Ukrajina

O budućnosti Ukrajine: Putin napreduje na terenu, ali ne pobjeđuje

Published on 12/07/202512/07/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Rusija intenzivira svoje brutalne napade, ukrajinski moral je poljuljan, ali nesalomljiv. Europska solidarnost također mora ostati jaka

Europski čelnici okupili su se u Rimu na konferenciji o obnovi Ukrajine, ali prioritet je i dalje izdržati ovaj rat. Rusija je pojačala napade i udara daleko iza linije fronta – uključujući rekordnih 728 dronova i 13 projektila dan prije konferencije. UN je izjavio da su civilne žrtve prošlog mjeseca bile najveće u tri godine, s najmanje 232 ubijene i 1343 ozlijeđene osobe.

Ova brutalna ofenziva ima za cilj slomiti ukrajinski duh i europsku solidarnost. Čak i Donald Trump, čini se, počinje shvaćati da Moskva nije zainteresirana za mir. Za Trumpa, maksimalizam je pregovaračka taktika, ali ne razumije da je maksimalizam za Vladimira Putina fiksacija. Ipak, ovog tjedna je priznao: „Putin nas zasipa s puno sranja… Uvijek je jako ljubazan, ali ispada da je to besmisleno.“

Nastavi čitati →

Europa treba tisuće tenkova i vojnika da uspostavi vjerodostojnu obranu bez SAD-a

Published on 15/03/202515/03/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nakon sada već zloglasne svađe između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu, transatlantski odnosi su se pogoršali. Nekoliko dana nakon sastanka Trump je prekinuo svu vojnu pomoć Ukrajini, ostavljajući Europu suočenu s izgledima za sličan tretman u bliskoj budućnosti.

Europske nacije, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, pokazale su jedinstvo neposredno nakon propalog sastanka: sazvan je summit u Britaniji, na kojem su obećana pozamašna financijska sredstva za obranu Ukrajine i za “ponovno naoružavanje” Europe.

Građani uglavnom podržavaju ovaj pomak prema militarizaciji. U nedavnoj anketi Eurobarometra, 79% ispitanika podržalo je povećanu obrambenu suradnju na razini EU-a, a 65% se složilo da bi se potrošnja za obranu trebala povećati unutar Unije.

Nastavi čitati →

Trijumf dobre volje

Published on 10/03/202509/03/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Čast mi je ugostiti gospodina predsjednika – rekao je na početku Vođa slobodnog svijeta. – Radili smo vrlo naporno i vrlo blisko, zajedno, imali smo malo pregovaranja, mislim da je to ispalo odlično za obje zemlje, ali i za cijeli svijet, ne samo za naše dvije države. Ovo je pomalo uzbudljiv trenutak, mislim da smo prilično blizu dogovora o razmjeni vojne zaštite i nacionalnih resursa. Molim vas, ako želite nešto reći…?

– Hvala vam puno, gospodine predsjedniče – pristojno je odgovorio Vođin gost. – Hvala na pozivu i stvarno se nadam da će ovaj dokument biti prvi korak prema stvarnim sigurnosnim jamstvima za našu zemlju, naše ljude, našu djecu. Danas razumijem što je Europa spremna učiniti i želim raspraviti što ste vi spremni učiniti. Mislim da su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo već razgovarali s vama i znamo da je Europa spremna, ali bez vas neće biti spremna biti tako jaka kao što nam treba. Mi možemo pomoći Europi, jer i ona je pomogla nama. Oni su naši prijatelji i stvarno su dali puno, stvarno jesu.

Nastavi čitati →

Zapad je gotov, a Europa je ostala sama

Published on 22/02/202526/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U poplavi analiza o stanju svijeta nakon promjene vlasti u Washingtonu izdvaja se osvrt Alexandera Hursta za The Guardian. Ovdje ga prenosimo u skraćenoj verziji.

