O manjkavoj svijesti o istosti i različitosti b-h-s-cg jezika

Piše: Mile Lasić

Na moj prvi komentar u Dnevnom listu prije godinu i pol dana me ponukalo povlačenje potpisa s “Deklaracije o zajedničkom jeziku” iznimno važne osobe ne samo za hrvatsku i njemačku kulturu, nego i sve južnoslavenske kulture – književnice i prevoditeljice, doktorice znanosti Alide Bremer. Pri tomu se i u njezinom i u mojemu slučaju ne radi o protivljenju duhu “Deklaracije…”, nego o mogućim zlouporabama. Nastavi čitati “O manjkavoj svijesti o istosti i različitosti b-h-s-cg jezika”

Vidiadhar Surajprasad Naipaul (1932-2018): Literatura o “bijegu od Moderne” na rubovima ex-British Empire

Britanski književnik Vidiadhar Surajprasad Naipaul umro je samo par dana prije svog 86. rođendana. „Bio je velik u svemu što je ostvario a umro je okružen onima koje je volio, živući život pun prekrasne kreativnosti i inicijative“, kazala je njegova supruga Nadira Naipaul u obiteljskom priopćenju. Nastavi čitati “Vidiadhar Surajprasad Naipaul (1932-2018): Literatura o “bijegu od Moderne” na rubovima ex-British Empire”

Što znači redukcijski slogan “ili građanska BiH, ili građanski rat”?

Piše: Mile Lasić

Ovih dana je “ljudska glupost” pobijedila i definitivno u BiH, jer je i iz daljine od dvije tisuće kilometara vidljivo da su u BiH na svim stranama pobjedu odnijeli i licemjerje i hipokrizijski moral. Nastavi čitati “Što znači redukcijski slogan “ili građanska BiH, ili građanski rat”?”

O knjizi Ivana Cvitkovića „Ganga – pjesma o životu u Hercegovini“

Piše: Mile Lasić

“Gango moja ja te ganga ne bi’ / da se nisam rodio u tebi”, čuo sam tisuću puta u djetinjstvu, ali moram priznati da me je tada ganga ostavljala totalno ravnodušnim, jer se već moja generacija odricala ove hercegovačko-imotske pučke pjesme u korist popa and rock and rolla. Uostalom, tako što je ustvrdio i akademik Ivan Cvitković u njegovim „sociologijskim marginalijama o gangi“, kako je nepretenciozno podnaslovio knjigu „Ganga –  pjesma o životu u Hercegovini“. Nastavi čitati “O knjizi Ivana Cvitkovića „Ganga – pjesma o životu u Hercegovini“”

Konsocijacija ne znači podjelu zemlje, kako tvrde neuki

Piše: Mile Lasić

U mojemu komentaru KAS-ova projekta „Ustavna, pravna i faktička pozicija hrvatskog konstitutivnog naroda“, uvrštenog u znanstvenu studiju „Analiza implementacije ustavnog i pravnog okvira na terenu“ (KAS, Europska akademija, Sarajevo, 2014., objavljenom i na b-h-s-cg i engleskom jeziku), napisao sam kako je „hrvatsko pitanje“ u BiH toliko kontaminirano da autori studije i ne kriju nelagodu što se njime bave. (1) Nijedno nacionalno pitanje u BiH, pak, ni hrvatsko, ni bošnjačko, ni srpsko nije takozvano, čak nije ni „bosansko“, ma koliko bili brojni i u BiH i u međunarodnoj zajednici oni koji tvrde da je samo hrvatsko takvo, ili da ono i ne postoji. Radi se o tome da u funkciji projekta građanske Federacije BiH, na posve pogrešan i nasilan način, brojni pseudograđanski nasilnici postaju izravni protagonisti protusustavne transformacije Federacije BiH u bošnjački entitet, a cijele BiH u (kon)federaciju srpskog i bošnjačkog entiteta. Nastavi čitati “Konsocijacija ne znači podjelu zemlje, kako tvrde neuki”

Povodom 90. obljetnice rođenja Branka Mikulića

Piše: Mile Lasić

Vratio se da umre u onom što je od Grada ostalo, da zauvijek bude sa svojim umrlim iluzijama i nadama

Da me nije Facebook neki dan podsjetio da mi je književnik Grgo Mikulić (Priče i legende iz Hercegovine, I i II) prije točno dvije godine rekao: “Samo da znadete profesore da je rodna kuća Brankova oca Jure sada moja izba…”, možda i ne bi bilo podsjećanja na rođenje Branka Mikulića 10. lipnja 1928., prije točno 90 godina u Podgrađu mjestu blizu Uskoplja/Gornjeg Vakufa.   Nastavi čitati “Povodom 90. obljetnice rođenja Branka Mikulića”

Mile Lasić: I ove su godine opojno zamirisale lipe u Mostaru!

