Društvo – Stranica 4

Sloboda govora

Published on 27/03/202526/03/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jesmo li već odustali od toga da smijemo javno izreći naše mišljenje, premda možda toga još nismo svjesni te čeka li nas uskoro neka „sretna“ distopija? Proteklih se dana zakuhalo oko slobode govora, a pod udarom sve žešćih kritika se našao i američki predsjednik Donald Trump jer je bilo samo pitanje vremena kada će se rasplinuti njegove priče o „ukidanju svake cenzure“. Hvalili su se Trump i njegovi da su spasitelji slobode govora, izražavanja i mišljenja, da su zaustavili političke oponente u uvođenju jednoumlja, no cijela im priča pomalo pada u vodu nakon nekoliko poteza koji ukazuju na njihove sasvim pristrane kriterije.

Nastavi čitati →

Ivan Lovrenović: Razgovor s Moranom Kasapović na HTV-u

Published on 17/03/202517/03/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ivan Lovrenović je gostovao u emisiji Razgovor s razlogom na HTV-u i dao niz zanimljivih opažanja. Zašto baš sada, objasnio je na svojoj stranici:

“Ponudu za razgovor u autorskoj emisiji Razgovor s razlogom, koju priprema i vodi Morana Kasapović, dobio sam od autorice prije godinu dana, nakon izlaska iz štampe romana U sjeni fantoma. Mogućnost da se taj susret i razgovor obavi pojavila se stjecajem okolnosti u februaru ove godine, kada je u Zagrebu u Galeriji Kontura bila organizirana tribina o knjizi Bosanski križ. Nadgrobna skulptura iz razdoblja turske vlasti, i postavljena izložba fotografija Josipa Lovrenovića iz ciklusa Bosanski križ.”

Razgovor možete pogledati na linku dolje.

Nastavi čitati →

Europa treba tisuće tenkova i vojnika da uspostavi vjerodostojnu obranu bez SAD-a

Published on 15/03/202515/03/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nakon sada već zloglasne svađe između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu, transatlantski odnosi su se pogoršali. Nekoliko dana nakon sastanka Trump je prekinuo svu vojnu pomoć Ukrajini, ostavljajući Europu suočenu s izgledima za sličan tretman u bliskoj budućnosti.

Europske nacije, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, pokazale su jedinstvo neposredno nakon propalog sastanka: sazvan je summit u Britaniji, na kojem su obećana pozamašna financijska sredstva za obranu Ukrajine i za “ponovno naoružavanje” Europe.

Građani uglavnom podržavaju ovaj pomak prema militarizaciji. U nedavnoj anketi Eurobarometra, 79% ispitanika podržalo je povećanu obrambenu suradnju na razini EU-a, a 65% se složilo da bi se potrošnja za obranu trebala povećati unutar Unije.

Nastavi čitati →

Maske su pale: sada možemo biti ono što uistinu jesmo – zadrti, konzervativni, patrijarhalni i klerikalni

Published on 24/02/202523/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U svojoj nedovršenoj posljednjoj knjizi, Estetička teorija (Ästhetische Theorie, 1970), Teodor V. Adorno samo sporadično pominje Franca Šuberta. Na prvi pogled, to bi se moglo shvatiti kao znak da Adorno nije pridavao veliki estetski značaj Šubertu. Ipak, u dva od tih rijetkih pasaža u Estetičkoj teoriji u kojima ga pominje, Adorno povezuje upravo Šuberta (od svih kompozitora) s jednom od dvije centralne kategorije svoje filozofije umjetnosti: mimezom.

Nastavi čitati →

Ukrajina i teorija pravednog rata

Published on 20/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Rusko-ukrajinski rat potaknuo je globalne rasprave o tome što bi “pravedan mir” mogao podrazumijevati. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy naglašava pravedan mir koji uključuje obnovu suvereniteta Ukrajine i naplatu odštete od Rusije. Ostali prijedlozi, u rasponu od zamrzavanja borbenih linija do teritorijalnih ustupaka, predstavljaju suprotstavljene vizije rješenja. Što međutim predstavlja pravdu nakon ovakvog sukoba? Jus post bellum, koncept teorije pravednog rata koji se bavi moralnošću okončanja ratova, uspostavlja okvir za izgradnju mira koji se odnosi kako na neposredne potrebe tako i na dugoročnu stabilnost. U ovom će se članku razmotriti primjena jus post bellum na rat u Ukrajini i skicirati idealno mirovno rješenje koje bi ga pravedno okončalo.

Nastavi čitati →

Postoji li ljubav na prvi pogled?

