Kategorija: Politika

Zašto je Aleksej Navaljni drukčiji i opasniji od ostatka opozicije u Rusiji

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Aleksej Navaljni je najpoznatiji ruski opozicionar i najveći protivnik predsjednika Vladimira Putina i političke elite u Rusiji. To je opasan posao, što potvrđuje i nedavni incident. Navaljni je, po svemu sudeći, otrovan u gradu Tomsku u Sibiru, dok je čekao let za Moskvu. Nakon bizarnog odlaganja, evakuiran je u bolnicu u Berlin i prognoze su neizvjesne. Zvanična Moskva odbacila je bilo kakvu povezanost s trovanjem, ali ovo nije prvi put da je stradao opozicijski političar u Rusiji. Nastavi čitati “Zašto je Aleksej Navaljni drukčiji i opasniji od ostatka opozicije u Rusiji” →

Demokratska fronta i Građanski savez pokazuju svu bijedu bh. politike

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Demokratska fronta (DF) i Građanski savez (GS) su dvije minorne političke stranke koje u BiH lešinare na „građanskom“ i „lijevom“ patriotizmu. Svoje lijevo-građansko lice DF je pokazao tako što je pomogao srušiti anti-nacionalističku koaliciju u kantonu Sarajevo i vratiti SDA na vlast. GS je stranka za koju nije lako utvrditi koji joj je razlog postojanja, ko su članovi, a ko lider stranke. Nastavi čitati “Demokratska fronta i Građanski savez pokazuju svu bijedu bh. politike” →

Bosanskohercegovački Hrvati u začaranom krugu HDZ-a i demografske katastrofe

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jedan moj prijatelj, koji je inače jedan od važnih javnih intelektualaca pa je moguće da ste ovu misao već negdje čuli, voli reći: ako želiš pomoći jednoj zajednici, primjerice nacionalnoj, nipošto nemoj osnovati stranku koja štiti ekskluzivno prava te zajednice. I to u razgovoru potkrepljujemo zgodnim primjerima: dok su Hrvati živjeli u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini unutar Jugoslavije, u toj „tamnici naroda“ u kojoj nije smjela postojati stranka koja posebno njih štiti i o njima posebno brine, u BiH je živjelo gotovo 800.000 Hrvata. Onda se pojavila stranka koja je te ljude uzela u posebnu brigu i zaštitu i rezultat je da se broj prepolovio, s tendencijom daljnjeg opadanja kome se ne nazire zaustavljanje. Nastavi čitati “Bosanskohercegovački Hrvati u začaranom krugu HDZ-a i demografske katastrofe” →

Ogledalce, ogledalce…

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Međuentitetske granice/linije razgraničenja još nemaju granične punktove (ako ne računamo upečatljive vjerske objekte blizu linija razgraničenja). Najnovije inicijative i postupci gradonačelnika Sarajeva, načelnika Novog Grada i Istočnog Sarajeva će trenutno nevidljive zidove pretvoriti u crno-bijele zidove definitivnog razdvajanja ove napaćene zemlje. Percepcija crno-bijelo, nažalost, ovisi isključivo od mjesta i entitetske strane sa kojih posmatrate stvarnost. Nastavi čitati “Ogledalce, ogledalce…” →

Savjetnik Uhljebibović

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, neobična institucija s tri frontmena. Svaki od njih ima svoj tim savjetnika. Podrazumijeva se da je savjetnik osoba određenog stupnja obrazovanja, stručnih kvalifikacija, inteligencije, komunikacijskih vještina, etičkih normi. Savjetnik je tu da dobro savjetuje svoga šefa. Jedan od njih je i Nihad Hebibović, savjetnik Željka Komšića za medije. Naglasimo odmah da su promišljanja savjetnika Nihada uvijek na tragu kulture dijaloga i uvažavanja različitosti. Jedan njegov nedavni tvit postao je viralni hit (eto rime!) i dodatno oplemenio pacifističku kulturu dijaloga u BiH. Vrijedi zato prenijeti taj duboko promišljeni i sofisticirani iskaz: Nastavi čitati “Savjetnik Uhljebibović” →

Predsjednička diktatura u Turskoj

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ponovno pretvaranje Aja Sofije u džamiju predstavlja veliki simbolički korak ka Erdoganovom idealu – islamiziranoj jednopartijskoj državi.

Kada su Osmanlije 1453. osvojile Carigrad, crkva Svete Sofije odmah je pretvorena u džamiju. To je tada bio normalan postupak. U ratu bi pobjednik najprestižniji vjerski objekt pobijeđenog neprijatelja pretvorio u hram vlastite vjere. Španjolci su to isto učinili s džamijama u Toledu, Sevilli i Cordobi. Nastavi čitati “Predsjednička diktatura u Turskoj” →

Britanski revizionist i njegova twitter raja

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Knjiga “Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu” Marka Attile Hoare-a jedan je od mnogobrojnih primjera uljepšavanja historije na Balkanu i revizionistički pamflet. O intelektualnoj i moralnoj dvojbenosti autora knjige, kao i o njegovim nacionalističkim fanovima u BiH pisao je za Prometej Vedran Filipović. Tekstove Vedrana Filipovića “Hoare – sveta krava bošnjačkih nacionalista” i “13. Twitter divizija genocid koristi kao političku batinu za obračun s neistomišljenicima” prenosimo objedinjeno. Nastavi čitati “Britanski revizionist i njegova twitter raja” →

