Kategorija: Društvo

Dok motaš joint ispred granapa u Švrakinom

Published on by Digitalna demokracija2 komentara

Piše: Neven Šimić

Izmislili smo umjetnost da ne bi propali od istine, parafraza je poznate Nietzscheove misli, gdje najpoznatiji brko među filozofima propituje umjetničke epohe i estetske kategorije, dajući umjetnosti duhovna i terapeutska svojstva. Nietzschea je i u slobodnijoj interpretaciji prilično nategnuto dovesti u kontekst humora. Osim ako baš nemate uvrnuti pogled na svijet poput onih likova iz Monty Pythona. Nije poznato jesu li u Helem Nejse timu razmišljali o Nietzscheu kada su stvarali crtani film Bruca, Braca, Bruda i Brada. Nastavi čitati “Dok motaš joint ispred granapa u Švrakinom” →

Vatikan i holokaust

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Mile Lasić

Boji li se Katolička crkva povijesti?

Kako je i najavio već prošle godine, aktualni poglavar Rimske katoličke crkve papa Franjo je  02. ožujka 2020. konačno i u cijelosti otvorio onaj  dio Vatikanskih arhiva koji svjedoči  o djelovanju kontroverznog pape Pija XII. tijekom Drugog svjetskog rata, što već desetljećima traže ne samo židovske udruge. Kontroverzni papa Pio XII., kojemu je pontifikat trajao od 1939. do 1958. godine, nije dovoljno jasno i glasno osudio holokaust, tvrdi primjerice Američki židovski kongres, dok službeni Vatikan desetljećima govori da je Pio XII. tiho i iza scene spašavao Židove kako javnim djelovanjem ne bi pogoršao situaciju.  Papa Franjo je u prošlogodišnjoj najavi otvaranja tajnog arhiva o djelovanju Pija XII., upravo u govoru pred članovima Vatikanskog tajnog arhiva, kako je zabilježio i portal NET.hr, kazao da se “Crkva ne boji povijesti”, te da se na nasljeđe Pija XII. gleda s “predrasudama i pretjerivanjem”.  O svemu ovome se i radilo u mojemu feljtonu „Vatikan i holokaust“ (I-V),  objavljenom u vremenu od 26. kolovoza 2014.  do 23. rujna 2014. godine na zagrebačkom portalu Autograf.hr  s kojim sam ranije surađivao o čemu i svjedoči moja knjiga iz 2015. „Uzaludni proeuropski pledoaje – prilozi refleksivnim modernizacijama“, iako u nju nije uključen i ovaj feljton. On se u nastavku izlaže sudu čitatelja portala Digitalna demokracija u cijelosti, u pet dijelova, tek uz tehnička kraćenja … Nastavi čitati “Vatikan i holokaust” →

Ima li nade za Bosnu i Hercegovinu?

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Već trideset godina, uz poneku dragocjenu iznimku, Bosnom i Hercegovinom dominiraju etnonacionalisti i vladaju etnonacionalne stranke. Oni naravno nisu svi isti, pogotovo ne po količini zla kojeg su proizveli, ali su iznimno štetni za složenu i kompliciranu zemlju kakva Bosna i Hercegovina nesumnjivo jeste. Nastavi čitati “Ima li nade za Bosnu i Hercegovinu?” →

Koliko viralna infografika trivijalizira koronavirus?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Infografika o koronavirusu uz status znanstvenika Igora Štagljara postala je viralna. Dijeljenjem ove infografike se implicira kako se u javnosti namjerno preuveličava opasnost od zaraze. Fokus je stavljen na Kinu i brojke oboljelih i umrlih, koje su nesporno najveće upravo za tu zemlju i grad Wuhan. Štagljar, među ostalim, navodi: Nastavi čitati “Koliko viralna infografika trivijalizira koronavirus?” →

Nema malih nacista

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Daša Drndić

Za većinu, za poslušne i šutljive, za one koji stoje po strani, za bystandere, život postaje spakiran kovčežić koji se ne otvara, mala prtljaga tutnuta pod krevet, prtljaga koja nikamo ne odlazi, u kojoj sve je uredno posloženo – dani, suze, smrti i sitne radosti, iz koje se širi miris pljesni. Kod onih koji stoje po strani nikad se ne zna što misle, za koga navijaju, jer oni samo stoje i gledaju što se oko njih zbiva kao da ništa ne vide, kao da se ništa ne zbiva. Oni žive onako kako svaki i svačiji zakon nalaže, a to im, kad ratovi završe, dobro dođe. Bystandera ima mnogo, oni su većina. Nastavi čitati “Nema malih nacista” →

Budžetski zov i proračunski eros

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Piše: Neven Šimić

Ima jedna korisna pouka sa Zapada koja kaže: ljudi koji kontinuirano javno ističu svoju humanost i dobročinstvo, počesto nisu ni dobri ni humani. Nisu, dakle, onakvi kakvim se vole samoreklamirati. U rjeđim slučajevima radi se o klasičnim moralnim idiotima koji su humani iz posve pragmatičnih razloga, zarad vlastite promocije ili neke druge koristi. Drugim riječima, javno obznanjivanje i reklamiranje vlastite humanosti i empatičnosti uvijek treba uzeti s dozom sumnje. Nastavi čitati “Budžetski zov i proračunski eros” →

Ivo Andrić, o tajnama

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Tajna se čuva najbolje onda kad smo po nečem – po čem bilo – i sami zainteresovani da se ne otkrije i ne objavi; a najsigurnije je čuva onaj ko to čini nesvjesno. Inače, nikad čovek ne može biti siguran da će do kraja sačuvati ni svoju ni tuđu tajnu; ona se krije godinama i godinama, a odaje se u jednom trenutku koji poništava sve godine vernosti i ćutanja. Nastavi čitati “Ivo Andrić, o tajnama” →

