Niti 24 sata od zatvaranja birališta Andrej Plenković, aktualni predsjednik Vlade i prema izbornim rezultatima ponovni mandatar, postigao je usmeni dogovor o sastavljanju nove vlade. Podržat će ga osam zastupnika manjina u Saboru te po jedan zastupnik HNS-a Predraga Štromara i Reformista Radimira Čačića (N1). Nastavi čitati “Plenković ponovio Sanaderove izborne uspjehe, ali s puno manje glasova” →
Osim vrijednih iznimki, u Bosni i Hercegovini ne postoji organska kultura pamćenja, ona koja obilježava važne datume i ličnosti, odaje počast i na svoj način oplemenjuje društvo. Postoji sjećanje koje nameću mediji, dnevna politika ili nacionalistički motiv glavnih društvenih aktera. Tradicije su također često obojene dnevno-političkim, nacionalističkim i ”državotvornim” porivima, što je tužno za zemlju koja ima možda i previše toga za obilježiti i sjetiti se kroz svoju dugu, bogatu i turbulentnu povijest. Nastavi čitati “Sulejman Tihić ne treba biti zaboravljen” →
Nije teško skicirati politički profil prosječnog ultradesničara u Hrvata. Još je lakše detektirati opća mjesta unutar kojih ideološki i dnevnopolitički obitava. Prosječnom desničaru u Hrvata uglavnom se priviđaju stvari. Priviđa mu se pokojna Jugoslavija, perfidni laži-Hrvati koji jugokomunistički dišu i naravno – Srbi. Ti isti Srbi koji su danas u Hrvatskoj jedva iznad statističke greške po brojnosti, a po utjecaju taman tu negdje, još uvijek su dežurni krivci za sve hrvatske frustracije. Nastavi čitati “Hrvatski domoljub Srboje Hitrec” →
U naše pretjerano dinamično vrijeme pisanje kolumne za mjesečnik nije ništa manje dvosmislen i riskantan posao od pokušaja predviđanja daleke budućnosti.
Jasno je da u običnom životu ne možemo ništa s potpunom sigurnošću predvidjeti ili isplanirati. Ponekad život, kako pišu palanački žurnalisti, „unosi svoje korektive“. No ipak smo još sasvim nedavno bez razmišljanja mogli reći: „Sljedeće subote idemo na Natašin rođendan. Nosimo joj poklon“ ili čak „U rujnu letim za München. Imam već kartu“. Nastavi čitati “Kako ćemo provesti ovo ljeto?” →
Ako porazgovarate s ljudima u svojoj blizini ili pročešljate statuse i komentare na društvenim mrežama, mogli biste zaključiti da je, prema općeprihvaćenom stajalištu, politika kaljuža, a političari zlikovci. Međutim, nakon stava “svi su oni isti” koji ne samo da je pogrešan, već i opasan – opreka MI vs ONI druga je najveća zabluda od koje mnogi od nas pate. Dobro bi zato bilo prisjetiti se (redovito, a pogotovo pred izbore) da političari nisu neko mistično Drugo, da nisu pali s Marsa niti nam ih je netko nametnuo. Pogledajte lijevo i desno od sebe. Zatim pogledajte u ogledalo. Oni su mi. Odnosno, mi smo oni, ako vam je tako draže. Nastavi čitati “Jesu li političari ogledalo naroda?” →
Bosna i Hercegovina ima jednu od najgorih vlasti, barem u Europi. Nacionalizam, korupcija, nesposobnost i nekompetentnost, klijentelističko pogodovanje, samo su neke od odlika vladanja na svim razinama.
Stoga je reakcija vlasti na pandemiju koronavirusa bila prijatno iznenađenje. Reagiralo se na vrijeme, uvedene su stroge ali potrebne mjere i izbjegnuta je katastrofa. Situacija nikada nije bila ni izbliza dramatična kao u Italiji, Velikoj Britaniji ili Španjolskoj. Mnogi političari su se u javnosti pojavljivali s maskom i u rukavicama, i to je za pohvalu. Nastavi čitati “Ako se opet uvedu vanredne mjere, krivci će biti neodgovorni građani” →
Vlade republika Srbije i Kosova pripremaju se za pregovore u Bijeloj kući u Washingtonu, glavnom gradu SAD-a, koji će se održati 27. juna. Prištinski državnici pozdravili su najavu posebnog izaslanika američkog predsjednika za pregovore Kosova i Srbije Richarda Grenella o sastanku čelnika dviju zemalja u Washingtonu, dok su oni u Beogradu nešto skeptičniji prema ishodima pregovora. Nastavi čitati “Pripreme Srbije i Kosova za pregovore u Washingtonu” →
Da mi je neko u prošlom stoljeću rekao da ću sa sjetom pričati (i pisati) o dobrim stranama komunizma i jednopartijskom sistemu, bio bih spreman, istog trena, bez bilo kakve dvojbe, na polemiku pesnicama.
