Oznaka: demokracija

Sjedinjene Države su postale konkurentni autoritarni sustav

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jesu li Sjedinjene Države još uvijek demokracija? U intervjuu s urednikom EUROPP-a Stuartom Brownom, profesor Brian Klaas raspravlja o utjecaju Donalda Trumpa na američku i globalnu demokraciju.

Jesu li Sjedinjene Države još uvijek demokracija?

Rekao bih da su Sjedinjene Države sada „konkurentni autoritarni“ sustav. To je žargon političkih znanosti za zemlje koje imaju obilježja demokracije , ali nemaju jednake uvjete za sve. Drugim riječima, u Sjedinjenim Državama postoji istinska konkurencija između političkih stranaka i demokratskih institucija, ali država je u stanju manipulirati ishodima u svoju korist, staviti protivnike u nepovoljan položaj i koristiti državnu moć na nelegitiman ili nedemokratski način, s malo ili nimalo mogućnosti za zaštitu od toga.

Politolozi i dalje raspravljaju o ovoj temi, ali malo tko bi Sjedinjene Države klasificirao kao snažnu demokraciju. To je ili demokracija u krizi koja se jedva drži te etikete ili ona koja je prešla preko ruba u kompetitivni autoritarizam – i vjerujem da je riječ o ovom drugom.

Nastavi čitati “Sjedinjene Države su postale konkurentni autoritarni sustav” →

Kriza demokracije u Turskoj: preplitanje religije, moći i represije

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Uhićenje gradonačelnika Istanbula Ekrema İmamoğlua 19. ožujka stavilo je u središte pozornosti stanje demokracije u Turskoj. Ovaj čin označava moguću prekretnicu u postupnoj demontaži sekularnih i demokratskih stupova zemlje.

Prilikom svog osnutka 1923., Republika Turska uspostavljena je kao sekularna država pod vodstvom Mustafe Kemala Atatürka. Sekularizam se smatrao ključnim za moderni razvoj budući da je odvojio državne strukture moći od vjerskih vlasti. Međutim, nedavne studije pokazuju da je to razdvajanje oslabilo otkako je Stranka pravde i razvoja (AKP) došla na vlast 2002. godine.

Nastavi čitati “Kriza demokracije u Turskoj: preplitanje religije, moći i represije” →

Kako popraviti demokraciju? Platon je možda imao odgovor

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Republika, najpoznatije djelo starogrčkog filozofa Platona, nastalo oko 375. pr. Kr., oblikovalo je zapadnu političku misao. Grčka je danas poznata kao kolijevka demokracije. Ne samo da je u Ateni postojala prva demokracija na svijetu, već i sama riječ dolazi od grčkih riječi demos (narod) i kratos (vladavina). Ipak, Platonova Republika neumoljivo se protivi demokraciji.

Ovo bi moglo biti iznenađujuće s obzirom na to da zapadnjaci obično smatraju da je iznimno važno živjeti u demokraciji, a gotovo sve zapadne zemlje su demokratske. Na posljednjim izborima u SAD-u, i glasači Trumpa i glasači Kamale Harris tvrdili su da “brane demokraciju”. U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutna laburistička vlada obvezala se proširiti pravo glasa na 16-godišnjake.

Koji je dakle bio Platonov argument, i može li to biti ključ za razumijevanje razloga zašto na zapadu opada povjerenje u demokraciju?

Nastavi čitati “Kako popraviti demokraciju? Platon je možda imao odgovor” →

Više od 4 milijarde ljudi ima pravo glasa na izborima u 2024. Je li ovo najveći test za demokraciju?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

2024. bit će najveća godina ikada za demokraciju. U ovom povijesnom trenutku, preko četiri milijarde ljudi, što je više od polovice svjetske populacije u više od 40 zemalja, izaći će na izbore.

Nacionalni izbori održat će se u Sjedinjenim državama, Indiji, Indoneziji, Rusiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Pakistanu, Bangladešu, Tajvanu, Meksiku i Južnoj Africi, da spomenemo samo neke. I Europska unija će na izbore. Ovaj užurbani slijed izbora izvanredan je zbog raznolikosti nacija i naroda koji sudjeluju, kao i zbog svoje ogromne veličine.

Nastavi čitati “Više od 4 milijarde ljudi ima pravo glasa na izborima u 2024. Je li ovo najveći test za demokraciju?” →

Izrael nakon 75 godina: još uvijek nema sloge oko toga što znači biti židovska država i demokracija

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Može li židovska država biti demokratska država, može li cionizam prihvatiti pluralizam? Ova glavna dilema vezana za osnivanje države očitija je nego ikad, dok Izrael slavi 75. godišnjicu svog osnutka i gotovo stoljeće i pol nakon što su prvi cionisti došli u Palestinu iz Europe.

Nastavi čitati “Izrael nakon 75 godina: još uvijek nema sloge oko toga što znači biti židovska država i demokracija” →

Tehnologija i demokracija: Utjecaj tehnodivova na izbore

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

“Ne radi se o ljevici ili desnici (…) već o tome je li moguće ikada više imati slobodne i poštene izbore (…) ne možemo dopustiti da tehnološke kompanije imaju tako nekontroliranu moć,” zavapila je novinarka Carole Cadwalladr nakon što je istraživala utjecaj internetskih društvenih mreža na glasače u Ujedinjenom Kraljevstvu. Najveći problem na koji je britanska novinarka upozoravala je taj što nitko ne može utvrditi kakve se političke poruke na Facebooku, Googleu ili YouTubeu točno prikazuju jer svatko od nas vidi potpuno drugačiju stranicu.