Upotreba ‘unutarnje desnice’ u Hrvatskoj i Grčkoj

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Vassilis Petsinis

Hrvatskom i Grčkom vladaju nominalno konzervativne stranke desnog centra. U Hrvatskoj je to Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a u Grčkoj Nova demokracija (ND). Čelnici dviju stranaka, premijeri Andrej Plenković i Kyriakos Mitsotakis, pomjerili su politiku svojih stranka prema centru. To je u skladu s programskom predanošću procesu europskih integracija i prihvaćanju humanijih stavova o važnim pitanjima poput migrantske krize. Nastavi čitati “Upotreba ‘unutarnje desnice’ u Hrvatskoj i Grčkoj” →

Nije točno da je zbog Bleiburga iz Hrvatske nestalo milijun Hrvata

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Portal Priznajem.hr je u članku “DEMOGRAFSKA KATASTROFA POČELA JE BLEIBURGOM: Nestalo je milijun Hrvata iz Hrvatske” iznio neutemeljenu tezu o posljedicama koje je Bleiburg ostavio na demografiju Hrvatske.

“U to je vrijeme iz Hrvatske raseljeno, pogubljeno i izbačeno preko 1.000.000 ljudi”, stoji u spornom tekstu koji je objavljen na još nekolicini portala. Nastavi čitati “Nije točno da je zbog Bleiburga iz Hrvatske nestalo milijun Hrvata” →

Vic nas je spašavao: humor u vrijeme Staljina

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Staljinizam. Riječ koja izaziva desetke asocijacija, ali smijeh obično nije jedna od njih. Staljinizam je danas sinonim za brutalnu i sveobuhvatnu državnu kontrolu koja nije ostavila mjesta za smijeh ili bilo kakav oblik neslaganja. Ipak, bezbroj dnevnika, memoara ili čak državnih arhiva otkriva da su ljudi pričali viceve o često strašnim životima koje su bili prisiljeni živjeti u sjeni gulaga. Nastavi čitati “Vic nas je spašavao: humor u vrijeme Staljina” →

Fašist uvijek zvoni dvaput

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Agitacija od vrata do vrata sastavni je dio političkog rada još od uključenja masa u politički život krajem 19. desetljeća, a to ostaje i danas, bez obzira na ekstreman rast medijski posredovane komunikacije. No, u novom medijskom kontekstu, agitacijska se metoda vrlo lako može pretvoriti u učinkovit oblik zastrašivanja i izdavanje licence za linč. A to vrlo dobro zna i pokazuje vođa talijanske Lige, trenutno najpopularnije tamošnje stranke, i bivši ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini. Nastavi čitati “Fašist uvijek zvoni dvaput” →

Spasimo srpske svetinje!

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Boris Dežulović

Sve kad bi spornim crnogorskim zakonom veličanstveni Ostrog i bio prepisan Đukanovićevoj mafijaškoj državi, sve i kad bi ga podgoričke vlasti prodale British Museumu u Londonu, ne bi čudesni Ostrog najebao gore nego što je najebao ovako, pod brigom i pažnjom rođene Srpske pravoslavne crkve Nastavi čitati “Spasimo srpske svetinje!” →

Teta razapeta teško diše

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jedan od prepoznatljivijih simbola Sarajeva je skulptura kolokvijalno znana kao Teta razapeta. Izvorno ime same skulpture je Figura na stolici, a njen autor je poznati bh. umjetnik Alija Kučukalić. Teta razapeta važan je sarajevski toponim, mjesto pogodno da se nađete sa prijateljicom, ljubavnikom, poslovnim partnerima ili školskim drugom. Tetu razapetu neko je oplemenio zanimljivim modnim dodatkom. Naime, ona je jučer osvanula sa gas maskom, poručujući građanima Sarajeva da se u ovom gradu teško diše. Nastavi čitati “Teta razapeta teško diše” →

Rad bez sigurnosti u Hrvatskoj najviše pogađa mlade i stare radnike

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Dunja Obajdin

U listopadu 2019. godine Europski parlament objavio je istraživanje pod nazivom “Zaposlenost i socijalna situacija u Hrvatskoj”. Prema njihovoj analizi, udio samozaposlenih u RH pao je za 8 postotnih bodova od 2008. (godina globalne ekonomske krize), tj. za 5,7 postotnih bodova u odnosu na 2013. (ulazak u EU) te je 2018. stajao na 10,8 posto zaposlene populacije. Istovremeno, broj zaposlenih na određeno rastao je s 12,3 posto 2008. na 14.5 posto 2013. godine. Godine 2018 iznosio je 20 posto (ali se smanjio za 0,8 postotnih bodova u odnosu na 2017. godinu). Samozaposlenost i rad na određeno, zajedno s prikrivenim zaposlenjem (freelance rad za jednog ili mali broj klijenata), honorarnim radom i radom na nepuno radno vrijeme te radom preko agencija spadaju u nestandardne oblike rada. Nastavi čitati “Rad bez sigurnosti u Hrvatskoj najviše pogađa mlade i stare radnike” →

Povijest nije završila padom Berlinskog zida. Nove bitke tek sada se jasno naziru

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Jonathan Davis

Prije trideset godina Berlinski zid su otvorili oduševljeni građani Istočnog Berlina, iskoristivši pogrešnu naredbu činovnika Partije socijalističkog jedinstva Güntera Schabowskog. Zid, koji je bio simbol hladnog rata i fizički dijelio Berlin još od 1961. godine, više nije mogao spriječiti promjene koje su se 80-ih godina prošloga stoljeća širile Istočnim blokom i širom svijeta. Nastavi čitati “Povijest nije završila padom Berlinskog zida. Nove bitke tek sada se jasno naziru” →