Published on 17/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U Članku pod naslovom “Šta je ljubav“, pokazali smo koliko određene molekule – od spolnih hormona do neurotransmitera kakvi su dopamin, oksitocin te molekula poput vazopresina i adrenalina – utječu na formiranje osjećaja zaljubljenosti i ljubavi. I zašto nam treba ljubav, ako ista ta biologija kaže da smo kao vrsta inherentno poligamni i da ne možemo biti s jednim partnerom cijeli život, ili većinu života? Biologija ima odgovor i na to – dva roditelja su bolja nego jedan, i potrebno je ljude nekako vezati da budu zajedno dok mladunci, pardon, djeca, ne postanu samostalna. Ali, postoje još neka pitanja – da li postoji ljubav na prvi pogled, toliko opjevana i toliko idealizirana, ili je to samo izmaglica, još jedna šarena laža prirode? I zašto tako volimo da se zaljubljujemo?

Nastavi čitati →

Akademske magle bogumilske

Published on 07/02/202517/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U knjizi Places of pain: forced displacement, popular memory and trans-local identities in Bosnian war-torn communities (Berghahn Books, New York-Oxford, 2013) Hariza Halilovicha s melburnškoga RMIT univerziteta čitam kako stotinjak stećaka u drinskom selu Klotjevcu i oko njega ukazuje „na značajno gnostičko kršćansko bogumilsko nasljeđe Klotjevca“ (The presence of some hundred stećci scattered in and around the village points also to the significant Gnostic Christian Bogumil heritage of Klotjevac.) Pri tomu autor se referira na Leksikon stećaka Šefika Bešlagića. Svoju ideju o gnostičkim kršćanskim bogumilima i stećcima kao njihovom naslijeđu, autor detaljnije razvija u fusnoti:

Nastavi čitati →

Kako popraviti demokraciju? Platon je možda imao odgovor

Published on 03/02/202503/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Republika, najpoznatije djelo starogrčkog filozofa Platona, nastalo oko 375. pr. Kr., oblikovalo je zapadnu političku misao. Grčka je danas poznata kao kolijevka demokracije. Ne samo da je u Ateni postojala prva demokracija na svijetu, već i sama riječ dolazi od grčkih riječi demos (narod) i kratos (vladavina). Ipak, Platonova Republika neumoljivo se protivi demokraciji.

Ovo bi moglo biti iznenađujuće s obzirom na to da zapadnjaci obično smatraju da je iznimno važno živjeti u demokraciji, a gotovo sve zapadne zemlje su demokratske. Na posljednjim izborima u SAD-u, i glasači Trumpa i glasači Kamale Harris tvrdili su da “brane demokraciju”. U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutna laburistička vlada obvezala se proširiti pravo glasa na 16-godišnjake.

Koji je dakle bio Platonov argument, i može li to biti ključ za razumijevanje razloga zašto na zapadu opada povjerenje u demokraciju?

Nastavi čitati →

Na što je Hannah Arendt zapravo mislila kada je govorila o banalnosti zla?

Published on 28/01/202527/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Može li se činiti zlo a da niste zli? To je zbunjujuće pitanje s kojim se uhvatila u koštac filozofkinja Hannah Arendt, kada je 1961. za The New Yorker izvještavala o suđenju za ratne zločine Adolphu Eichmannu, nacističkom operativcu odgovornom za organiziranje transporta milijuna Židova i ostalih u koncentracijske logore, radeći na konceptu nacističkog “Konačnog rješenja”.

Nastavi čitati →

Tarik Haverić: Porijeklo korijena i korijeni porijekla

Published on 23/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Etnička osnova nacije, ipak, nije tema koju možemo obezvrijediti dosjetkom[1]. Ona je, u balkanskom kontekstu, sidrište mnogih argumentacija i ima povlašteno mjesto u širem problemskom kompleksu dokazne snage prošlosti.

U posljednjih trideset godina u bosanskoj historijskoj i pseudohistorijskoj nauci, kao i u »haotičnoj publicistici« (István Bibó), pojavio se veći broj tekstova različitog obima, kvaliteta i ambicija posvećenih toj temi. Upada u oči da naspram toj poplavi publikacija o prošlosti Bošnjaka sasvim izostaju razmišljanja o njihovoj budućnosti. To, naravno, i jest pravi problem, kojem više pažnje posvećujem u zaključku. Ovdje pitanje porijekla bosanskih Muslimana/Bošnjaka tematiziram samo onoliko koliko različiti odgovori koji se daju oblikuju samorazumijevanje bosanskog muslimanskog subjekta[2].

