Bilježnica Robija K.: Tito isti

Feral Tribune, 28.02.1994.

Mi smo išli za vikend kod mog dide na Šoltu. Mama je ronzala da njoj je to živa tlaka jer pošto moj dida nema televiziju. Onda prošišaće joj Santa Barbara. Tata je govorijo da jadni moj dida da nikad se on neće naviknit na ovo novo. Mama je rekla da nije on jadan jer pošto nije se mogao naviknit ni na ono staro. Ja sam pitao roditelje da šta im je to ovo novo i ono staro. Tata je rekao da nema se šta mene prčmoljka brigat za novo i za staro. Nastavi čitati “Bilježnica Robija K.: Tito isti”

Etnointeligenti

Piše: Neven Šimić

Razložno je posumnjati da polovna društva i polovne države uređuju polovna pamet i polovna etičnost. Poluinteligent, jedna nelijepa kovanica koju koristimo kad govorimo o umno i moralno podkapacitiranim osobama, o ideološkim mračnjacima i ambicioznim skorojevićima, o duhovno osiromašenim karijeristima i šarlatanima koji imaju mišljenje o svemu. Kreatori politike, medijskih sadržaja, akademskih narativa, društva u konačnici – mogu li oni biti poluinteligenti? Naravno da mogu. Nastavi čitati “Etnointeligenti”

O manjkavoj svijesti o istosti i različitosti b-h-s-cg jezika

Piše: Mile Lasić

Na moj prvi komentar u Dnevnom listu prije godinu i pol dana me ponukalo povlačenje potpisa s “Deklaracije o zajedničkom jeziku” iznimno važne osobe ne samo za hrvatsku i njemačku kulturu, nego i sve južnoslavenske kulture – književnice i prevoditeljice, doktorice znanosti Alide Bremer. Pri tomu se i u njezinom i u mojemu slučaju ne radi o protivljenju duhu “Deklaracije…”, nego o mogućim zlouporabama. Nastavi čitati “O manjkavoj svijesti o istosti i različitosti b-h-s-cg jezika”

Izbore odlučuju oni koji glasaju

Piše: Matt Field

U nedelju, 7.oktobra, građani Bosne i Hercegovine će imati priliku da odluče o pravcu kojim će se njihova zemlja kretati u naredne četiri godine. Ujedinjeno Kraljevstvo, kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i koje pruža snažnu podršku BiH, ima kako obavezu tako i veliku želju da vidi dalji napredak ove zemlje. Kao diplomata i građanin druge zemlje, koliko god da sam zainteresovan za rezultate izbora, ja neću imati priliku da glasam. Nastavi čitati “Izbore odlučuju oni koji glasaju”

Može li čovjek biti Bosanac?

Piše: Miljenko Jergović

“Volim Izrael, ali ne samo jevrejski”, napisao je Aleksandar Genis u jednoj gotovo usputnoj rečenici knjige “Povratna adresa”, podnaslovljene kao “Autoportret”. Ruski emigrant u Americi, po ocu cijeli jedan Jevrejin, po materi Rus, zavičajem i domovinom Ukrajinac i Latvijac, građanin Rige i Njujoršanin, izrekao je valjda i najsubverzivniju, da ne kažemo najopasniju stvar koju je mogao izreći. Nastavi čitati “Može li čovjek biti Bosanac?”

Mala škola za desničare

Piše: Nenad Glišić

Prošlog tjedna veliku je medijsku prašinu u Srbiji diglo otkriće “ljetnog kampa za djecu” na kojem su polaznici obučavani nekim vojnim vještinama. I dok se polemika uglavnom vodila oko legalnosti cijele stvari, zaštite djece i geopolitike, manje se pažnje posvetilo normalizaciji ekstremne desnice koju je kamp pokazao.
Nastavi čitati “Mala škola za desničare”

Revolucija će biti ekološka: društvene promjene u 21. stoljeću

Piše: Symbiosis Research Collective 

Klimatske promjene danas ne zahtijevaju ništa manje od globalne društvene i političke preobrazbe. Pojedinačne reforme, tehnokratske sheme, kao i državna “klimatska elastičnost” pokazale su se ne samo nedjelotvornima u zaustavljanju čimbenika klimatskih promjena, već i u potpunosti neadekvatnim za razumijevanje temeljnog uzroka čimbenika koji utječu na promjenu klime – kapitalističkog, globalnog poretka. Nastavi čitati “Revolucija će biti ekološka: društvene promjene u 21. stoljeću”

Prekomjerni turizam je rastući globalni problem

Pišu: Claudio Milano, Joseph M. Cheer i Marina Novelli

Ljetni praznici u punom su zamahu, kao i prosvjedi protiv prekomjernog turizma (overtourism, op. prev.) koji su još jednom započeli u brojnim popularnim europskim turističkim odrednicama.  Prekomjerni turizam stoga i nije neki novi problem. Nastavi čitati “Prekomjerni turizam je rastući globalni problem”

Sindikati – najslabija karika bh. radničkog pokreta

Piše: Belma Buljubašić

Čak i među zemljama regije, BiH prema stanju radničkih prava spada u samo dno. Spontani radnički protesti nisu rijetki, ali zvanično radničko organiziranje je na niskim granicama. Aktualni raspad Saveza samostalnih sindikata BiH to dobro pokazuje.

