Sadržaj:
Uvijek nam je drago prezentirati i promovirati nove glazbene projekte, pogotovo u ovim teškim vremenima, koja vjerojatno neke inspiriraju, ali koja sigurno iziskuju i dodatne napore, logističke i druge.
Autorske pjesme kojima zagrebački bend Heidi šeće psa posljednjih pet godina osvaja publiku našle su se na njihovom debitantskom albumu objavljenom u izdanju diskografske kuće Menart. Uz singlove ‘Još sam tu’, ‘Reći ćeš mi sutra’, ‘Vuk’, ‘Njegova mačka’, ‘Uzalud’, ‘Avantura’, ‘Uzbudljivo i sjajno’, ‘Grad’, ‘Probudi me’ i ‘Božić kao nekada’, na CD izdanju su i tri sasvim nove pjesme, među kojima je i ‘Proljeće’ kojom promoviraju album.
Nastavi čitati “Proljeće je, Heidi šeće psa” →
A šta je to sporno u govoru mržnje? Pa ne znam odakle da počnem, ali sporno je sve. Ako govorimo konkretno o državama nastalim na ruševinama SFRJ (bez Slovenije), a u kontekstu pojave kao što je govor mržnje u javnom prostoru, nije teško zaključiti da je to skoro pa svakodnevnica.
Nastavi čitati “Mržnja koja govori” →
A ja kažem A, a gde je Amerika… A ja kažem A, a gde je Amerika… ♫ ♩ ♪ ♬
Tijesno mi je ovdje. Osjećam se klaustrofobično i uskraćeno. Niko kao ja ne razumije šta se dešava u i Oko moje glave. Razmišljam o odlasku, jer odlazak je zapravo povratak. Svijetu, nomadstvu, samom sebi. Možda odem u Ameriku. Tamo su moji istinski Idoli, a ne ove prikaze od Plastike. Amerika ima dobru scenu i dobru klimu. Tamo će biti ona, barem se nadam da hoće. Rekla mi je jednom da sanja Ameriku.
Nastavi čitati “Šarlova akrobatika” →
Prema izvješću koje je objavila administracija Joe Bidena, saudijski prijestolonasljednik Mohammad bin Salman “odobrio je operaciju … hvatanja ili ubijanja saudijskog novinara Jamala Khashoggija”. Međutim, predsjednik Biden kaže da SAD neće sankcionirati saudijsku vladu, računajući da bi bilo kakva izravna kazna mogla riskirati suradnju Saudijske Arabije u sučeljavanju s Iranom i u protuterorističkim naporima.
Nastavi čitati “Zašto je Saudijska Arabija i dalje saveznik SAD-a” →
Regionalni su komentatori dolazak Joea Bidena na vlast i špekulacije o “novoj ulozi” SAD-a u regiji dočekali zaglavljeni u devedesetima. Izvlačile su se njegove izjave o Tuđmanu i Miloševiću, a zanemarivale promjene u međunarodnim odnosima i interesima SAD-a u tih 30 godina. Kao rasprava o politici na obiteljskom ručku: e, rek’o je amidža još tada…
Nastavi čitati “Kod amidže Džoa” →
Ovogodišnji izborni ciklus će nam reći mogu li se politički sustavi u regiji nositi s društvenim napetostima koje je pandemija dodatno pogoršala
Niz izbora u Latinskoj Americi ove godine, koji su održani ili tek trebaju biti održani, testirat će snagu demokracije u regiji. Rezultati će pokazati mogu li se povećane društvene tenzije, nastale djelomično kao rezultat pandemije, rješavati kroz postojeće političke sustave.
Nastavi čitati ““Sistematski pregled” demokracije u Latinskoj Americi” →
U jednom od njegovih bestselera, prvi put objavljenom 2017. pod naslovom Did I Make Myself Clear? (Jesam li bio jasan?), Sir Harold ‘Harry’ Evans, bard anglo-američkog žurnalizma, nudi more primjera, navigacija i putokaza vrijednih autorske i uredničke pažnje u beskrajnoj paleti modernih medija. Dakle, ne samo onih printanih. Makar, za razliku od klasičnih sacrosanct novina uz jutarnju kafu, koje se još od prije pandemije koronavirusa lagano gase, dobra je vijest da se papirnate knjige nadalje solidno drže.
Nastavi čitati “Učimo od najboljih, ostale držimo na oku i razmaku” →
Velike sile poput SAD-a, Rusije i Kine koriste dezinformacije kao alat geopolitičke borbe, pokušavajući oslabiti ugled i utjecaj protivnika.
