Piše: Miljenko Jergović
“Volim Izrael, ali ne samo jevrejski”, napisao je Aleksandar Genis u jednoj gotovo usputnoj rečenici knjige “Povratna adresa”, podnaslovljene kao “Autoportret”. Ruski emigrant u Americi, po ocu cijeli jedan Jevrejin, po materi Rus, zavičajem i domovinom Ukrajinac i Latvijac, građanin Rige i Njujoršanin, izrekao je valjda i najsubverzivniju, da ne kažemo najopasniju stvar koju je mogao izreći. Nastavi čitati “Može li čovjek biti Bosanac?” →
Piše: Angela Wright
Frankenstein ili moderni Prometej Mary Wollsonecraft Shelley objavljen je anonimno prije dvjesto godina, u siječnju 1818. Roman je u međuvremenu postao najanaliziranijim i najosporovanijim romanom svih vremena. Nastavi čitati “Dvjesto godina Frankensteina i zašto je Mary Shelley bila mnogo više od zbroja dijelova svog čudovišta” →
Piše: Edin Smailović
Ne znam ni sam kako smo došli na temu o Sinanovoj smrti, ali sam odlično zapamtio komentar prijatelja iz Mostara koji je ovih dana boravio u Bijelom Polju. Kaže da mu je od sijaseta manje-više sličnih tekstova o Sinanu Sakiću bilo mnogo zanimljivije čitati komentare ispod tih tekstova. Posebno mu se dopao jedan od komentara koji je glasio: ”Sinane zbog tebe nikada nisam uradio fasadu na kući”. Nastavi čitati “Sinan” →
Piše: Nenad Glišić
Prošlog tjedna veliku je medijsku prašinu u Srbiji diglo otkriće “ljetnog kampa za djecu” na kojem su polaznici obučavani nekim vojnim vještinama. I dok se polemika uglavnom vodila oko legalnosti cijele stvari, zaštite djece i geopolitike, manje se pažnje posvetilo normalizaciji ekstremne desnice koju je kamp pokazao.
Nastavi čitati “Mala škola za desničare” →
Piše: Symbiosis Research Collective
Klimatske promjene danas ne zahtijevaju ništa manje od globalne društvene i političke preobrazbe. Pojedinačne reforme, tehnokratske sheme, kao i državna “klimatska elastičnost” pokazale su se ne samo nedjelotvornima u zaustavljanju čimbenika klimatskih promjena, već i u potpunosti neadekvatnim za razumijevanje temeljnog uzroka čimbenika koji utječu na promjenu klime – kapitalističkog, globalnog poretka. Nastavi čitati “Revolucija će biti ekološka: društvene promjene u 21. stoljeću” →
Britanski književnik Vidiadhar Surajprasad Naipaul umro je samo par dana prije svog 86. rođendana. „Bio je velik u svemu što je ostvario a umro je okružen onima koje je volio, živući život pun prekrasne kreativnosti i inicijative“, kazala je njegova supruga Nadira Naipaul u obiteljskom priopćenju. Nastavi čitati “Vidiadhar Surajprasad Naipaul (1932-2018): Literatura o “bijegu od Moderne” na rubovima ex-British Empire” →
Piše: Samuel Salzborn
Otkad je u svibnju 2010. Viktor Orbán postao premijer Mađarske, on i njegova stranka Fidesz – Mađarski građanski savez (Fidesz-MPSZ) počinju trajno mijenjati politički sustav ove zemlje. Nastavi čitati “Kraj mađarske demokracije” →
Piše: Kulović Selma
Platišama poreza se treba priključiti i do sad već legendarna brojka od 843 identifikovanih fizičkih lica u FBiH kojima novac liježe na online servise plaćanja, a govori se i o preko 50,000 ljudi koji primaju uplate iz inostranstva iz ma kojeg razloga – vlast tu ne diskiminira. Dijele oni narod po naciji, religiji, jeziku i u koju stranu pišaju, ali pare su pare. Nastavi čitati “Ko pije, a ko je dužan platiti porez?” →
