Crna Gora ulazi u drugi krug predsjedničkih izbora. Građani ove zemlje će 2. aprila birati između dva kandidata. Najviše glasova u prvom krugu osvojio je Milo Đukanović, lider DPS-a i aktuelni predsjednik Crne Gore, a odmah iza njega je Jakov Milatović, kandidat Pokreta Evropa sad.
Nastavi čitati “Šta čeka Crnu Goru?” →
SDP BiH se zalaže za prava žena i pravedničkim gnjevom piše najoštrija saopštenja u kojima osuđuje razne incidente u javnosti. Ali ukoliko se radi o članu SDP BiH, naročito kandidatu bliskom vrhu ove stranke, tada je SDP BiH bliži Brankovićevoj interpretaciji zakona, sa primjesama Asima Sarajlića. Tako se i od žena traže materijalni dokazi o pretrpljenim batinama da bi se zaštitio perspektivni kadar.
Nastavi čitati “Plašljive srne iz SDP-a” →
Kada dođete na vlast s obećanjem da ste bolji od onih koje ste pobijedili, pa to i pokažete dosadašnjeim kratkotrajnim djelovanjem na vlasti, onda tako treba nastaviti, a standarde potvrditi i u praksi.
Predsjednik Naroda i pravde Unsko-sanskog kantona Halil Bajramović fizički je napao političara iz druge stranke. Ovakvo ponašanje mora biti apsolutno neprihvatljivo – osim možda ako ste SDA pa vaš ugledni član barata čakijama i uvredama na kojim bi mu čestitali najgori huškači iz devedesetih.
Nastavi čitati “Narod i pravda treba izbaciti Halila Bajramovića iz stranke” →
Bosna i Hercegovina je protektorat. Država koja stoji na prote(k)tičkim nogama, ali ne hoda i ne ide nikud. Država koja nije jedinstvena, ali je po mnogo čemu jedinstvena u svijetu. Rascjepkana po entitetima i etnicitetima i dozlaboga nefunkcionalna.
Zemlja koju kontinuirano prate najapsurdniji pehovi i maleri, a kojih nikako da se riješi ni u najnovijem vremenu. Neko je to dobro opisao zanimljivom dosjetkom: ”Gdje počinje Bosna, prestaje logika”. Nažalost, to je zaista tako. Historija se poigrala s ovom zemljom. Od nekada jednog naroda istog jezika, konstituisana su tri naroda koji govore istim jezikom, ali se ne razumiju. Religija je bila i ostala važnija od jezika, pa je dominantna percepcija takva da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati bliži Turskoj, Rusiji ili Vatikanu nego jedni drugima.
Nastavi čitati “Bosna i Hercegovina, država nezavisna od logike i same sebe” →
Trideset tri godine govorim tu stvar, i kao da govorim berlinskom zidu: nije u Srbiji problem vlast.
Vlast je takva kakva jeste, ionako je nisu Srbi birali. Nije politika Zadruga, da se kandidati za vlast ispovedaju Drvetu mudrosti u Rajskom vrtu, pa da onaj ko osvoji najviše glasova besposlenih domaćina iz Svrljiga osvoji pedeset hiljada evra i formira vladu. To može u Švedskoj ili na Islandu, gde se vlast bira kao na Pinku i gde narod ima tačno onakvu vlast kakvu želi i zaslužuje. Ne i u Srbiji: vlast u Srbiji je od Gospoda Boga – nema od koga drugoga, proverio sam – pa i jeste onakva kakvu je Bog dao.
Nastavi čitati “Krstarica Avrora” →
Zoran Milanović postao je otjelovljenje izreke Pazite što želite, moglo bi vam se i ostvariti. Na zadnjim predsjedničkim izborima doimao se kao sveukupno bolji kandidat od Kolinde Grabar Kitarović; elokventniji, brži i strastveniji. Sigurno je pobrao glasove i onih koji mu nisu osobito skloni, ali koji su glasali protiv HDZ-a. Danas se, sigurno je, mnogi kaju.
Nastavi čitati “Progresivni glasači trebaju odbaciti Zorana Milanovića, iz barem tri razloga” →
Dvije su svari sigurne u dejtonskoj Bosni i Hercegovini: prva, da patriotsku histeriju ne slijedi predviđena katastrofa, i druga, da ta činjenica neće spriječiti novu histeriju za koji dan. Kada je Milorad Dodik 9. januara izazvao posljednju, profesionalni dušebrižnici su opleli po njemu, ali i još više po partijama skraćene „Osmorke“ koja je potpisala koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om na državnom nivou, visokom prestavniku Šmitu i svima onima koji podržavaju odlazak SDA u opoziciju. Ko biva da nisu potpisali, ne bi bilo okupljanja u Lukavici, što, naravno, nije tačno iz jednog prostog razloga. Probosanski dio BiH nema ni vojnu, ni ekonomsku niti političku moć da to spriječi.