SDP se treba probuditi, pod hitno

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Usprkos nesumnjivo lošem izbornom rezultatu, te naslađivanju ideoloških protivnika, kako s tvrde desnice tako i s radikalne ljevice, SDP je i dalje uvjerljivo najveća i najvažnija stranka ljevice-lijevoga centra. Tako će i ostati, ali promjene su hitno potrebne. Nastavi čitati “SDP se treba probuditi, pod hitno” →

Plenković ponovio Sanaderove izborne uspjehe, ali s puno manje glasova

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Niti 24 sata od zatvaranja birališta Andrej Plenković, aktualni predsjednik Vlade i prema izbornim rezultatima ponovni mandatar, postigao je usmeni dogovor o sastavljanju nove vlade. Podržat će ga osam zastupnika manjina u Saboru te po jedan zastupnik HNS-a Predraga Štromara i Reformista Radimira Čačića (N1). Nastavi čitati “Plenković ponovio Sanaderove izborne uspjehe, ali s puno manje glasova” →

Sulejman Tihić ne treba biti zaboravljen

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Osim vrijednih iznimki, u Bosni i Hercegovini ne postoji organska kultura pamćenja, ona koja obilježava važne datume i ličnosti, odaje počast i na svoj način oplemenjuje društvo. Postoji sjećanje koje nameću mediji, dnevna politika ili nacionalistički motiv glavnih društvenih aktera. Tradicije su također često obojene dnevno-političkim, nacionalističkim i ”državotvornim” porivima, što je tužno za zemlju koja ima možda i previše toga za obilježiti i sjetiti se kroz svoju dugu, bogatu i turbulentnu povijest. Nastavi čitati “Sulejman Tihić ne treba biti zaboravljen” →

Jesu li političari ogledalo naroda?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ako porazgovarate s ljudima u svojoj blizini ili pročešljate statuse i komentare na društvenim mrežama, mogli biste zaključiti da je, prema općeprihvaćenom stajalištu, politika kaljuža, a političari zlikovci. Međutim, nakon stava “svi su oni isti” koji ne samo da je pogrešan, već i opasan – opreka MI vs ONI druga je najveća zabluda od koje mnogi od nas pate. Dobro bi zato bilo prisjetiti se (redovito, a pogotovo pred izbore) da političari nisu neko mistično Drugo, da nisu pali s Marsa niti nam ih je netko nametnuo. Pogledajte lijevo i desno od sebe. Zatim pogledajte u ogledalo. Oni su mi. Odnosno, mi smo oni, ako vam je tako draže. Nastavi čitati “Jesu li političari ogledalo naroda?” →

Pripreme Srbije i Kosova za pregovore u Washingtonu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Vlade republika Srbije i Kosova pripremaju se za pregovore u Bijeloj kući u Washingtonu, glavnom gradu SAD-a, koji će se održati 27. juna. Prištinski državnici pozdravili su najavu posebnog izaslanika američkog predsjednika za pregovore Kosova i Srbije Richarda Grenella o sastanku čelnika dviju zemalja u Washingtonu, dok su oni u Beogradu nešto skeptičniji prema ishodima pregovora. Nastavi čitati “Pripreme Srbije i Kosova za pregovore u Washingtonu” →

Koliko još ubojstava crnaca može tolerirati demokracija?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Borba protiv rasizma nije rat crnaca protiv bijelaca. Međutim, vjerovati da smo svi jednaki znači zanemariti smrt poput one Georgea Floyda i dalju normalizaciju činjenice da je nečiji društveni status određen rasizmom, te kontinuitet strukture nejednakosti koja je klasna, seksistička i rasistička.

Crno stanovništvo pretrpjelo je najgore nasilje i uskraćivanje prava širom svijeta. Ti napadi prečesto krše onaj univerzalni princip koji daje značenje svim drugim jamstvima: pravo na život. Nastavi čitati “Koliko još ubojstava crnaca može tolerirati demokracija?” →

Staračka bolest ljevičarenja u postkomunizmu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Svojevremeno sam napise britanskog konzervativnog autora Rogera Scrutona o misliocima “nove ljevice” prihvatao cum grano salis, trudeći se da zadržim distancu prema njegovim besprizivno poraznim sudovima. Ne znam je li u pitanju biološki proces starenja, ali na polovini sedme decenije (moje, a ne Scrutonove, jer on je umro) neki njegovi stavovi sve su mi bliži. To se potvrdilo kada sam u konfinaciji pročitao “Epidemijsku situaciju”, kratak tekst koji je u konfinaciji napisao jedan od Scrutonovih junaka, francuski filozof Alain Badiou – na kojeg se nauk o starenju očito ne odnosi, jer je i u 84. godini jednako ostrašćen maoist kakav je bio u 1960-ima. Nastavi čitati “Staračka bolest ljevičarenja u postkomunizmu” →

Ne-idiotizam

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Postoji li sumorniji vid intelektualne bijede od onoga kad vlastitu biografiju nosiš kao nož u leđima? Gorko pitanje otvoreno je nastupom Nina Raspudića u emisiji ‘Nedjeljom u dva’: bio je to očajnički pokušaj budućeg političara da izmašta postojanje intelektualne i moralne dosljednosti u svojoj ličnosti Nastavi čitati “Ne-idiotizam” →