Piše: Philipp Frey
Manje vremena provedenog na radnom mjestu ne samo da bi nam omogućilo da provodimo više vremena radeći ono što volimo – to bi moglo biti ključno i za opstanak planete Nastavi čitati “Kraći radni tjedan nije luksuz nego ekološka potreba” →
Piše: Haris Ćutahija
Neki dan direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH izjavi da je u Bosni i Hercegovini trenutno nezaposleno 435.260 osoba i da je to historijski minimum. To me nagna na razmišljanje o ulozi svih tih silnih agencija, zavoda, službi i biroa za zapošljavanje. Kako je to stvarno ozbiljna tema, red je da počnemo vicem. Nastavi čitati “O birou za zapošljavanje: Imal’ posla? Nema, hvala Bogu” →
Piše: Boris Dežulović
Lako je zamisliti dramu među našima u Irskoj, koji se ovih dana podozrivo zagledaju po Penneysovim dućanima pokušavajući otkriti koji je to jedan od njih što je glasao za HDZ. Nije takve drame među Hrvatima bilo još otkako se siječnja 2010. hercegovačkim gradićem Ravnom pročulo da je jedan u općini glasao za Ivu Josipovića Nastavi čitati “Tko je glasao za HDZ?” →
Andrew Wakefield, bivši liječnik i poznati protivnik cijepljenja, dolazi u Hrvatsku. Facebook stranica Cijepljenje – pravo izbora najavljuje Wakefielda kao specijalnog gosta skupa “Mirno okupljanje povodom obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti o osobama oštećenima cjepivom!” koji će se 8. lipnja održati u Splitu. Wakefielda predstavljaju kao “liječnika koji je izgubio licencu jer se usudio progovoriti o žrtvama cjepiva!”. Citirana tvrdnja je netočna. Nastavi čitati “U Hrvatsku dovode bivšeg liječnika koji je izgubio licencu jer je lagao da cjepiva uzrokuju autizam” →
Piše: David Beer
Najava da Facebook iduće godine planira lansirati GlobalCoin, novu „valutu“, mogla bi biti još jedna prekretnica u ekspanziji ovog giganta društvenih mreža. Međutim, pored očitih mogućnosti koje nudi, ova inovacija otkriva još nešto o planovima društvenih mreža poput Facebooka. Nastavi čitati “Facebook planira svoju valutu. To je pokušaj stvaranja društvene mreže s koje nikada nećete otići” →
Piše: Marko Kostanić
Europa ipak može odahnuti, složni su mejnstrim komentatori u svojim ocjenama izbora za Europski parlament diljem kontinenta. Ovi su izbori predstavljani kao ključni za budućnost Europe i zapravo potencijalni kraj trilogije: Brexit, Trump i kraj Unije. Međutim, takav rasplet po kojem bi većinu u europarlamentu činile snage koje se protive njegovu postojanju nismo vidjeli. Ni blizu. Nastavi čitati “Ništa od trilogije: Brexit, Trump, kraj Unije” →
Piše: Nikolaos Papadogiannis
Ishod referenduma o članstvu Velike Britanije u EU, održan 2016. godine, izazvao je šok diljem Europe. Između ostalog potaknuta je rasprava oko toga postoje li ‘europska kultura’ i ‘europski identitet’, ili Europom još uvijek dominiraju nacionalni identiteti. Nastavi čitati “Postoji li europski identitet?” →
Piše: Miljenko Jergović
Imaginarni prijatelj/12
Strip “Alan Ford” tipičan je proizvod talijanske konfekcije s početka sedamdesetih. Pritom, jedan od neuspješnijih. Naime, “Alan Ford” je, zahvaljujući nekom danas bezimenom uredniku u Vjesnikovoj roto ediciji Romani i stripovi, dopro do Jugoslavije, gdje je doživio neusporedivo veću slavu nego u domovini. Nastavi čitati “Alan Ford” →
Piše: Nedžad S. Hadžimusić
(…) nakon povlačenja SAD iz tzv. nuklearnog sporazuma sa Iranom, pa podrške proglašenju Jerusalema za glavni grad Izraela, rečeno ‘spašavanje’ aktuelnog izraelskog premijera predizbornim dream poklonom (podrškom Bijele kuće suverenitetu Izraela nad Golanom) dodatno će stigmatizirati golgotu naroda Palestine i pojačati izraelsko-arapske animozitete. Osim što će izazvati ozbiljne osude i kontaminirati medjunarodne odnose u regionu, ali i drugdje po plavoj planeti – Izvod iz 2. dijela Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 3. dio” →
Piše: Andrea Milat
Od kada je karizmatična konobarica koja je postala članom američkog Kongresa (u inicijativi pronalaska kandidata Demokratske stranke iz radničke klase za radničku klasu, predvođene strujom Bernija Sandersa) Alexandria Ocasio-Cortez (AOC), javnosti iznijela prijedlog Zelenog “New Deal-a” ideja je uhvatila korijenje i u Europi. Nastavi čitati “Globalni Zeleni “New Deal”” →
Nismo vas mogli uzeti sa sobom,
beznoge naše kuće.