Nastavi čitati “Bosanskohercegovačko postizborno stanje” →
Ruska invazija na Ukrajinu poslužila je kao turobni podsjetnik da neriješena pitanja u Europi mogu uvijek iznova buknuti. S obzirom na rastuće napetosti na Balkanu, Njemačka i Francuska označile su rješavanje neriješenih problema između Srbije i Kosova kao svoj glavni prioritet za 2023.
Nastavi čitati “Srbija i Kosovo: EU namjerava riješiti napetosti izazvane ratom u Ukrajini” →
Bosna i Hercegovina proživljava izrazito negativan period. Nacionalizam raste svugdje, uključujući Sarajevo, čiji politički i medijski mainstream i dalje uvjerava da se radi o tolerantnom i otvorenom gradu.
Toj toleranciji i otvorenosti uvjerili su se gosti iz Srbije prije par dana na Ilidži. Svjedoče joj i kukasti križevi na oglasima Privredne komore Izraela.
Nastavi čitati “Međunarodni protektorat za BiH? Ili još više nestabilnosti, pa i nasilja?” →
Nakon konsultacija sa nizom domaćih, regionalnih i svjetskih obavještajnih i sigurnosnih agencija došao sam do sljedećih saznanja o Miloradu Dodiku:
Nastavi čitati “U potrazi za odgovorima: tajna saznanja o Miloradu Dodiku” →
Još jedna je godina prošla. Ova je bila gora od većine poratnih. Novi, nezamislivo strašni rat u Ukrajini, globalna ekonomska kriza, sve više nacionalizma u BiH, frustrirani populist-predsjednik u Hrvatskoj i sve tako. Neka 2023 bude barem manje loša.
Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.
Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.” →
Nakon što je postao prvi socijaldemokratski kancelar u zadnjih 16 godina, Olaf Scholz pitao je suradnike postoji li plan B za snadbjevanje energijom ako Rusija isključi plin. Kako je napisao u eseju objavljenom ovog mjeseca, odgovor je bio “ne”.
Nastavi čitati “Njemačka Olafa Scholza: naznake novog vremena” →
Kako sada stvari stoje, sudbinu buduće vladajuće koalicije u Federaciji BiH mogla bi odlučiti ni manje ni više nego – loto kuglica. Naime, zadnjih tjedan dana traje proces izbora delegata u klubove naroda u Domu naroda Federacije BiH. Ti izbori se vrše u kantonalnim skupštinama. I dok je većina u hrvatskom i srpskom klubu manje-više jasna, sastav bošnjačkog kluba u Domu naroda mogao bi postati velika prepreka za operacionalizaciju koalicijskog sporazuma između HDZ-a BiH i Osmorke – neformalne koalicije bošnjačkih i građanskih stranaka koja ne uključuje najveću stranku SDA. O većini u bošnjačkom klubu odlučivao je izbor delegata iz Livanjskog kantona. Kako je rezultat kandidata SDA i Osmorke bio izjednačen, prema izbornim pravilima, o delegatu odlučuje – ždrijeb. Odnosno izvlačenje kuglice iz šešira. Drugim riječima: lutrija.
Nastavi čitati “Loto demokracija” →
Korak naprijed, dva koraka nazad. Bez obzira na određene pomake, nakon nedavnih općih izbora teško je oteti se zaključku da je i ovaj put pobijedio nacionalizam, sada normaliziran u cijeloj zemlji.
Iako će SDA, već izvjesno, ostati izvan vlasti u ovome mandatu, druge dvije ispostave, HDZ BiH i SNSD, premoćne su u svojim sredinama. SDA je nadigrana od strane koalicije opozicijskih stranaka koju neformalno predvodi Elmedin Konaković, vješt i inteligentan političar. Nažalost, Milorad Dodik nema takvog suparnika na svom terenu. Dragan Čović ima ga još manje (vidjet ćemo kako će se Mario Kordić pozicionirati u budućnosti), a uz to ima Željka Komšića i “građane” koji mu uvelike olakšavaju izborni i svaki drugi posao.
Nastavi čitati “Gdje su političari za svu Bosnu i Hercegovinu?” →
Ništa nije vječno, pa ni SDA u vlasti. Lijepo bi bilo jednog dana vidjeti HDZ BiH i SNSD u istoj situaciji u kakvoj je SDA ovih dana.
Radio Slobodna Evropa piše o sporazumu koji su potpisali Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), dosadašnja vladajuća i osam stranaka koje su do sada bile u opoziciji na državnom nivou.
Nastavi čitati “Poslije dvije decenije poražen, Čović ga poslao “po burek”?” →
digitalnademokracija.com