Nekada davno, preko sedam gora i nekoliko mora postojala je jedna (ne)sretna komunistička zemlja i u njoj samo jedna partija. Partija je bila dobra. Šta dobra – najbolja. Jer, bila je jedina. Nastavi čitati “Sitne duše u velikim partijama” →
Borba protiv rasizma nije rat crnaca protiv bijelaca. Međutim, vjerovati da smo svi jednaki znači zanemariti smrt poput one Georgea Floyda i dalju normalizaciju činjenice da je nečiji društveni status određen rasizmom, te kontinuitet strukture nejednakosti koja je klasna, seksistička i rasistička.
Crno stanovništvo pretrpjelo je najgore nasilje i uskraćivanje prava širom svijeta. Ti napadi prečesto krše onaj univerzalni princip koji daje značenje svim drugim jamstvima: pravo na život. Nastavi čitati “Koliko još ubojstava crnaca može tolerirati demokracija?” →
Svojevremeno sam napise britanskog konzervativnog autora Rogera Scrutona o misliocima “nove ljevice” prihvatao cum grano salis, trudeći se da zadržim distancu prema njegovim besprizivno poraznim sudovima. Ne znam je li u pitanju biološki proces starenja, ali na polovini sedme decenije (moje, a ne Scrutonove, jer on je umro) neki njegovi stavovi sve su mi bliži. To se potvrdilo kada sam u konfinaciji pročitao “Epidemijsku situaciju”, kratak tekst koji je u konfinaciji napisao jedan od Scrutonovih junaka, francuski filozof Alain Badiou – na kojeg se nauk o starenju očito ne odnosi, jer je i u 84. godini jednako ostrašćen maoist kakav je bio u 1960-ima. Nastavi čitati “Staračka bolest ljevičarenja u postkomunizmu” →
Recenzija nove knjige Mile Lasića: Zašto nam izmiču europski horizonti?
Misliti i djelovati između dva žrvnja
Nevjerojatno širok javni prostor nalazi za svoja promišljanja i djelovanje Mile Lasić, iako je to u stvari prostor između dva žrvnja: između pseudograđanske i etnonacionalističke politike. I onima najmanje upućenima u tekuću društvenu, političku i ideološku stvarnost Bosne i Hercegovine jasno je da je za neku treću opciju s one strane ove dvije ostao veoma skučen prostor. A ipak je u takvom prostoru bilo moguće stvoriti i napraviti sve ono o čemu svjedoči ova voluminozna knjiga. Nastavi čitati “Lasić je zaslužio titulu sartrovskog tipa „javnog intelektualca“” →
Ruth Westheimer i Giacomo Casanova važna su imena seksualne toponimije. Ona kao seksualna terapeutkinja čiji savjeti su unijeli radost u mnoge spavaće sobe, on kao avanturist čije ime je postalo sinonim za ljubavnika i seksualni kliše. Osim seksa, povezuje ih i današnji datum. Ruth je rođena 4. juna 1928. godine u Wiesenfeldu, malom bavarskom gradiću unutar tadašnje weimarske Njemačke, dok je Giacomo tog istog 4. juna umro u jednom bohemijskom dvorcu, opsesivno ispisujući svoje memoare. Nastavi čitati “U slavu seksa” →
Postoji li sumorniji vid intelektualne bijede od onoga kad vlastitu biografiju nosiš kao nož u leđima? Gorko pitanje otvoreno je nastupom Nina Raspudića u emisiji ‘Nedjeljom u dva’: bio je to očajnički pokušaj budućeg političara da izmašta postojanje intelektualne i moralne dosljednosti u svojoj ličnosti Nastavi čitati “Ne-idiotizam” →
Europski parlament naručio je istraživanje stavova stanovništva EU o aktualnoj krizi i odgovoru Europske unije na nju. Istraživanje je provedeno na ukupno 21.804 ispitanika krajem travnja 2020. u svim zemljama članicama EU osim Latvije, Estonije, Litve, Cipra, Malte i Luksemburga. Kompletni rezultati istraživanja bit će objavljeni početkom lipnja. Nastavi čitati “Europljani nezadovoljni razinom solidarnosti među članicama EU” →
Those who follow Croatian politics already know that the Social Democrats (SDP) have formed a coalition with several smaller parties and called it Restart.
This is a prudent, logical move. Practice has so far indicated that the main nationalist party, HDZ, can be beaten with a stable and coherent coalition. The last time this happened was in 2011 with the so-called Kukuriku coalition. It also happened in 2000, when the former SDP leader, Ivica Račan, had Dražen Budiša and a much stronger HSLS in his camp. Nastavi čitati “Is Restart coalition a chance for something better in Croatia?” →
digitalnademokracija.com