Iako se na web stranici Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) navodi da su ciljevi njihovog djelovanja usmjereni na zaštitu radnika i radnica, povećanje zaposlenosti, borbu protiv siromaštva itd., odavno je jasno da je ova organizacija sama sebi postala svrha. Nastavi čitati “Sindikati – najslabija karika bh. radničkog pokreta”

Obnovljivi izvori prvi put nadmašili ugljen u Njemačkoj

Prema podacima koje je 10.7. objavilo Njemačko udruženje energo i hidroindustrija, prvi put se u povijesti dogodilo da su obnovljivi izvori energije nadmašili ugljen u zadovoljavanju tamošnjih elektroenergetskih potreba u periodu od pola godine. Znalo se do sada dogoditi da obnovljivi izvori preteknu ugljen na dnevnoj ili tjednoj razini, ali nikad u ovoliko dugom periodu. Konkretnije, obnovljivi izvori poput vjetra, vode i bioplina, zaslužni su za 36,3% konzumirane električne energije u prvoj polovici 2018. godine, dok je ugljen zaslužan za 35,1% potrošnje. Nastavi čitati “Obnovljivi izvori prvi put nadmašili ugljen u Njemačkoj”

O Ivanu Frani Jukiću: On je svoje uradio

Piše: Ivan Lovrenović

Predgovor knjizi izabranih djela Ivana Frane Jukića koja će najesen izaći u okviru II kola edicije Iz Bosne Srebrene. Uz taj naslov, kolo će sadržavati knjige: Stjepan Margitić, Izabrana djela (priredio prof. dr. Pavao Knezović), Životopisi bosanskih franjevaca (priredio prof. dr. Marko Karamatić), Poezija franjevačkoga latiniteta u Bosni (priredio dr. fra Stjepan Pavić) i Epistolografija bosanskih franjevaca (priredio Željko Ivanković). Nastavi čitati “O Ivanu Frani Jukiću: On je svoje uradio”

Ivo Andrić, o “borcima za narod”

Znatan broj nesporazuma, sukoba i nezgoda u duhovnom životu jednog naroda dolazi otud što mnogi nepozvani i nesposobni ljudi osećaju potrebu da brinu narodnu brigu, da “strepe” za budućnost naroda, da ga brane od opasnosti koje samo oni vide. To su ljudi koji veliku i nezajažljivu sujetu svoje sitne i uske ličnosti prenose na opšti plan, u jalovoj nadi da bi je tu mogli zadovoljiti, a sa njom prenose i svoje kratke mere i bedne račune. Od takvih duhom malih ljudi postaju često veliki gonioci novih istina i mučitelji ljudi.


Izvor: Ivo Andrić, Znakovi pored puta, sabrana djela Ive Andrića. Udruženi izdavači: Svjetlost Sarajevo, Prosveta Beograd, Mladost Zagreb, Državna Založba Slovenije Ljubljana, Misla Skopje, Pobjeda Titograd. Knjiga šesnaesta, dopunjeno izdanje, str. 91.

Pratite nas na Facebooku i Twitteru

Lijevi žurnalizam ili desni radikalizam

Piše: Neven Šimić

Primjer prvi. Otvoriš jedan čitani portal, sa naslovnice ti se smiješi tekst: Sarajevo, bošnjačka i islamistička kasaba. Ignoriraš i ideš dalje, ali te odmah dočekuje sljedeći naslov: Zločini tzv. Armije BiH i unitaristička prijetnja. Odmahneš rukom i konstatiraš da se radi o nekom nacionalističkom, islamofobnom i ratno-huškačkom smeću. I odeš na drugi portal. Nastavi čitati “Lijevi žurnalizam ili desni radikalizam”

Lujo Parežanin: Beskorisno narušavanje otvorenosti interneta

Ako je u kaotične tri godine otkako je započela implementacija EU-ove Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta mnogo toga ostalo nejasno u pokušaju da se usklade nacionalni zakonodavni i regulatorni okviri, za jednu se liniju ipak čini da se vrlo brzo pokazala neupitnom – linija pogodovanja krupnom kapitalu. To se ponajprije odnosi na telekomunikacijske i internetske gigante, ali i na servise za distribuciju digitalnog sadržaja poput francuskog Deezera, na čiju ruku za sada idu dokumenti poput Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osiguravanju prekogranične prenosivosti usluga internetskog sadržaja na unutarnjem tržištu, smisao koje je navodno slobodna cirkulacija i dostupnost digitalnih usluga i proizvoda “kreativne industrije” unutar Unije. Nastavi čitati “Lujo Parežanin: Beskorisno narušavanje otvorenosti interneta”

Moje prvo svjetsko prvenstvo

Piše: Vedad Hasanović 

Za ratnu historiju važi maksima da je pišu pobjednici. S druge strane, fudbalska historija svjetskih prvenstava je, pak, ispisana pobjednicima. Fudbalska povijest svjetskih prvenstava bilježi da je u vremenskom rasponu od 88 godina bilo 8 pobjednika, 16 zemalja domaćina i 20 svjetskih prvenstava. Aktuelno prvenstvo u Rusiji je 21. po redu, a Rusija 17. organizator. O devetom putniku u pobjedničku povijest teško je govoriti, ali bi bilo lijepo da se ta lista proširi. Nastavi čitati “Moje prvo svjetsko prvenstvo”