Kategorija: Društvo

Učimo od najboljih, ostale držimo na oku i razmaku

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U jednom od njegovih bestselera, prvi put objavljenom 2017. pod naslovom Did I Make Myself Clear? (Jesam li bio jasan?), Sir Harold ‘Harry’ Evans, bard anglo-američkog žurnalizma, nudi more primjera, navigacija i putokaza vrijednih autorske i uredničke pažnje u beskrajnoj paleti modernih medija. Dakle, ne samo onih printanih. Makar, za razliku od klasičnih sacrosanct novina uz jutarnju kafu, koje se još od prije pandemije koronavirusa lagano gase, dobra je vijest da se papirnate knjige nadalje solidno drže.

Nastavi čitati “Učimo od najboljih, ostale držimo na oku i razmaku” →

Zašto smo opsjednuti glazbom iz mladosti?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Mnogi ljudi su nostalgični spram glazbe koju su slušali u mladosti. Ako ste bili tinejdžer 1970-ih, velika je vjerojatnoća da volite Queen, Stevie Wondera ili ABBA-u. A ako ste bili mladi devedesetih, Wannabe od Spice Girls vjerojatno vas još uvijek vodi na plesni podij.

Ali zašto je to tako? Mislimo li iskreno da je glazba u prošlosti bila bolja, ili to ima neke veze sa sjećanjima koja imamo na to vrijeme? Naša nedavna studija, objavljena u časopisu Music and Science, dala je intrigantan odgovor.

Nastavi čitati “Zašto smo opsjednuti glazbom iz mladosti?” →

Treći talas pandemije: Napad autohtonog bosanskohercegovačkog nesoja

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus još u decembru prošle godine upozorio je da će pandemija podići još jedan zid između bogatih i siromašnih. Uočio je da bogate zemlje gomilaju vakcine, neke naručuju četiri puta više nego što imaju stanovništva.

– Moram otvoreno reći, svijet je na rubu katastrofalnog moralnog neuspjeha. Ceh tog neuspjeha će se platiti životima ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta – naglasio je generalni direktor.

Nastavi čitati “Treći talas pandemije: Napad autohtonog bosanskohercegovačkog nesoja” →

Što je odgovor na najveće filozofsko pitanje: zašto postoji nešto a ne ništa?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U idealnom svijetu, svako iznimno filozofsko pitanje imalo bi čudesnu priču o tome kako je na njega netko prvi put pomislio. Nažalost, možemo samo nagađati što je natjeralo njemačkog filozofa, danas možda najpoznatijeg po marki keksa (Choco Leibniz), da smisli ono što se često opisuje kao najveće filozofsko pitanje od svih, naime: zašto postoji nešto a ne ništa? 

Taj filozof je Gottfried Wilhelm Leibniz, čovjek koji nam je također ostavio kalkulus i binarni sustav u srcu modernih računala. Umro je prije nešto više od 300 godina, 14. studenog 1716. godine. 

Nastavi čitati “Što je odgovor na najveće filozofsko pitanje: zašto postoji nešto a ne ništa?” →

Zašto rad studenata ne ulazi u radni staž?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zašto rad preko Student servisa ne ulazi u radni staž? Ovo smo se očito svi, osim vladajućih, zapitali.  Pitaju se to i mnogi studenti u trenutku dolaska na burzu rada. Pregledavajući more oglasa na portalima za zapošljavanje, primjete kako većina poslodavaca kao uvjet navodi radno iskustvo od barem jedne godine. Ne samo radno iskustvo, već određena znanja i vještine.  Mladi ljudi zbog toga možda neće dobiti priliku za rad. Jednostavno, ne zadovoljavaju nužne uvjete za prijavu. 

Nastavi čitati “Zašto rad studenata ne ulazi u radni staž?” →

Muslimanski rezolucionari (III)

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Tarik Haverić

(Ovaj tekst čini treći i posljednji dio drugog poglavlja knjige Bošnjaštvo kao promašen projekt. Kako suditi (o) povijesti, koja treba da se pojavi do kraja 2021.)

Inače, Safet Bandžović započinje svoju studiju Bošnjaci i antifašizam opsežnim uvodnim poglavljem ispunjenim uopštenim razmišljanjima koja treba da potkrijepe zaključke do kojih će na kraju doći. Taj postupak je sasvim legitiman, i u njegovom slučaju čak nezaobilazan: kako je pisao još Wilhelm Dilthey, problem osobenosti spoznaje fenomena povijesnog života ne može se riješiti bez razvijanja cijele filozofske pozicije unutar koje svoje pravo značenje dobiva i taj pojedinačni problem. Ta pozicija većinom je implicitna: mi znamo da je Sartre egzistencijalist a Ch. S. Peirce pragmatist, i da su i jedan i drugi u odgovarajućim djelima obrazložili svoje filozofske svjetonazore, pa eksplicitnu potvrdu ovih potonjih ne očekujemo na početku svakog njihovog novog spisa. S Bandžovićem je drukčije: on je manje poznat autor koji svojom studijom namjerava da ponudi nov pogled na jednu navodno zanemarenu historijsku građu, pa je razumljivo da na početku iznese vrednosne i metodološke pretpostavke svoga rada, tj. svoju poziciju.

