Društvo – Stranica 4

Pod prijetnjom zaborava

Published on 12/05/202517/05/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U trenutku u kojem je budućnost Internet Archivea ugrožena, bitno je podsjetiti se na njegovu neprocjenjivu ulogu u očuvanju naše digitalne prošlosti

Zbog neizvjesne pravne situacije u kojoj se trenutačno nalazi, Internet Archive pozvao je širu javnost da iskaže svoju podršku potpisivanjem otvorenog pisma upućenog tužiteljima čije potraživanje od nevjerojatnih 700 milijuna američkih dolara dovodi u pitanje opstanak dugovječne digitalne knjižnice i arhiva. Parnica u pitanju pokrenuta je još 2023. godine, kada je koalicija velikih diskografskih kuća – među kojima su i divovi poput Universal Media Groupa i Sony Music Entertainmenta – tužila Internet Archive zbog kršenja autorskih prava u sklopu njegova projekta The Great 78.

Nastavi čitati →

O izraelskoj blokadi Gaze: glad kao oružje rata

Published on 05/05/202505/05/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Sramotno. To je riječ koju je Gideon Sa’ar, izraelski ministar vanjskih poslova, upotrijebio kako bi opisao događanja na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) prošlog ponedjeljka. Ujedinjeni narodi zatražili su od suda da utvrdi mora li Izrael dopustiti ulazak humanitarne pomoći u Gazu, dva mjeseca nakon što ju je ponovno prekinuo, neposredno prije propasti sporazuma o primirju. Zalihe nestaju. UNICEF kaže da su tisuće djece već iskusile akutnu pothranjenost.

Sa’arov prigovor je da je Izrael nepravedno meta napada. Odvojeni slučaj međunarodnog kaznenog suda protiv premijera Benjamina Netanyahua i Yoava Gallanta, bivšeg ministra obrane, također se usredotočuje na navodno izgladnjivanje civila. Istina je da je uskraćivanje hrane uobičajeno oružje u ratu, no rijetko je bilo u fokusu međunarodnih pravnih slučajeva, dijelom i zato što je namjeru teško dokazati. Retorika izraelskih dužnosnika, sugerira dr. Boyd van Dijk , stručnjak za Ženevske konvencije, je ono što je to promijenilo.

Nastavi čitati →

Poezija kao način razbijanja predrasudama o Romima

Published on 28/04/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Romi u Bosni i Hercegovini su najbrojnija manjina i najčešće su izloženi predrasudama, diskriminaciji i isključenosti. Jedan od načina kako se dvadestdvogodišnji Almir Agić iz Ilijaša kod Sarajeva bori protiv predrasuda i daje glas onima koji su nevidljivi u društvenim okvirima su poezija i umjetnost.

U zbirci pjesama “Kaktus u polju orhideja” prikazuje unutrašnju borbu između onoga što osjeća i onoga što društvo od njega očekuje, naglašavajući koliko se pojedinci često moraju prilagođavati unaprijed zadanim formama.

Nastavi čitati →

Papa Franjo: autsajder koji je bio snaga dobra u ovom svijetu

Published on 22/04/202522/04/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ne pridržavajući se naloga liječnika da se odmori nakon borbe s dvostrukom upalom pluća, slabašni papa Franjo prošlog je tjedna posjetio rimski zatvor Regina Coeli, gdje je slao poljupce zatvorenicima i proveo pola sata u raspravi s nekim od zatvorenika. Nažalost, ovaj susret na Veliki četvrtak bio je jedan od posljednjih činova njegovog izuzetno radišnog papinstva. Gledajući unatrag, mjesto radnje bilo je posve prikladno.

Tijekom dvanaest godina na stolici svetog Petra, Franjo je na zadivljujući način nastojao preusmjeriti energiju Katoličke crkve na marginalizirane, istovremeno se boreći protiv moći ukorijenjenih interesa. Došavši, kako je sam rekao, “s kraja svijeta”, prvi neeuropski papa modernog doba bio je papa autsajder i to radikalan. Unutar crkve, ovaj Argentinac ponekad je bio oštar i izravan kao reformator; izvan crkve, bio je važan saveznik visokog profila koji se borio za progresivne ciljeve.

Nastavi čitati →

Strašno lice J. D. Vancea pred papom Franjom

Published on 22/04/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Umro je papa Franjo – kakvo olakšanje! Nema danas više nikoga tko bi o pravima najugroženijih, o „univerzalnom bratstvu“, o migrantima i migrantskoj politici s tako visokoga mjesta, riječima koje ne mogu da se ne čuju po cijelom planetu istoga časa kad su izgovorene – zanovijetao, kvario raspoloženje moćnicima današnjega skandalozno nepravednoga poretka. Tko ima uši, mogao je čuti huk gromoglasnog odahnuća diljem meridijana i paralela slavne napredne civilizacije.

