Jedan od prepoznatljivijih simbola Sarajeva je skulptura kolokvijalno znana kao Teta razapeta. Izvorno ime same skulpture je Figura na stolici, a njen autor je poznati bh. umjetnik Alija Kučukalić. Teta razapeta važan je sarajevski toponim, mjesto pogodno da se nađete sa prijateljicom, ljubavnikom, poslovnim partnerima ili školskim drugom. Tetu razapetu neko je oplemenio zanimljivim modnim dodatkom. Naime, ona je jučer osvanula sa gas maskom, poručujući građanima Sarajeva da se u ovom gradu teško diše. Nastavi čitati “Teta razapeta teško diše”
Oznaka: BiH
Uspavanka za političkog klauna
Piše: Neven Šimić
Puno je ovih decembarskih dana proliveno tinte i žuči zbog Željka Komšića. Razlog je samo jedan: dotični lijevi protagonist omogućio je desnoj SDA da ponovo uspostavi vlast u najvažnijem kantonu. Mnoge je to nasekiralo. Naročito se snebivaju oni koji svih ovih godina uporno glasaju za njega pa se onda još upornije čude zašto im je zemlja u kojoj žive tako podijeljena. Elem, zabavno je posmatrati donedavne Komšićeve adorizatore i fanove kako se posipaju pepelom ili zgražavaju. Čitava ta bujica zgražavanja može se svesti na žalopojku da je Komšić prodao obraz. Time se valjda želi reći da je ovaj imao obraz i prije nego je javno obznanio da su kafana i SDA njegova sudbina. Nastavi čitati “Uspavanka za političkog klauna”
Denis Bećirović je problem za multietnički SDP
Jedna od glavnih misija ljevice u BiH, te SDP-a kao najveće lijeve stranke, morala bi biti bespoštedna borba protiv nacionalizma. Svakog nacionalizma. U ovakvoj Bosni i Hercegovini to je silno važno – imati jaku multietničku stranku kao jasnu alternativu premoćnim nacionalistima. Takva stranka, jasno je, članove i birače treba tražiti i imati u cijeloj BiH i iz reda svih njenih naroda, otprilike u postotku u kojem oni žive u ovoj zemlji.
U tom smislu lik i djelo državnog poslanika Denisa Bećirovića su problematični. Nastavi čitati “Denis Bećirović je problem za multietnički SDP”
Tarik Haverić: Novi život starih tekstova (II)
Nastavak teksta: Novi život starih tekstova (I)
S druge strane, Vejzalajbegovićev tekst »SDA rezolucija – ko sanja Republiku BiH?«, upravo zato što je oslobođen polemičarske strasti koja i prečesto preraste u animozitet, pruža priliku za analizu cijelog žanra kojem, po mom mišljenju, pripada – a to je impresionistička politologija koja, barem kvantitativno, zauzima prvo mjesto u elektronskim medijima i kibernetičkom prostoru. Nastavi čitati “Tarik Haverić: Novi život starih tekstova (II)”
Crtica o Franji
Piše: Neven Šimić
Vrijedi li uopće javni angažman u jednoj nacionalističkoj žabokrečini, sigurno se često ovih godina pitao Franjo Šarčević, glavni urednik Prometeja. Obrazovan i kritičkom mišljenju sklon, Franjo je kao takav prirodan antipod nacionalističkom pojednostavljivanju stvarnosti. Nastavi čitati “Crtica o Franji”
Budžetski patriotizam ili kako je kod vas dole u Bosni?
Piše: Haris Ćutahija
Patriotizam je zajebana stvar ako živiš ovdje. Kompleksna i evolutivna kategorija. U širem značenju, patriotizam je ljubav prema domovini i tu nastaje konfuzija. Kojoj domovini? Bosni i Hercegovini? Republici Srpskoj? Herceg-Bosni? Srbiji? Hrvatskoj? Osmanskom Carstvu? Autonomnoj pokrajini Vikendica Breza (skontaće oni malo stariji)? Kombinaciji više navedenih opcija? Nastavi čitati “Budžetski patriotizam ili kako je kod vas dole u Bosni?”
Metodološke preporuke onima koji p(r)oučavaju europske i euroatlantske integracije
Prof. dr. sc. Mile Lasić: Prolegomena u kritičku teoriju europskih integracija
U iščekivanju moje nove knjige “Zašto nam izmiču europski horizonti?”, koja bi se trebala – zbog obimnosti, kako mi je objasnio gosp. Dragan Marković, prvi čovjek “University Pressa” iz Sarajeva, pojaviti u dva toma tek početkom iduće godine – skrećem pažnju zainteresiranim na sažetak koji sam proljetos pripremio za znanstvenu konferenciju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, održanu 18. svibnja 2019. godine na Palama, ali sam bio spriječen sudjelovati, pa sam potom odustao i od razrade iznijetih hipoteza. U produžetku podsjetit ću iz aktualnog povoda i na raspravu u knjizi „Mostarsko-europske priče“ (Art Rabic, Sarajevo 2018.), u kojoj je objavljen i prilog „Kritička teorija europskih integracija“… Nastavi čitati “Metodološke preporuke onima koji p(r)oučavaju europske i euroatlantske integracije”
Kritika esencijaliziranja bosanskohercegovačkih identiteta u djelu Ivana Lovrenovića
Piše: Esad Delibašić
Konstituiranje političke teorije i prakse na metafizičkoj osnovi danas bi trebalo biti stvar prošlosti. Političko mišljenje formirano na ovakav način počiva na uvjerenju da postoji transhistorijska, metafizička zbilja koja se pojavljuje kao osnovna paradigma – kako za formiranje političkog mišljenja tako i za uređenje društva i države. Platonova filozofija je primjer konstituiranja političkog mišljenja na metafizičkoj osnovi: na temelju svoje ontološke pozicije, ovaj filozof izgrađuje idealnu državu i društvo. Nastavi čitati “Kritika esencijaliziranja bosanskohercegovačkih identiteta u djelu Ivana Lovrenovića”
Emmanuel Macron, l’enfant terrible u EU i NATO (2. dio)
Piše: Nedžad S. Hadžimusić
Izvod iz prvog dijela: (…)Macronova ‘presuda’ utoliko više boli jer su upravo Hrvatska i BiH prije 15 godina bile istinske vedete Solunskog samita EU – Jugoistočna Europa, dakle nesporno na čelu regionalne kolone na euro-atlantskom putu!