Nastavi čitati “Tehnologija i demokracija: Utjecaj tehnodivova na izbore” →

Nasljeđe Mihaila Gorbačova: nada ostaje

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ruski postsovjetski eksperiment s demokracijom nije uspio, ali san o političkoj slobodi mora se sačuvati

Kremlj nije bio siguran kako obilježiti smrt Mihaila Gorbačova, čovjeka kojeg se na zapadu bez zadrške slavi zbog njegove uloge u ubrzavanju kraja hladnog rata. U Rusiji se događaji koji su doveli do raspada Sovjetskog Saveza službeno opisuju kao nacionalna nesreća ili se uopće ne spominju. Gubitak statusa supersile je rana koju je Vladimir Putin riješio zaliječiti kao svoj životni zadatak.

Nastavi čitati “Nasljeđe Mihaila Gorbačova: nada ostaje” →

Je li američka demokracija na rubu kolapsa?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kao Amerikanka rođena u konzervativnoj kršćanskoj obitelji, odrastala sam okružena šovinističkim porukama da živim u “najboljoj zemlji na svijetu”. Ova je poruka dodatno podcrtana u popularnim medijima koje sam smjela konzumirati, kod kuće, u crkvi i u mojoj kršćanskoj školi, gdje se uvođenje učenika u kršćanski nacionalizam proširilo na recitiranje ne jednog već tri zakletve svakog jutra: američkoj zastavi, kršćanskoj zastavi i Bibliji. 

Nastavi čitati “Je li američka demokracija na rubu kolapsa?” →

Osporavanje stvarnosti: zašto braniti neodbranjivo?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U petak je, simbolično, obilježen Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u Bosni i Hercegovini.[1] Gotovo, ako ne pa i potpuna ignorancija militarizirane bosanskohercegovačke javnosti spram takvog jednog događaja dok stoji na braniku svojih identiteta i nacionalne samosvijesti, podijeljena između borbe za bosanski, odnosno hrvatski jezik te politizacije i nacionalizacije ćirilice, pokazuje svu prazninu tih iracionalnih, neartikuliranih krikova podrumskog smrada nacionalizma, kako će ga jednom od svojih atributskih perjanica zakititi profesor Esad Zgodić, emeritus sarajevskog Fakulteta političkih nauka.[2] A ignorancija spram pisane riječi i nauke uopće u takvim historijskim okolnostima posebno je sablasno odjekivala aulom Fakulteta političkih nauka. Nisu samo COVID-19, kratka forma i prisilna digitalizacija učinili svoje, već svi mi koji na buku takve tišine već godinama pristajemo.

Nastavi čitati “Osporavanje stvarnosti: zašto braniti neodbranjivo?” →

“Sistematski pregled” demokracije u Latinskoj Americi

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ovogodišnji izborni ciklus će nam reći mogu li se politički sustavi u regiji nositi s društvenim napetostima koje je pandemija dodatno pogoršala

Niz izbora u Latinskoj Americi ove godine, koji su održani ili tek trebaju biti održani, testirat će snagu demokracije u regiji. Rezultati će pokazati mogu li se povećane društvene tenzije, nastale djelomično kao rezultat pandemije, rješavati kroz postojeće političke sustave.

Nastavi čitati ““Sistematski pregled” demokracije u Latinskoj Americi” →

Povijest nije završila padom Berlinskog zida. Nove bitke tek sada se jasno naziru

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Jonathan Davis

Prije trideset godina Berlinski zid su otvorili oduševljeni građani Istočnog Berlina, iskoristivši pogrešnu naredbu činovnika Partije socijalističkog jedinstva Güntera Schabowskog. Zid, koji je bio simbol hladnog rata i fizički dijelio Berlin još od 1961. godine, više nije mogao spriječiti promjene koje su se 80-ih godina prošloga stoljeća širile Istočnim blokom i širom svijeta. Nastavi čitati “Povijest nije završila padom Berlinskog zida. Nove bitke tek sada se jasno naziru” →

Može li indijska demokracija preživjeti Modijev napad na liberalizam?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Suvolaxmi Dutta Choudhury

Pobjeda Narendre Modija na izborima u svibnju ove godine donijela mu je drugi mandat na mjestu indijskog premijera. Kampanja je prije svega bila obilježena očitim apeliranjem na hinduistički majoritarizam. Nastavi čitati “Može li indijska demokracija preživjeti Modijev napad na liberalizam?” →

Otpor, stoko ili kako pobijediti autocenzuru

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Haris Ćutahija

Šuti, vidiš kakva je situacija. Šuti, ne zamjeraj se. Šuti, kao i ostali. Ne izdvajaj se. Ne piši, ne komentariši, ne gledaj.

Novinari prenose agencijske vijesti. Rijetko se koji usudi pisati o stvarnim problemima ili istraživati, jer se boji da mu neko ne napadne kameru. Svi okreću glavu od korupcije naše svagdašnje. Prijavit će neko drugi, valjda. Neko bez štele se neće prijaviti na konkurs za državnog službenika. Namješten je, nema šanse. To je javna tajna. Nastavi čitati “Otpor, stoko ili kako pobijediti autocenzuru” →