Nastavi čitati →

Kriza demokracije u Turskoj: preplitanje religije, moći i represije

Published on 17/04/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Uhićenje gradonačelnika Istanbula Ekrema İmamoğlua 19. ožujka stavilo je u središte pozornosti stanje demokracije u Turskoj. Ovaj čin označava moguću prekretnicu u postupnoj demontaži sekularnih i demokratskih stupova zemlje.

Prilikom svog osnutka 1923., Republika Turska uspostavljena je kao sekularna država pod vodstvom Mustafe Kemala Atatürka. Sekularizam se smatrao ključnim za moderni razvoj budući da je odvojio državne strukture moći od vjerskih vlasti. Međutim, nedavne studije pokazuju da je to razdvajanje oslabilo otkako je Stranka pravde i razvoja (AKP) došla na vlast 2002. godine.

Nastavi čitati →

Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered?

Published on 09/04/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Pedeset godina nakon što je George Ritzer definirao sociologiju kao multiparadigmatsku znanost, to određenje i dalje se gotovo zdravorazumski prihvaća (npr. vidi Day, 2025). Prema Ritzeru, multiparadigmatičnost označava koegzistenciju više temeljnih teorijskih perspektiva unutar discipline, koje nerijetko nemaju zajednički epistemološki okvir niti teže integraciji. Ta raznolikost, kako je sugerirano, prikazana je kao bogatstvo discipline, nasuprot jedinstvenosti paradigmi karakterističnoj za prirodne znanosti. No, umjesto da se potakne dijalog među paradigmama te da se nastavi s pokušajima sinteze osnovnih polazišta u sociologiji, prevladao je stav da je potrebno prihvatiti njihovu međusobnu nekompatibilnost.

Nastavi čitati →

Sloboda govora

Published on 27/03/202526/03/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jesmo li već odustali od toga da smijemo javno izreći naše mišljenje, premda možda toga još nismo svjesni te čeka li nas uskoro neka „sretna“ distopija? Proteklih se dana zakuhalo oko slobode govora, a pod udarom sve žešćih kritika se našao i američki predsjednik Donald Trump jer je bilo samo pitanje vremena kada će se rasplinuti njegove priče o „ukidanju svake cenzure“. Hvalili su se Trump i njegovi da su spasitelji slobode govora, izražavanja i mišljenja, da su zaustavili političke oponente u uvođenju jednoumlja, no cijela im priča pomalo pada u vodu nakon nekoliko poteza koji ukazuju na njihove sasvim pristrane kriterije.

Nastavi čitati →

Ivan Lovrenović: Razgovor s Moranom Kasapović na HTV-u

Published on 17/03/202517/03/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ivan Lovrenović je gostovao u emisiji Razgovor s razlogom na HTV-u i dao niz zanimljivih opažanja. Zašto baš sada, objasnio je na svojoj stranici:

“Ponudu za razgovor u autorskoj emisiji Razgovor s razlogom, koju priprema i vodi Morana Kasapović, dobio sam od autorice prije godinu dana, nakon izlaska iz štampe romana U sjeni fantoma. Mogućnost da se taj susret i razgovor obavi pojavila se stjecajem okolnosti u februaru ove godine, kada je u Zagrebu u Galeriji Kontura bila organizirana tribina o knjizi Bosanski križ. Nadgrobna skulptura iz razdoblja turske vlasti, i postavljena izložba fotografija Josipa Lovrenovića iz ciklusa Bosanski križ.”

Razgovor možete pogledati na linku dolje.

Nastavi čitati →

Europa treba tisuće tenkova i vojnika da uspostavi vjerodostojnu obranu bez SAD-a

Published on 15/03/202515/03/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nakon sada već zloglasne svađe između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu, transatlantski odnosi su se pogoršali. Nekoliko dana nakon sastanka Trump je prekinuo svu vojnu pomoć Ukrajini, ostavljajući Europu suočenu s izgledima za sličan tretman u bliskoj budućnosti.

Europske nacije, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, pokazale su jedinstvo neposredno nakon propalog sastanka: sazvan je summit u Britaniji, na kojem su obećana pozamašna financijska sredstva za obranu Ukrajine i za “ponovno naoružavanje” Europe.

Građani uglavnom podržavaju ovaj pomak prema militarizaciji. U nedavnoj anketi Eurobarometra, 79% ispitanika podržalo je povećanu obrambenu suradnju na razini EU-a, a 65% se složilo da bi se potrošnja za obranu trebala povećati unutar Unije.