Nastavi čitati →

Ovo je godina u kojoj se odlučuje o budućnosti interneta

Published on 14/01/202517/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U današnje vrijeme ako objavite video na nekoj od platformi društvenih medija, možete biti sigurni da će ga ljudi diljem svijeta vidjeti u roku od nekoliko sekundi. Bilo da se nalazite u udaljenom selu u Indoneziji, na živahnim ulicama São Paula u Brazilu ili u užurbanom Lagosu u Nigeriji, vaš video može odmah doći do milijuna ljudi. Trenutna struktura interneta omogućuje besprijekornu komunikaciju bez granica, na taj način osnažujući suradnju i razmjenu ideja na velikim udaljenostima. Unatoč povremenim ograničenjima koje nameću vlade, osnovni jedinstveni i interoperabilni dizajn interneta ostaje isti u cijelom svijetu i nadilazi geografske i političke granice.

Nastavi čitati →

Radnički bijes i minimalna plata

Published on 10/01/202520/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Siđoše u pakao po nepravdu

Na kojoj se može ogrejati

Branko Miljković

Godine 1884. Emil Zola je za potrebe priprema budućeg remek-djela, romana Žerminal, sišao u rudnike Onzana u rodnoj Francuskoj, predstavljajući se pritom kao sekretar i član Predstavničkog doma Francuske, obučen u frak-kaput, sa visokom dignutom kragnom i cilindrom na glavi (što je zaista potcijenjena minijaturna humoreska, morat ćete priznati), gdje će pedesetak metara pod zemljom ovaj majstor naturalizma primijetiti ogromnog radnog konja. “Kako ga uspijete ubaciti dolje svaki dan?” – pitao je rudare. Isprva su rudari pomislili da se lažni sekretar šali, da bi mu naposlije, shvativši da je ozbiljan, objasnili da se konj ubacuje u rudarsko okno samo jednom, i to dok je još ždrijebe koje može stati u kantu sa kojom rudari svakodnevno silaze u okna. Za godinu-dvije konj oslijepi, živeći svoj jadni životinjski život i radeći neumoljivo u mraku u kojem će ga, nakon što onemoća, ubiti i zakopati. Ovaj jezivi detalj rudarskog života ući će u Žerminal i postati alegorija za rudarske, a naposlijetku radničke muke i surovost kapitalističke eksploatacije.

Nastavi čitati →

Dezinformacije Elona Muska: eskalacija mržnje i prijetnja demokraciji

Published on 07/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Britanski premijer Sir Keir Starmer u ponedjeljak je s pravom branio koncept žestoke političke rasprave, ali je inzistirao da ona “mora biti utemeljena na činjenicama, a ne na lažima”. To je učinio kao odgovor na neistine Elona Muska o njegovoj ulozi u suočavanju sa seksualnim iskorištavanjem djece. Premijer mudro nije izravno spominjao gospodina Muska, djelomice zato što je najbogatiji čovjek na svijetu član unutarnjeg kruga Donalda Trumpa. Sir Keir prepoznaje ovu epistemičku krizu kao koordiniranu kampanju širenja dezinformacija, sijanja podjela i podrivanja povjerenja. Kao što je filozof Lee McIntyre prikladno primijetio : “Istina ne umire – ona se ubija.”

Nastavi čitati →

Europske mikrodržave: srednjevjekovne monarhije koje opstaju

Published on 29/12/202429/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kontinentalna Europa dom je četirima mikrodržavama, s populacijom između 30000 i 80000 ljudi. To su Andora koja leži na granici između Francuske i Španjolske, Lihtenštajn smješten između Švicarske i Austrije, Monako koji se nalazi na Francuskoj rivijeri, i San Marino koji je okružen sjevernom Italijom.

Ove države postoje još od srednjeg vijeka, a njihova neobična veličina omogućila im je razvoj i održavanje jedinstvenih ustavnih uređenja. Sve četiri su izradile originalna rješenja za probleme državne arhitekture, od kojih su mnoga preživjela do danas.

Nastavi čitati →

Loše vijesti o ljudskoj prirodi kroz deset otkrića iz psihologije

Published on 24/12/202424/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Postoji pitanje koje stoljećima traži odgovor – jesu li ljudi, iako nesavršeni, u biti ljubazna, razumna i dobroćudna stvorenja? Ili smo duboko u sebi stvoreni da budemo loši, ograničeni, besposleni, tašti, osvetoljubivi i sebični? Nema lakih odgovora i jasno je da postoji mnoštvo varijacija među pojedincima, ali ovdje pokušavam dati odgovor na ovo pitanje na osnovu dokaza, kroz deset obeshrabrujućih otkrića koja pokazuju mračnije i manje impresivne aspekte ljudske prirode.

Nastavi čitati →