Nastavi čitati “Muslimanski rezolucionari (III)” →

Kusturičin posljednji let za Sarajevo

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Fotografija Emira Kusturice koji sa sjetnim pogledom iz helikoptera u niskom letu promatra Sarajevo, točno negdje iznad Marijin dvora ekspresno je obišla kompletan jugoslavenski prostor. Nema nikakve sumnje da je fotografiju u javnost pustio sam Kusturica, očekujući da će se upravo to i dogoditi, čemu je priložio objašnjenje da na taj način obilježava 40. godišnjicu premijere kultnog filma ‘Sjećaš li se Dolly Bell’.

Nastavi čitati “Kusturičin posljednji let za Sarajevo” →

Dobri učitelji mogu biti heroji

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kad pomislite da je tako malo lijepih vijesti u ovo pandemijsko nevrijeme, naiđete na televizijski prilog koji vas oduševi.

U malome mjestu u Srbiji, profesor informatike napravio je program za slijepog učenika, kako bi ovaj mogao učiti matematiku.

Filip Klajn je heroj i dobročinitelj, a nama svima ide pouka kako se dobro može činiti uvijek i bilo gdje.

Nastavi čitati “Dobri učitelji mogu biti heroji” →

Zašto je Damir Boras i dalje na svom radnom mjestu?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Obrazovanje je ključ. Bez njega nema modernog, prosperitetnog društva. Stoga je iznimno važno tko je na čelu najvažnijih obrazovnih institucija u jednoj zemlji. Pogotovo ako se radi o mladoj demokraciji koja još nije odbolovala neke dječje bolesti.

Na čelu realno najvažnijeg sveučilišta u Hrvatskoj, onog zagrebačkog, nalazi se rektor Damir Boras. Objektivno, to je sramota za instituciju koja postoji više od 350 godina.

Nastavi čitati “Zašto je Damir Boras i dalje na svom radnom mjestu?” →

Arapski svijet deset godina nakon pada Ben Alija

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Narodni ustanak koji je, u manje od mjesec dana, svrgnuo tuniškog diktatora što je bio na vlasti već 23 godine označava početak revolucionarnog vala u arapskom svijetu. Neprikladno nazvan »proljećem«, taj val zapravo predstavlja završetak dugotrajne borbe arapskih naroda za samoodređenje, koja je najprije vođena protiv kolonijalnih sila, zatim protiv klika koje su stečene nacionalne nezavisnosti pronevjerile u vlastitu korist. Za padom Ben Alija u januaru 2011. uslijedio je, sljedećeg mjeseca, pad egipatskog autokrata Mubareka što je vladao 29 godina, a zatim je započeo građanski rat u Libiji gdje je Kazafi na kraju pao, nakon 42 godine na vlasti. No dva međusobno sukobljena kontrarevolucionarna saveza brzo će se mobilizirati da skrše narodnu pobunu.

Nastavi čitati “Arapski svijet deset godina nakon pada Ben Alija” →

Urušavanje američkog mita

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nedavni napad pristaša bivšega predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na zgradu američkog Kongresa u pokušaju zaustavljanja prebrojavanja elektorskih glasova i potvrde pobjede Joea Bidena na predsjedničkim izborima privukao je pažnju čitavog svijeta. Dotični je događaj izazvao sveopći šok i nevjericu kako u Sjedinjenim Državama, tako i van njih, a mnogi su pohrlili zlurado primijetiti kako je država koja se dičila statusom predziđa i bastiona demokracije lako potonula u političko nasilje i postala „banana republikom“ (usporedba koju je, među ostalima, iskoristio i bivši predsjednik George W. Bush).

Nastavi čitati “Urušavanje američkog mita” →

O Baniji, Banovini i “helihopterima”

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zoran Ferić, poznati pisac (i gimnazijski profesor) gostovao je u emisiji Pressing N1 televizije. Bilo je zanimljivo i poučno ako vas interesira odnos jezika i politike u nekim segmentima hrvatskog društva.  

U prvih petnaestak minuta govorilo se o forsiranju jezičkih podjela, o “dubokim kompleksima” o “glasanju” i glasovanju”, nepismenosti i drugo. Ferić je između ostalog ustvrdio da je trenutna isforsirana kontroverza oko Banije ili Banovine takva da se čini “kao da nam se iz zemlje ruga pokojni Ivo Brešan”.

Nastavi čitati “O Baniji, Banovini i “helihopterima”” →

Bogatstvo i život u izobilju uništavaju planet

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Želite li biti bogati? Šanse su da je vaš odgovor: “Naravno! Tko ne bi želio biti bogat? ” Jasno je da se u društvima u kojima se novcem može kupiti gotovo sve bogatstvo doživljava kao nešto dobro. Ono podrazumijeva više slobode, manje briga, više sreće i viši društveni status.

Ali tu je kvaka: bogatstvo doslovno razara sustav za održavanje života. Štoviše, izobilje također ometa prijeko potrebnu transformaciju prema održivosti, tako što pomjera odnose moći i normi potrošnje. Otvoreno rečeno: bogati rade više štete nego koristi.

Nastavi čitati “Bogatstvo i život u izobilju uništavaju planet” →