Nakon godina trvenja sa SAD-om oko toga treba li Francuska imati vlastiti nuklearni arsenal, francuski predsjednik Charles de Gaulle je 1966. povukao svoju zemlju iz integriranog zapovjedništva NATO-a (ne i iz samog saveza, što je uobičajena zabluda) i zatražio od američkih snaga stacioniranih u Francuskoj da odu. Kao odgovor, američki državni tajnik Dean Rusk upitao je de Gaullea : “Uključuje li to i mrtve Amerikance na vojnim grobljima?” U samo jednom vikendu, napadi JD Vancea na europsku demokraciju na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji i njegov sastanak s krajnje desničarskim antieuropskim političkim snagama u Njemačkoj, dali su de Gaulleu za pravo.

Nastavi čitati →

Ukrajina i teorija pravednog rata

Published on 20/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Rusko-ukrajinski rat potaknuo je globalne rasprave o tome što bi “pravedan mir” mogao podrazumijevati. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy naglašava pravedan mir koji uključuje obnovu suvereniteta Ukrajine i naplatu odštete od Rusije. Ostali prijedlozi, u rasponu od zamrzavanja borbenih linija do teritorijalnih ustupaka, predstavljaju suprotstavljene vizije rješenja. Što međutim predstavlja pravdu nakon ovakvog sukoba? Jus post bellum, koncept teorije pravednog rata koji se bavi moralnošću okončanja ratova, uspostavlja okvir za izgradnju mira koji se odnosi kako na neposredne potrebe tako i na dugoročnu stabilnost. U ovom će se članku razmotriti primjena jus post bellum na rat u Ukrajini i skicirati idealno mirovno rješenje koje bi ga pravedno okončalo.

Nastavi čitati →

Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta

Published on 29/05/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Neki smatraju da je rat u Ukrajini iz temelja promijenio Europu, da je iznjedrio drugačiji europski poredak. Odnosno, čini se da rat inicira strukturne promjene u načinu na koji je Europa vođena i organizirana, koji idu mnogo dalje od neposrednog imperativa pomoći Ukrajini. Integracija se produbljuje u područjima poput obrane i sigurnosti , i čini se da će EU prekrajati svoje granice kako bi primila nove članice .

Nastavi čitati →

Kina i Ukrajina: bez prevelikih očekivanja

Published on 18/08/202310/11/2023 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Raskorak je, po svojoj prirodi, neugodan položaj za održavanje. Stoga ne čudi što se kineski pokušaj da pomiri svoje sukobljene interese glede rata u Ukrajini (da održava svoje “bezgranično partnerstvo” s Rusijom, a da pritom ne naruši previše svoj odnos sa zapadnim državama, kao i svoj okaljani globalni brend) pokazao nespretnim.

Nastavi čitati →

Pravoslavlje u Ukrajini: raskid s Moskvom

Published on 03/05/202315/05/2023 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prošlog mjeseca, na početku korizme, patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, propovijedao je na temu uloge Rusije u borbi za “Božju istinu”. Crkva, istaknuo je, mora odigrati svoju ulogu u borbi protiv sekularizacijskih sila liberalnog zapada kako bi se sačuvao “Sveti Rus i naš narod koji živi po Božjem zakonu”.

Nastavi čitati →

Progresivni glasači trebaju odbaciti Zorana Milanovića, iz barem tri razloga

Published on 30/01/202330/01/2023 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zoran Milanović postao je otjelovljenje izreke Pazite što želite, moglo bi vam se i ostvariti. Na zadnjim predsjedničkim izborima doimao se kao sveukupno bolji kandidat od Kolinde Grabar Kitarović; elokventniji, brži i strastveniji. Sigurno je pobrao glasove i onih koji mu nisu osobito skloni, ali koji su glasali protiv HDZ-a. Danas se, sigurno je, mnogi kaju.

