenoj regresiji
Nastavi čitati “Spomenik bez postamenta: Tvrd je orah Tvrtko” →
»Politički skandali« u Bosni i Hercegovini, naročito oni koji barem kod jednog dijela stanovništva izazivaju moralno zgražanje, liče na zapaljenu slamu: intenzivno gore i kratko traju. Nije bilo drukčije ni sa slučajem dviju studentica Univerziteta u Sarajevu koje su na društvenim mrežama veličale ratnog zločinca. Osim što je ovo »privatno mišljenje« po ko zna koji puta potvrdilo civilizacijski sunovrat jednog balkanskog naroda, afera je dodatno zasoljena istupom ambasadora BiH u Srbiji koji je srbijanskim zvaničnicima zahvalio što su Valentini V. i Slađani T. omogućili nastavak studija u Beogradu. Sasvim očekivano, dio političke klase se usplahirio, ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću upućeni su zahtjevi da sankcionira ambasadora Aleksandra Vranješa koga sam nije postavio… i ništa! Priča je već zaboravljena, u očekivanju novog »političkog skandala« (recimo, da se slikama žrtava srpske agresije iz Žepe ilustrira stradanje Srba u akciji »Oluja)…
Nastavi čitati “Jer im se može” →
Plastični otpad uništava svijet. Onečišćenje plastikom preplavilo je naš planet, ugrožava zdravlje ljudi, doprinosi društvenoj nepravdi, uništava bioraznolikost i raspiruje klimatsku krizu.
Nastavi čitati “Zašto nam je potreban snažan Globalni sporazum o plastici” →
Rekordni toplinski valovi haraju sjevernom hemisferom, pogađaju velike dijelove južne Europe, SAD-a i Kine. Na Siciliji su 24. srpnja izmjerene temperature veće od 47,5 ℃, a šumski požari donedavno su harali Grčkom. Toplinski valovi dolaze dok rekordan broj požara nastavlja gorjeti diljem Kanade.
Nastavi čitati “Ekstremne vremenske prilike pravo su vrijeme za razgovor o klimatskim promjenama – evo zašto” →
Koristan, razotkrivajući razgovor s političarima je vještina, težak i potencijanlno odgovoran zadatak. Da biste razgovor s političkim moćnicima obavili na najbolji način, morate “razumjeti njihovu motivaciju, shvatiti da će imati spremljene odgovore, ne dopustiti im da kompliciraju stvari, odbiti da vas zbune, zadržati otvoren um, poznavati svoju temu i izbjegavati međusobno vrijeđanje. Vi ste tu samo da otkrijete informacije kako biste oblikovali javnu raspravu.”
Nastavi čitati “Par pitanja za Dragana Čovića” →
Uz mnoge prednosti, »neprisustvo na društvenim mrežama« ima i jednu lošu stranu: prijatelji, kolege ili samo poznanici koji frenetično prate sve razmjene na, recimo, FaceBooku, uporno mi šalju ekranske snimke tzv. postova za koje vjeruju da bi me mogli zanimati, najčešće zato što me autori spominju u različitim kontekstima, i različitim povodima. I kao da priželjkuju neki moj sočan komentar ili reakciju… Ja ipak smatram da su razmjene mišljenja na društvenim mrežama, koliko god osoba bilo u njih uključeno, privatne, jer nisu dostupne svima nego samo »prijateljima na FaceBooku«, i da na njih ne treba javno reagirati, baš kao kada bi bile izrečene na nekom druženju iza zatvorenih vrata.
Nastavi čitati “Povratak mladog čovjeka s dijagnozom” →
Goli otok je jedna od brojnih tema iz naše bliske prošlosti o kojoj gotovo svi ljudi ovdje imaju nekakav stav, a zapravo ih većina o činjenicama zna vrlo površno i nedovoljno. Čini mi se da nema dana u kojem neki korisnik društvenih mreža ispod članka o korupciji, kriminalu, raznim političkim malverzacijama (a takvih su tema prepuni mediji) ne zavapi da nam je ponovo hitno potreban jedan ovakav logor u koji će se strpati polovina aktera sa današnje političke scene. Jer prema shvatanju tih ljudi tamo su robijali najgori kriminalci, lopuže i okorjeli nacionalisti, pa bi i sada bilo dobro aktivirati ovo mjesto i u njega potrpati sve junake zlog vremena koji nam uništavaju i sadašnjost i budućnost, a krivi su i za prošlost, jer neki od njih su na političkoj sceni već desetljećima ili su sljedbenici politika iz devedesetih godina.
Nastavi čitati “Goli otok: Relativizacija i bijeg od prošlosti” →
„Tehnologija je način otkrivanja u području (…) gdje se događa istina“, odvažno je prije sedamdesetak godina zapisao njemački filozof koji je još tada promišljao odnos ljudi i tehnologije te nas poticao da tako razotkrivamo i istinu o – nama samima. Pitanje je, naime, razumijemo li što je zapravo u samoj srži tehnologije i bismo li se, ako spoznamo tu srž, možda lakše i bolje nosili s mnogim problemima pa čak i s globalnim zagrijavanjem koje nam sve češće donosi ekstremne vremenske prilike.