Ostavimo Europskom vijeću da čim prije prizemlji Macronove akrobacije oko datuma otpočinjanja pristupnih pregovora EU sa jedinim odlikašem, ali i najranjivijom državom na Zapadnom Balkanu. Nastavi čitati “Emmanuel Macron, l’enfant terrible u EU i NATO (2. dio)”
Kupovina diploma
Problem kupovine srednjoškolskih i univerzitetskih diploma jedan je od razvijenijih “sektora” korupcije i nepotizma u Bosni i Hercegovini. Diploma je potrebna za zaposlenje, ali i za društveni prestiž i ugled. Pod uvjetom da imate podršku važnog političara ili ako takvog imate u srodstvu, diploma se dobije bez gubljenja vremena, bez truda, ali i bez znanja. Nastavi čitati “Kupovina diploma”
Izbjeglice su ljudi, tretirajmo ih tako!
Piše: Andrea Milat
Stotine ljudi, izbjeglica, spava pod otvorenim nebom na autobusnom kolodvoru u Tuzli. Iako klimatske promjene “pomažu” ovim ljudima bez krova nad glavom, s obzirom na to da je oktobar bio najtopliji 10. mjesec u povijesti mjerenja, vrijeme se mijenja, i prije snjegova stigle su nam izrazito obilne jesenske kiše. Pljusak koji je noćas i jutros padao u Tuzli “oslikava jad i bijedu u kojoj borave ljudi iz raznih krajeva svijeta, među kojima ima djece i starijih maloljetnika. Sklupčani u deke, ležali su pod nadstrešnicom zgrade dok su se pored njih slijevali potoci vode”, piše portal Avaz.ba. Nastavi čitati “Izbjeglice su ljudi, tretirajmo ih tako!”
Emmanuel Macron, l’enfant terrible u EU i NATO
Piše: Nedžad S. Hadžimusić
Tempirana kao melem na ranu džaba okrečenog dijela europskog predsoblja, Inicijativa predsjednika Srbije Aleksanda Vučića o tzv. malom Schengenu nije polučila neki razdragrani entuzijazam na prostoru Jugolenda, ali ide dalje. Unatoč predvidivim komentarima dežurnih skeptika kontra ovog ‘surogata’ legitimnih europskih aspiracija Zapadnog Balkana ili kolumbo-pretjerivanja cinika koji u svakom panbalkanskom konceptu prepoznaju opasnost od restauracije Jugoslavije, ili čak – Dušanovog carstva! Nastavi čitati “Emmanuel Macron, l’enfant terrible u EU i NATO”
Odbrojavanje (10): Aktivacija MAP-a i žuti prsluci
Piše: Nedžad S Hadžimusić
21. Aktivacija MAP-a – hold your horses*
U svojstvu nekad prvog bh. diplomate akreditovanog uoči i tokom Trećeg balkanskog rata u sjedištu NATO (Bruxelles, Belgija), potom redovnog gosta-predavača u čuvenoj NATO School za visoke i najviše oficire Zapadne Alijanse (Oberammergau, Njemačka), te bivšeg pomoćnika ministra vanjskih poslova za Multilateralnu saradnju i ko-predsjedavajućeg Državne komisije BiH za saradnju sa NATO-om itd., potpisnik ovih redova srdačno pozdravlja u četvrtak potvrđenu vijest o pozivu upućenom nadležnim u BiH da ponude namjenski Nacionalni (državni) program, kao preludij sine qua non za aktivaciju MAP-a sa NATO-om (Membership Action Plan). Nastavi čitati “Odbrojavanje (10): Aktivacija MAP-a i žuti prsluci”
Jedna gay pričica za laku noć
Piše: Neven Šimić
Godina je 2022. Novi optimizam rađa se na horizontu. Balkanom teku med tolerancije i mlijeko suživota. Zapuhali su neki novi vjetrovi. Politike konflikta i društvena trvenja više ne postoje. Politike prijateljstva nova su realnost. Prošlost polako blijedi, sadašnjost je vrckavo dinamična, budućnost ružičasta. Eho novog doba odjekuje balkanskim društvima stvarajući ugodu u uhu, viziju u oku, spokoj u misli. Život je lijep. Nastavi čitati “Jedna gay pričica za laku noć”
Devedesete u retrovizoru
Već nekoliko godina širom bivše Jugoslavije svjedočimo dizanju nacionalističkih tenzija. Mnogi taj trend uspoređuju s ratnim devedesetima. Pritom se uglavnom razlozi i mehanika krvavog raspada površno tumače. Nastavi čitati “Devedesete u retrovizoru”