Nastavi čitati →

Maske su pale: sada možemo biti ono što uistinu jesmo – zadrti, konzervativni, patrijarhalni i klerikalni

Published on 24/02/202523/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U svojoj nedovršenoj posljednjoj knjizi, Estetička teorija (Ästhetische Theorie, 1970), Teodor V. Adorno samo sporadično pominje Franca Šuberta. Na prvi pogled, to bi se moglo shvatiti kao znak da Adorno nije pridavao veliki estetski značaj Šubertu. Ipak, u dva od tih rijetkih pasaža u Estetičkoj teoriji u kojima ga pominje, Adorno povezuje upravo Šuberta (od svih kompozitora) s jednom od dvije centralne kategorije svoje filozofije umjetnosti: mimezom.

Nastavi čitati →

Ukrajina i teorija pravednog rata

Published on 20/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Rusko-ukrajinski rat potaknuo je globalne rasprave o tome što bi “pravedan mir” mogao podrazumijevati. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy naglašava pravedan mir koji uključuje obnovu suvereniteta Ukrajine i naplatu odštete od Rusije. Ostali prijedlozi, u rasponu od zamrzavanja borbenih linija do teritorijalnih ustupaka, predstavljaju suprotstavljene vizije rješenja. Što međutim predstavlja pravdu nakon ovakvog sukoba? Jus post bellum, koncept teorije pravednog rata koji se bavi moralnošću okončanja ratova, uspostavlja okvir za izgradnju mira koji se odnosi kako na neposredne potrebe tako i na dugoročnu stabilnost. U ovom će se članku razmotriti primjena jus post bellum na rat u Ukrajini i skicirati idealno mirovno rješenje koje bi ga pravedno okončalo.

Nastavi čitati →

Postoji li ljubav na prvi pogled?

Published on 17/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U Članku pod naslovom “Šta je ljubav“, pokazali smo koliko određene molekule – od spolnih hormona do neurotransmitera kakvi su dopamin, oksitocin te molekula poput vazopresina i adrenalina – utječu na formiranje osjećaja zaljubljenosti i ljubavi. I zašto nam treba ljubav, ako ista ta biologija kaže da smo kao vrsta inherentno poligamni i da ne možemo biti s jednim partnerom cijeli život, ili većinu života? Biologija ima odgovor i na to – dva roditelja su bolja nego jedan, i potrebno je ljude nekako vezati da budu zajedno dok mladunci, pardon, djeca, ne postanu samostalna. Ali, postoje još neka pitanja – da li postoji ljubav na prvi pogled, toliko opjevana i toliko idealizirana, ili je to samo izmaglica, još jedna šarena laža prirode? I zašto tako volimo da se zaljubljujemo?

Nastavi čitati →

Akademske magle bogumilske

Published on 07/02/202517/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U knjizi Places of pain: forced displacement, popular memory and trans-local identities in Bosnian war-torn communities (Berghahn Books, New York-Oxford, 2013) Hariza Halilovicha s melburnškoga RMIT univerziteta čitam kako stotinjak stećaka u drinskom selu Klotjevcu i oko njega ukazuje „na značajno gnostičko kršćansko bogumilsko nasljeđe Klotjevca“ (The presence of some hundred stećci scattered in and around the village points also to the significant Gnostic Christian Bogumil heritage of Klotjevac.) Pri tomu autor se referira na Leksikon stećaka Šefika Bešlagića. Svoju ideju o gnostičkim kršćanskim bogumilima i stećcima kao njihovom naslijeđu, autor detaljnije razvija u fusnoti:

Nastavi čitati →

Kako popraviti demokraciju? Platon je možda imao odgovor

Published on 03/02/202503/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Republika, najpoznatije djelo starogrčkog filozofa Platona, nastalo oko 375. pr. Kr., oblikovalo je zapadnu političku misao. Grčka je danas poznata kao kolijevka demokracije. Ne samo da je u Ateni postojala prva demokracija na svijetu, već i sama riječ dolazi od grčkih riječi demos (narod) i kratos (vladavina). Ipak, Platonova Republika neumoljivo se protivi demokraciji.

Ovo bi moglo biti iznenađujuće s obzirom na to da zapadnjaci obično smatraju da je iznimno važno živjeti u demokraciji, a gotovo sve zapadne zemlje su demokratske. Na posljednjim izborima u SAD-u, i glasači Trumpa i glasači Kamale Harris tvrdili su da “brane demokraciju”. U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutna laburistička vlada obvezala se proširiti pravo glasa na 16-godišnjake.

Koji je dakle bio Platonov argument, i može li to biti ključ za razumijevanje razloga zašto na zapadu opada povjerenje u demokraciju?

Nastavi čitati →