Nastavi čitati →

Život u Rusiji nakon deset mjeseci sukoba

Published on 14/01/2023 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prošlo je godinu dana otkako sam zadnji put bio u Rusiji. Tada je većina ljudi koje sam sretao mislila da su izgledi za rat s Ukrajinom jako mali, unatoč ogromnom gomilanju trupa na granici. Stoga sam bio znatiželjan vidjeti kako su se stavovi promijenili od tada. Jednako mi je važno bilo osobno se uvjeriti kako je rat promijenio život u Rusiji.

Nastavi čitati →

Njemačka Olafa Scholza: naznake novog vremena

Published on 16/12/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nakon što je postao prvi socijaldemokratski kancelar u zadnjih 16 godina, Olaf Scholz pitao je suradnike postoji li plan B za snadbjevanje energijom ako Rusija isključi plin. Kako je napisao u eseju objavljenom ovog mjeseca, odgovor je bio “ne”.

Nastavi čitati →

O ukrajinskoj protuofenzivi: zapanjujući napredak

Published on 13/09/202213/09/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Izgorjeli tenkovi, napušteni sanduci streljiva i drugi dokazi brzog, kaotičnog ruskog bijega pričaju vlastitu dramatičnu priču. Zapanjujuća, munjevita ofenziva ukrajinskih trupa na sjeveroistoku zemlje predstavlja najznačajniji trenutak rata od ožujka, kada je napad na Kijev odbijen a ruske trupe žurno se povukle prema istoku.

Nastavi čitati →

Nasljeđe Mihaila Gorbačova: nada ostaje

Published on 05/09/202205/09/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ruski postsovjetski eksperiment s demokracijom nije uspio, ali san o političkoj slobodi mora se sačuvati

Kremlj nije bio siguran kako obilježiti smrt Mihaila Gorbačova, čovjeka kojeg se na zapadu bez zadrške slavi zbog njegove uloge u ubrzavanju kraja hladnog rata. U Rusiji se događaji koji su doveli do raspada Sovjetskog Saveza službeno opisuju kao nacionalna nesreća ili se uopće ne spominju. Gubitak statusa supersile je rana koju je Vladimir Putin riješio zaliječiti kao svoj životni zadatak.

Nastavi čitati →

Bilježnica Robija K.: Nuklearski rat

Published on 02/09/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Mi obitelj smo kod mog dida na Šolti sidili u kužini za obidom. Prvo smo izili juvu sa njokima od griza. Onda je mama iznila na stol lešo govedinu i šalšu od pomidori. Mi smo navalili na njupanciju. Onda je odiza brda iz vatrogasnog doma tuta forca zazvečala sirena. Mama je iskobečila oči: „Muko irudova, šta je ovo?“ Onda su odiza drugog brda tuta forca zazvonila zvona sa Gospe od Kadulje i Lavande. Sad su se sirena i zvona spojili u revijsku buku. Tata je zinijo: „Koji je ovo kua?“ Onda je moj dida skočijo se iz katrige i viknijo je: „Ljudi, ovo je uzbuna za atomski napad! Bižmo ća u sklonište!“

Nastavi čitati →

Taiwan – vjerovatno sljedeće najopasnije mjesto na svijetu

Published on 25/08/202225/02/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Sve do pokretanja posebne vojne operacije Rusije u Ukrajini, činilo se da je Europa maltene odlično prošla u Prvom hladnom ratu. Dok je u Aziji bila druga priča. Tamo je hladni rat bio nerjetko biblijski surov, napalm-vreo i neuporedivo složeniji. Donio je neslućene geostrateške promjene. Iz krize u krizu, u nepreglednom nizu post-kolonijalnih, ideoloških unutrašnjih i proxy sukoba, odnio je neuporedivo više ljudskih života i ostavio novim pokoljenjima niz otvorenih i(li) potencijalnih žarišta: Kašmir, nuklearna i gladna Sjeverna Koreja, Tibet, Taiwan itd.

Nastavi čitati →