Na kraju 20.og, jubilarnog „Mostarskog proljeća“ ljubitelje likovne umjetnosti u gradu na Neeretvi obradovat će istinska poslastica: retrospektivna izložba Safeta Zeca pod nazivom „Svjetlost“  – retrospektiva slika, crteža i grafika iz sarajevskog ateljea i zbirke Zec“. Ona se svečano otvara u utorak, 05. lipnja 2018., u 19 sati, u Galeriji kraljice Katarine Kosače i ostat će dostupna Mostarcima sve do sredine ovoga ljeta. Nastavi čitati “Mile Lasić: I ove su godine opojno zamirisale lipe u Mostaru!”

Mile Lasić: Philip Roth, „Profesor požude“ iz New Jerseya

U povodu smrti književnika Philipa Rotha (1933. – 2018.)

Američki književnik Philip Roth, rođen 1933. godine u New Jerseyu, pripada bez sumnje najznačajnijim američkim pripovjedačima. O tomu svjedoče kako brojne nagrade za knjige s visokim tiražima, tako i mnogobrojni prijevodi u svijetu. U Americi je, naime, Roth stvarna veličina, o čemu svjedoče, izmedju ostalog, dodijeljene mu National Book Critics Circle Avard, PEN/Faulkner Award, National Book Award, te Pulitzerova nagrada. Nastavi čitati “Mile Lasić: Philip Roth, „Profesor požude“ iz New Jerseya”

Mile Lasić: O „dječijim bolestima“ politologije u BiH!

Izlaganje profesora Mile Lasića na  svečanosti povodom Dana Europe i 10. obljetnice Studija politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, 09. svibnja 2018.

Politolog se ne rađa, nego postaje  mukotrpnim studijima i politoloških i nezaobilaznih sestrinskih znanosti kakve su povijest, filozofija, sociologija i druge, s ambicijom da politologija konačno izađe iz množine u jedninu, ili barem nadiđe “unutarnju okupaciju” srodnih disciplina. Nastavi čitati “Mile Lasić: O „dječijim bolestima“ politologije u BiH!”

Mile Lasić: O antifašizmu i manipulacijama

Na Partizanskom groblju u Mostaru, spomen obilježju proglašenom nacionalnim, obilježio se Dan Europe i Danpobjede nad fašizmom. Dok su na “Partizansko” došli svi ministri Bošnjaci iz SDA i SBB BiH, a poseban značaj dao je i šef Izaslanstva EU u BiH Lars Gunnar Wiegemark, kratka svečanost i polaganje vijenaca protekla je bez ijednog hrvatskog političkog predstavnika u vlasti. Nije bilo niti mostarskog gradonačelnika Ljube Bešlića, koji je, kako se moglo protumačiti iz njegovih istupa, potpuno ignoriran. Tzv. hrvatska strana tvrdi da su posrijedi manipulacije antifašizmom i Partizanskim grobljem, a postavljaju i pitanje i netransparanetnih finacijskih tokova u samoj obnovi ovog nadaleko poznatog spomenika mostarskim i hercegovačkim antifašistima. Nastavi čitati “Mile Lasić: O antifašizmu i manipulacijama”

O jednoj sjajnoj iako poprilično medijski ignoriranoj promociji

Piše: Mile Lasić

Ovim posve pristranim svjedočenjem želim se zahvaliti svim sudionicima promocije na iskazanoj hrabrosti da čestito svjedoče i o meni i o knjizi, unatoč višegodišnjim ružnim objedama koje me prate u sarajevskim političkim i akademskim kuhinjama, samo iz razloga što sam odbio govoriti tzv. poželjnim glasom i sarajevske i svake političke čaršije Nastavi čitati “O jednoj sjajnoj iako poprilično medijski ignoriranoj promociji”

Mile Lasić: Čemer ljudi u antijugoslovenskim ratovima!