Nastavi čitati “Može li tehnologija riješiti klimatsku krizu?” →
Tarik Haverić, jedan od porijetkih istinski mislećih i angažiranih intelektualaca u Bosni i Hercegovini, ima podcast serijal pod imenom “Onih para…”.
To su “kratki audio-zapisi (8-10 min) o daljoj i bližoj kulturnoj i društvenoj povijesti Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Objavio je nove nastavke, koje toplo preporučamo.
Nastavi čitati “Tarik Haverić, novi nastavci u serijalu “Onih para…”” →
Može li židovska država biti demokratska država, može li cionizam prihvatiti pluralizam? Ova glavna dilema vezana za osnivanje države očitija je nego ikad, dok Izrael slavi 75. godišnjicu svog osnutka i gotovo stoljeće i pol nakon što su prvi cionisti došli u Palestinu iz Europe.
Nastavi čitati “Izrael nakon 75 godina: još uvijek nema sloge oko toga što znači biti židovska država i demokracija” →
Kada je u martu 1999. NATO počeo bombardirati vojne ciljeve u Srbiji, neki moji francuski poznanici, po intimnom ubjeđenju trockisti, organizirali su po Parizu i ostaloj Francuskoj manje-više nezapažene prosvjede, i bio im je jako čudan moj potpun nedostatak entuzijazma za njihovu osudu ove najnovije manifestacije američkog imperijalizma. Znajući da tu razgovora nema, pribjegavao sam svom omiljenom izražajnom registru – sarkazmu. Beograđani imaju neviđenu sreću, govorio sam ja, da ih bombardiraju Zapadnjaci, kulturan svijet koji prethodno najavi koja će postrojenja gađati, pa tu civili ginu samo slučajno. Da Beograd bombardiraju idemo reći Srbi, civili bi bili primaran cilj, kao u Sarajevu. A Beograđani to ne znaju da cijene!
Nastavi čitati “Turski novinari imaju cjepanice” →
Prošlog mjeseca, na početku korizme, patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, propovijedao je na temu uloge Rusije u borbi za “Božju istinu”. Crkva, istaknuo je, mora odigrati svoju ulogu u borbi protiv sekularizacijskih sila liberalnog zapada kako bi se sačuvao “Sveti Rus i naš narod koji živi po Božjem zakonu”.
Nastavi čitati “Pravoslavlje u Ukrajini: raskid s Moskvom” →
Prije tri desetljeća punk glazbenik i jedan od najvećih živućih tonskih snimatelja i producenata Steve Albini (Big Black, Shellac) napisao je kultni tekst The problem with music. U tom tekstu Albini, koji je svoj cinični stil brusio po punk fanzinima osamdesetih godina prošlog stoljeća, nabraja sve što mu smeta u glazbenoj industriji. Od toga zašto mrzi producente pa do načina kako glavešine u velikim izdavačkim kućama vode posao. U tančine je objasnio kako se troškovi snimanja albuma, njegove promocije i turneje svaljuju na glazbenike, od ukupnih prihoda im ostaju mrvice, ali najčešće dugovi.
Nastavi čitati “Kako Spotify uništava glazbu” →
Historijski je dan u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. U posjeti ovoj važnoj državnoj instituciji, prvi put od njena osnutka, dolaze ugledni gosti s onog svijeta. To su legendarni Haile Selasije i ništa manje legendarni Bob Marley. Zgodno se podesilo da rečeni dvojac s onog svijeta dolazi baš dvadesetog aprila, kada se obilježava Međunarodni dan marihuane. Protokolom je predviđeno da svi prisutni prigodno popuše golemi joint. Predsjedavajuća Željka, član Denis i član Željko pripremaju se za ovaj epohalni trenutak.
Nastavi čitati “Svečano obilježen Dan marihuane u Predsjedništvu BiH” →
U razvoju umjetne inteligencije (AI), stvari ne samo da su se pokrenule nego se i ubrzavaju, i nitko nije siguran kamo idu. Potencijalne prednosti umjetne inteligencije (poput razvoja lijekova koji spašavaju život) su neporecive. Međutim, pokretanjem iznimno moćnih modela za generiranje teksta i slike kao što su ChatGPT-4 i Midjourney, rizici i izazovi koje umjetna inteligencija predstavlja jasniji su nego ikad: od velikih gubitaka radnih mjesta do ukorijenjene diskriminacije i eksplozije dezinformacija. Šok ne predstavlja samo koliko je ova tehnologija napredovala, već i kako brzo se to dogodilo. Zabrinjava nas što će se dogoditi dok se tvrtke utrkuju da nadmaše jedna drugu.
Nastavi čitati “O reguliranju umjetne inteligencije: nitko neće čekati pa ne mogu ni vlade” →
digitalnademokracija.com