Nastavi čitati “Dezinformacije kao alatka geopolitičke borbe tijekom pandemije” →
Mnogi ljudi su nostalgični spram glazbe koju su slušali u mladosti. Ako ste bili tinejdžer 1970-ih, velika je vjerojatnoća da volite Queen, Stevie Wondera ili ABBA-u. A ako ste bili mladi devedesetih, Wannabe od Spice Girls vjerojatno vas još uvijek vodi na plesni podij.
Ali zašto je to tako? Mislimo li iskreno da je glazba u prošlosti bila bolja, ili to ima neke veze sa sjećanjima koja imamo na to vrijeme? Naša nedavna studija, objavljena u časopisu Music and Science, dala je intrigantan odgovor.
Nastavi čitati “Zašto smo opsjednuti glazbom iz mladosti?” →
Piše: Neven Šimić
Karma is a bitch, veli popularna doskočica. Karma, još jedan duhovni i misaoni koncept Istoka koji je zaživio u popularnoj kulturi Zapada, poput meditacije, nirvane ili tantričkog seksa. Nije poznato jesu li Kurt Cobain i Krist Novoselic kontemplirali o budističkoj duhovnosti i uzvišenom cilju oslobođenja kada su svoj band krstili imenom Nirvana, ili im je to ime prosto zvučalo cool.
Nastavi čitati “Sex, droga, nasilje i Beethoven” →
Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus još u decembru prošle godine upozorio je da će pandemija podići još jedan zid između bogatih i siromašnih. Uočio je da bogate zemlje gomilaju vakcine, neke naručuju četiri puta više nego što imaju stanovništva.
– Moram otvoreno reći, svijet je na rubu katastrofalnog moralnog neuspjeha. Ceh tog neuspjeha će se platiti životima ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta – naglasio je generalni direktor.
Nastavi čitati “Treći talas pandemije: Napad autohtonog bosanskohercegovačkog nesoja” →
U idealnom svijetu, svako iznimno filozofsko pitanje imalo bi čudesnu priču o tome kako je na njega netko prvi put pomislio. Nažalost, možemo samo nagađati što je natjeralo njemačkog filozofa, danas možda najpoznatijeg po marki keksa (Choco Leibniz), da smisli ono što se često opisuje kao najveće filozofsko pitanje od svih, naime: zašto postoji nešto a ne ništa?
Taj filozof je Gottfried Wilhelm Leibniz, čovjek koji nam je također ostavio kalkulus i binarni sustav u srcu modernih računala. Umro je prije nešto više od 300 godina, 14. studenog 1716. godine.
Nastavi čitati “Što je odgovor na najveće filozofsko pitanje: zašto postoji nešto a ne ništa?” →
Zašto rad preko Student servisa ne ulazi u radni staž? Ovo smo se očito svi, osim vladajućih, zapitali. Pitaju se to i mnogi studenti u trenutku dolaska na burzu rada. Pregledavajući more oglasa na portalima za zapošljavanje, primjete kako većina poslodavaca kao uvjet navodi radno iskustvo od barem jedne godine. Ne samo radno iskustvo, već određena znanja i vještine. Mladi ljudi zbog toga možda neće dobiti priliku za rad. Jednostavno, ne zadovoljavaju nužne uvjete za prijavu.
Nastavi čitati “Zašto rad studenata ne ulazi u radni staž?” →
Piše: Tarik Haverić
(Ovaj tekst čini treći i posljednji dio drugog poglavlja knjige Bošnjaštvo kao promašen projekt. Kako suditi (o) povijesti, koja treba da se pojavi do kraja 2021.)
Inače, Safet Bandžović započinje svoju studiju Bošnjaci i antifašizam opsežnim uvodnim poglavljem ispunjenim uopštenim razmišljanjima koja treba da potkrijepe zaključke do kojih će na kraju doći. Taj postupak je sasvim legitiman, i u njegovom slučaju čak nezaobilazan: kako je pisao još Wilhelm Dilthey, problem osobenosti spoznaje fenomena povijesnog života ne može se riješiti bez razvijanja cijele filozofske pozicije unutar koje svoje pravo značenje dobiva i taj pojedinačni problem. Ta pozicija većinom je implicitna: mi znamo da je Sartre egzistencijalist a Ch. S. Peirce pragmatist, i da su i jedan i drugi u odgovarajućim djelima obrazložili svoje filozofske svjetonazore, pa eksplicitnu potvrdu ovih potonjih ne očekujemo na početku svakog njihovog novog spisa. S Bandžovićem je drukčije: on je manje poznat autor koji svojom studijom namjerava da ponudi nov pogled na jednu navodno zanemarenu historijsku građu, pa je razumljivo da na početku iznese vrednosne i metodološke pretpostavke svoga rada, tj. svoju poziciju.
Nastavi čitati “Muslimanski rezolucionari (III)” →
digitalnademokracija.com