Vrijeme koje se udaljava, kako je u njegovoj testamentarnoj knjizi pojasnio pokojni Mirko Kovač, čini slike iz ranijih života nevjerojatnijim. I sam se zapitam: jesam li isti čovjek nakon što sam posve deziluzioniran i nakon što su ideali isparili u čemeru ožalošćenih ljudi u opkoljenim gradovima u antijugoslavenskim ratovima, putem kojih se Jugoslavija ružno strmoglavila u barbarizam? Nije toliki problem što je nema, koliko je poražavajuće kako je nestala. Nastavi čitati “Mile Lasić: Čemer ljudi u antijugoslovenskim ratovima!”

Bosna i Hercegovina: kako do održive političke zajednice

Izlaganje profesora Mile Lasića na prvom panelu znanstveno-stručnog skupa „Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu“, u Neumu 15.  ožujka 2018.

 Bez „svjetskog ethosa“ vlast ostaje „najteži porok“!

 S a ž e t a k

U„terra interior“, u BiH, kao i u njezinom okruženju, zaplelo se u izvitoperene forme demokracije, u demokrature, u ne-pravne i prazne države koje su porazile svoje građane. U njima se u osnovi i danas kontraproduktivno slijede modeli „nacije države“, iluzija o preklapanju teritorijalnog i nacionalnog, identitarne jednosti, dok se u svijetu slijede logike transnacionalnih umreženja i jednakopravnosti građana svih oformljenih identiteta. Nastavi čitati “Bosna i Hercegovina: kako do održive političke zajednice”

U susret 75. rođendanu Ivana Lovrenovića

Piše: Mile Lasić

Ivan Lovrenović je i naš ovovremeni Ivan Frano Jukić, pa i Ivo Andrić i Miroslav Krleža i Radomir Konstatinović, samo što smo i oglušili i oslijepjeli, pa ne prepoznajemo vrijednosti i ne razlikujemo Mudrost i Prostotu, Dobrotu i Lošoću, Istinu i Lagačinu

Prije niza godina je na kolegiju „Interkulturalno razumijevanje“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, za koji sam još uvijek nadležan, gostovao književnik, enciklopedista i što sve već nije Ivan Lovrenović, erudita koji 18. travnja ove godine navršava 75-u godinu života. Nastavi čitati “U susret 75. rođendanu Ivana Lovrenovića”

Pojava „novih zidova“ u Njemačkoj, a „Berlinskog“ kod nas

Piše: Mile Lasić

Facebook me u prošli utorak podsjetio da su Nijemci po 27. put obilježavali 03. listopad – “Dan Nijemaca” (Der Tag der Deutschen), odnosno “Dan njemačkog jedinstva” (Der Tag der deutschen Einheit), iliti “Dan ponovnog ujedinjenja Njemačke” (Der Tag der Wiedervereinigung Deutschlands). Kao što čitatelji vjerojatno znaju, SR Njemačka je igrom sudbine postala i mojom drugom domovinom i u njoj žive i moji najbliži. No, to su strogo osobne stvari, puno je relevantnije za ovu priču što sam je tijekom dugih 18 godina koje sam proživio u njoj naučio cijeniti kao nijednu drugu zemlju u svijetu. Iz kritičke vizure sveučilišnog profesora politologije i „eurologije“ posebice cijenim, naravno, što joj je  – poslije dvostrukog sunovrata u dva svjetska rata, uključivo strmoglava u Holokaust i uopće u  barbarizam Drugog svjetskog rata –  uspjelo postati  “zdravim društvom“, pa čak i središnjom zemljom obzirne političke kulture i svojevrsnim „motorom“ europskih integracija. Njoj su se posrećili 09. studenog 1989. godine i pad Berlinskog zida i ukidanje  „željezne zavjese“, pa potom i par excellence „političko čudo“ mirnog ujedinjenja dviju njemačkih država 03. listopada 1990. godine. Naravno, u njoj nije ni 27 godina poslije „ponovno sraslo ono što pripada jedno drugomu“, kako je svojoj ujedinjenoj zemlji poželio njezin bivši kancelar i dobitnik Nobelove nagrade za mir Willy Brandt u momentu ujedinjenja, ali u njezinom životu danas sa svim problemima ima više normalnosti nego u bilo kojem drugom kutku svijeta. Ovi su redovi, dakako, isprovocirani posve pogrešnim interpretacijama posljednjih njemačkih saveznih izbora, onih od 24. rujna ove godine, na kojima nije pobijedio fašizam, kako se posve pristrano i pogrešno interpretiraju rezultati izbora u zemljama sumnjivih demokratskih mjerila i u svijetu i na prostorima „Zapadnog Balkana“. Nastavi čitati “Pojava „novih zidova“ u Njemačkoj, a „Berlinskog“ kod nas”