SDP i Davor Bernardić u dubokoj su krizi. Ako se ovaj trend nastavi, te ako istraživanja javnoga mnijenja i dalje dosta točno reflektiraju namjere glasača na izborima – što ne mora biti garantirano ali je izgledno – stranci prijeti svojevrsni potop, pogotovo u odnosu na prijašnju snagu, te nemogućnost samostalnog vladanja Hrvatskom, možda nikada više. To je loše, kako za SDP tako i za hrvatsku politiku i društvo. Nastavi čitati “Ovo su tri realne opcije za rasplet krize u SDP-u” →
Piše: Mile Lasić
Ovih dana je “ljudska glupost” pobijedila i definitivno u BiH, jer je i iz daljine od dvije tisuće kilometara vidljivo da su u BiH na svim stranama pobjedu odnijeli i licemjerje i hipokrizijski moral. Nastavi čitati “Što znači redukcijski slogan “ili građanska BiH, ili građanski rat”?” →
Pišu: Claudio Milano, Joseph M. Cheer i Marina Novelli
Ljetni praznici u punom su zamahu, kao i prosvjedi protiv prekomjernog turizma (overtourism, op. prev.) koji su još jednom započeli u brojnim popularnim europskim turističkim odrednicama. Prekomjerni turizam stoga i nije neki novi problem. Nastavi čitati “Prekomjerni turizam je rastući globalni problem” →
Piše: Belma Buljubašić
Čak i među zemljama regije, BiH prema stanju radničkih prava spada u samo dno. Spontani radnički protesti nisu rijetki, ali zvanično radničko organiziranje je na niskim granicama. Aktualni raspad Saveza samostalnih sindikata BiH to dobro pokazuje.
Iako se na web stranici Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) navodi da su ciljevi njihovog djelovanja usmjereni na zaštitu radnika i radnica, povećanje zaposlenosti, borbu protiv siromaštva itd., odavno je jasno da je ova organizacija sama sebi postala svrha. Nastavi čitati “Sindikati – najslabija karika bh. radničkog pokreta” →
Piše: Mile Lasić
“Gango moja ja te ganga ne bi’ / da se nisam rodio u tebi”, čuo sam tisuću puta u djetinjstvu, ali moram priznati da me je tada ganga ostavljala totalno ravnodušnim, jer se već moja generacija odricala ove hercegovačko-imotske pučke pjesme u korist popa and rock and rolla. Uostalom, tako što je ustvrdio i akademik Ivan Cvitković u njegovim „sociologijskim marginalijama o gangi“, kako je nepretenciozno podnaslovio knjigu „Ganga – pjesma o životu u Hercegovini“. Nastavi čitati “O knjizi Ivana Cvitkovića „Ganga – pjesma o životu u Hercegovini“” →
Dok je skoro čitava nacija ostrašćeno pratila uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, hrvatsko gospodarstvo prolazilo je kroz važan, a gotovo neprimijećen, transformacijski proces koji će ga dugoročno učiniti krajnje ovisnim o ruskom kapitalu. Najznačajniji, ali nikako ne i jedini događaj u tom procesu, zaključivanje je nagodbe vjerovnika u Agrokoru, najvećem hrvatskom koncernu. Nastavi čitati “Rusija preuzela kontrolu nad kičmom hrvatskog gospodarstva” →
Piše: JT Welsch
Pjesnici se često šale da nikada nije dobro kada poezija završi u vijestima. Od skandala izazvanih plagiranjem do kontroverzi oko dodjela nagrada, povremenim bi se čitateljima moglo oprostiti ako pomisle da takozvani “pjesnički svijet” postoji u stanju trajnog ogorčenja. U nedavnom članku The Guardian piše o eseju objavljenom u časopisu PN Review koji je uzrokovao “razdor unutar pjesničkog establišmenta”. Nastavi čitati “Poezija nikada nije bila popularnija, no nisu svi pjesnici sretni zbog toga” →
digitalnademokracija.com