Nismo vas mogli natovariti na leđa i iznijeti na sebi,
svježe uzorani vrtovi. Nastavi čitati “Julija Cimafiejeva, 1986” →
Piše: Mile Lasić
Pogledi na svijet se roje kroz vjekove kao majske krijesnice, napisao je Miroslav Krleža u romanu “Na rubu pameti” 1938. godine. Ti Krležini pogledi na svijet „frcaju kao iskre iz glavnje, a onda se odmah nekoliko trenutaka kasnije i gase, a tmina ljudske svijesti, vidite, ostaje uvijek jedna te ista: jednako gusta, jednako zagonetna i jednako mračna.“ Nastavi čitati “Povijesne zablude, nekrologiji i martirologiji” →
Milorad Dodik je populist i provokator. To bi dosad trebali znati svi u BiH. Vjerojatno je dovoljno inteligentan da ne uradi nešto ozbiljno protiv države od koje sjajno živi. S druge strane, dovoljno je bahat da nastavi provocirati, kad treba i koliko god treba. Tako si održava i bilda popularnost kod svojih glasača. Pod uvjetom da mu pali. Nastavi čitati “Dodik i njegove korisne budale” →
Piše: Ivan Lovrenović
(Integralni tekst zapisa o knjizi Ive i Slavka Goldsteina Tito, pročitanoga na predstavljanju knjige u Novinarskom domu u Zagrebu 16. 6. 2015)
Iz predgovora knjizi saznajemo kako je nastajala: njezina geneza ide iz prvih godina po Titovoj smrti, kada je u zimu 1982. Slavko Goldstein u Danasu Jože Vlahovića objavio prikaz Titova života i političkih okolnosti do 1937. godine. Tomu se kasnije nadodaju višegodišnja historiografska istraživanja i publikacije profesora Ive Goldsteina o novijoj hrvatskoj povijesti, da bi na kraju, kroz nova istraživanja, rasvjetljavanja i prosudbe obojice autora, sve to rezultiralo ovom velikom biografijskom sintezom, koja je u isti mah knjiga o Josipu Broz Titu, i knjiga o jednoj epohi hrvatske i južnoslavenske povijesti. Nastavi čitati “Prekretna knjiga o Titu” →
Piše: Haris Ćutahija
Političke stranke u Bosni i Hercegovini su poseban univerzum u kojem važe posebni zakoni fizike i u kojem su pravila puno drugačija od onih u društvu. Funkcionišu na način koji nije baš jasan onima koji nisu, ili nisu bili, dio toga i u ovom tekstu pokušat ću publicumu približiti i pojasniti unutarstranačke nadripolitičke procese i klasnu podjelu članstva. Nastavi čitati “Političke stranke u BiH ili kontinuirani populistički skeč” →
digitalnademokracija.com