Kategorija: Društvo

Ivan Lovrenović: Stopama Ivana Frane Jukića, o 200-godišnjici rođenja

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

„Velike su nezgode po Bosni putovati“

Prije dva stoljeća, u srijedu 8. srpnja 1818. godine, rodio se u Banjoj Luci, u mahali zvanoj Gola, u majke Klare i oca Joze Jukića sin Ivan. Ulica je kasnije prozvana Anđeoskom, a od 1957. godine do danas nosi naziv Ulica Ivana Frane Jukića Banjalučanina. Te je godine dostojno obilježena stota godišnjica Jukićeve smrti i postavljena njegova bista, rad kipara Ahmeda Bešića, prema portretu koji je 1953. naslikao Gabrijel Jurkić. Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: Stopama Ivana Frane Jukića, o 200-godišnjici rođenja” →

Djelić zaboravljene prošlosti: Židovi u Bugojnu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U kompleksu memorijalnog centra Yad Vashem, posvećenog žrtvama holokausta, nalazi se i tzv. Dolina zajednica. Taj spomenički kompleks iskopan je u stijeni te su od dijela kamenih ploča iz kamenoloma, povezanih u labirint prostorija, simbolički predstavljene židovske općine koje su se suočile sa strahotom genocida. Preko pet tisuća židovskih zajednica desetkovano je u holokastu, a imena tih zajednica ugravirana su na 107 zidova. (Prema podacima iz Yad Vashema, na prostoru tzv. NDH živjelo je oko 40 tisuća Židova, manje od četvrtine ih je preživjelo ustaški režim.) Jedna prostorija s nekoliko zidova posvećena je židovskim općinama u bivšoj Jugoslaviji, a na jednom zidu popisane su židovske općine u BiH. Tako čitamo da su prije Drugog svjetskog rata židovske općine postojale u Bihaću, Sanskom Mostu, Derventi, Travniku, Doboju, Banjoj Luci, Zavidovićima, Zvorniku, Tuzli, Vlasenici, Brčkom, Bijeljini, Zenici, Visokom, Žepču, Višegradu, Sarajevu i Mostaru. (Iz većine ovih općina ustaški režim je genocidom iskorijenio Židove. Strahote okrutnosti toga režima našle su svoje mjesto u yadvašemskom mozaiku nepojmljivog užasa i strahote ljudskog zla s jedne strane, te beskrajne patnje i stradanja nevinih ljudi s druge strane.) Nastavi čitati “Djelić zaboravljene prošlosti: Židovi u Bugojnu” →

Od Željke Markić do Donalda Trumpa: prema svijetu bez ljudskih prava?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Otkad je prije otprilike pet godina na hrvatsku političku scenu na velika vrata stupio ultrakonzervativni i klerikalni pokret pod neformalnim vodstvom Željke Markić, brojni domaći komentatori optimistično zaključuju kako je riječ o tendenciji suprotstavljenoj toku povijesti. Klerikalci nas žele vratiti u period prije 18. stoljeća, odnosno prije prosvjetiteljstva i koncepta ljudskih prava, mnogi su ispravno upozorili. Njihova “vandeja” se možda poziva na zaštitu života, ali usput sasvim otvoreno npr. vezuje politička prava uz etnokonfesionalnu pripadnost ili nameće samo jedan prihvatljiv oblik identiteta ili seksualnog morala. Drugim riječima, za Željku Markić i njezinu ekipu ljudska prava možda počinju začećem… ali završavaju rođenjem. Nastavi čitati “Od Željke Markić do Donalda Trumpa: prema svijetu bez ljudskih prava?” →

Povodom 90. obljetnice rođenja Branka Mikulića

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Mile Lasić

Vratio se da umre u onom što je od Grada ostalo, da zauvijek bude sa svojim umrlim iluzijama i nadama

Da me nije Facebook neki dan podsjetio da mi je književnik Grgo Mikulić (Priče i legende iz Hercegovine, I i II) prije točno dvije godine rekao: “Samo da znadete profesore da je rodna kuća Brankova oca Jure sada moja izba…”, možda i ne bi bilo podsjećanja na rođenje Branka Mikulića 10. lipnja 1928., prije točno 90 godina u Podgrađu mjestu blizu Uskoplja/Gornjeg Vakufa.   Nastavi čitati “Povodom 90. obljetnice rođenja Branka Mikulića” →

Hrvatske žene – izgubljene u prostoru i vremenu?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Matea Šimić

Udruga Kulturtreger pokrenula je početkom svibnja peticiju ‘Park književnicama!’ kojom želi potaknuti Grad Zagreb da “ispravi diskriminaciju i nepravdu prema zaslužnim i znamenitim ženama koje su ostavile traga na književni i kulturni život” glavnoga grada i nazove park u Martićevoj ulici imenom književnice. Nastavi čitati “Hrvatske žene – izgubljene u prostoru i vremenu?” →

Samah Jabr: U Palestini, naša prošlost proganja našu budućnost

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jedan francuski kolega pitao me jednom prilikom: “Zašto se Palestinci ne mogu ‘osloboditi’ Nakbe (na arapskom ‘katastrofa’, godišnjica progona Arapa iz novouspostavljene države Izrael, op. prev.)? Prisjećaju se sela koja više ne postoje na kartama, a svojoj djeci ostavljaju ključeve domova koji su davno napušteni. Zašto se ne okane svega toga i gledaju u budućnost? ” Nastavi čitati “Samah Jabr: U Palestini, naša prošlost proganja našu budućnost” →

Bernard Lewis: „Kuran ne poznaje samoubilačke atentate“

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Povodom jučerašnje smrti profesora Bernarda Lewisa, doajena „islamskih znanosti“, uostalom i autora sintagme “clash of civilization”, neopravdano pripisane Samuelu Huntingtonu, mora se kazati kako ga se, u pravilu, na Zapadu obožava, a na Orijentu apriori odbacuje, jer ga se nije čitalo i ne razumije. U nastavku slijedi njegov interview za vodeći njemački tjednik za društvena pitanja (Die Zeit, No.13/2004), od prije 14 godina. Nastavi čitati “Bernard Lewis: „Kuran ne poznaje samoubilačke atentate“” →

Ante Pavić: Zagreb daje milijune za održavanje Bandićeve strasti

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Strast gradonačelnika Zagreba Milana Bandića za fontanama nadaleko je poznata. Stoga ne čudi što mu je toliko stalo da te raskošne građevine kroz koje protječe voda na točno 50 lokacija u Gradu Zagrebu budu uređene i funkcionalne pa je Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo potpisalo okvirni sporazum o javnoj nabavi s čak tri ponuđača za održavanje i popravak fontana sljedeće četiri godine (Narodne novine). Nastavi čitati “Ante Pavić: Zagreb daje milijune za održavanje Bandićeve strasti” →

Mile Lasić: O antifašizmu i manipulacijama

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Na Partizanskom groblju u Mostaru, spomen obilježju proglašenom nacionalnim, obilježio se Dan Europe i Danpobjede nad fašizmom. Dok su na “Partizansko” došli svi ministri Bošnjaci iz SDA i SBB BiH, a poseban značaj dao je i šef Izaslanstva EU u BiH Lars Gunnar Wiegemark, kratka svečanost i polaganje vijenaca protekla je bez ijednog hrvatskog političkog predstavnika u vlasti. Nije bilo niti mostarskog gradonačelnika Ljube Bešlića, koji je, kako se moglo protumačiti iz njegovih istupa, potpuno ignoriran. Tzv. hrvatska strana tvrdi da su posrijedi manipulacije antifašizmom i Partizanskim grobljem, a postavljaju i pitanje i netransparanetnih finacijskih tokova u samoj obnovi ovog nadaleko poznatog spomenika mostarskim i hercegovačkim antifašistima. Nastavi čitati “Mile Lasić: O antifašizmu i manipulacijama” →

Pobuna sarajevskih prosvjetnih radnika

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Više hiljada prosvjednih radnika iz osnovnih i srednjih škola jučer se okupilo na protestnom maršu kroz centar Sarajeva. Protest, odnosno “štrajk upozorenja”, se održao unatoč tome što ga je kantonalna vlada ranije pokušala zaustaviti najavljujući da će prihvatiti zahtjeve. A jedan od ključnih tiče se prevelikog opterećenja nastavnika administrativnim poslovima do kojeg je došlo zbog pokušaja da se u školama provedu uštede. Ministar Elvir Kazazović je uz smanjenje tog posla prosvjetarima obećao i puno više: smanjenje broja učenika po razrednom odjeljenju, uvođenje psihologa i sociologa u sve škole te “mobilni tim za inkluziju”. Velika je to žrtva, požalio se funkcioner koji raspolaže javnim novcima, ali on bi ju bio spreman podnijeti u ime građana, samo sindikati nisu bili raspoloženi za dogovor. Nastavi čitati “Pobuna sarajevskih prosvjetnih radnika” →

Hrvatska: uplitanje politike u pravosuđe narušava diobu vlasti

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Načelo diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku sadržano je u nizu međunarodnih, regionalnih i nacionalnih izvora (Francuska deklaracija o pravima čovjeka i građanina iz 1789. godine, Opća načela o neovisnosti sudstva UN-a, Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe, Povelja Europske Unije o temeljnim pravima, Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). Europska komisija za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija) u svojem je mišljenju ukazala kako procedura izbora sudaca općenito, ali i u kontekstu ustavnih sudaca treba imati za cilj osiguranje neovisnosti suda od političkih utjecaja, izbor sposobnih i iskusnih sudaca, uravnotežen i legitiman sastav suda, kao i zastupljenost različitih vidova obavljanja pravne profesije (sudački, upravni, znanstveni, obrazovni i dr.). Nastavi čitati “Hrvatska: uplitanje politike u pravosuđe narušava diobu vlasti” →

Obiteljaško manipuliranje Obiteljskim zakonom: Europa štiti pravo djeteta na obrazovanje, a ne vjerska uvjerenja roditelja

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima, uzimajući u obzir prava i dobrobit djeteta“. Odredba je to koja se našla u nacrtunovog Obiteljskog zakona, potvrdila je nedavno Dubravka Hrabar, glavna osoba Radne skupine za izradu novog obiteljskog zakona. Obrazložila je da se takva odredba našla u nacrtu zbog obveze koja za Hrvatsku proizlazi iz međunarodnih dokumenata, prije svih Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama, odnosno Članka 2. Prvog protokola te konvencije. Nastavi čitati “Obiteljaško manipuliranje Obiteljskim zakonom: Europa štiti pravo djeteta na obrazovanje, a ne vjerska uvjerenja roditelja” →

Izbjeglički kamp – trajno stanje privremenosti

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Ivana Pejić

Prema podatcima UNHCR-a, danas u egzilu živi rekordnih 65,6 milijuna ljudi, a gotovo polovicu te neslavne brojke čine izbjeglice i ljudi kojima je uskraćen pristup temeljnim pravima kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita i sloboda kretanja. Oni borave u kampovima, prihvatnim centrima, na graničnim prijelazima; u “čekaonicama na marginama svijeta”, kako ova mjesta bez identiteta, povijesti i budućnosti naziva francuski antropolog Michel Agier.  Nastavi čitati “Izbjeglički kamp – trajno stanje privremenosti” →