Frapantna je gotovo identična reakcija političara iz navodno programski i ideološki različitih stranaka, a u vezi s najavama intervencije Visokog predstavnika Christiana Schmidta o izmjenama izbornog zakona i ustava Federacije BiH.
Nastavi čitati “Daleko vam kuća nacionalistička” →
Vjerovati da su raznorazni i raznorangirani političari jako zabrinuti nad sudbinom izvanhadezeovskih Hrvata, koji će tobože biti diskriminisani eventualnim nametnutim Izbornim zakonom, isto je kao vjerovati da će Putin uskoro uručiti Zelenskom najveći ruski orden.
Nastavi čitati “Privatnici kao državnici” →
Ostavka premijera Marija Draghija otvara scenarij krize i neizvjesnosti
Nastavi čitati “Italija je opet u kaosu” →
Sjetimo li se ikada Josipa Reihl Kira? Sjetimo li se njegovih riječi, djela, sjetimo li se činjenice da je mučki ubijen od ruke hrvatskog policajaca, pripadnika rezervnog sastava MUP-a Antuna Gudelja?
Tko ga se i kada sjeti?
Nastavi čitati “Josip Reihl Kir – priča koja se ne smije zaboraviti” →
Europa ključa tijekom dugotrajnog ljetnog toplinskog vala. Međutim, pažnja političkih lidera sve je više usmjerena na nadolazeću zimu. Kao što je naglašeno u nizu nedavnih upozorenja Međunarodne agencije za energiju (IEA) i drugdje, energetska kriza na razini one s cijenom nafte iz 1970-ih mogla bi nastupiti kad zahladi.
Nastavi čitati “Energetska kriza u Europi: suočavanje s Putinom neće biti jeftino” →
Antropologinja Margaret Mead tvrdi da je saosjećanje najpouzdaniji znak početka ljudske civilizacije. Prema njenim riječima, taj početak može se vrlo precizno dokazati – kada na drevnim skeletima pronađemo pokušaj liječenja dugačke butne kosti. Antropologinja je tvrdila da liječene kosti nisu pronađene tamo gdje je još uvijek vladao zakon jačega.
Dakle, civilizacija ne počinje onda kada čovjek pronalazi tehnološke metode za lakše preživljavanje, poput navodnjavanja, nego onda kada počinje pomagati drugom čovjeku u nevolji. Onda kada pokaže empatiju…
Glad vreba svijetom. Prije sedam godina, Ujedinjeni narodi obećali su da će glad iskorijeniti do 2030. Međutim, broj ljudi koji gladuju prošle je godine dosegao 828 milijuna, a broj koji je bez presedana, 345 milijuna, trenutačno proživljava akutnu nesigurnost prehrane, upozorio je UN.
Nastavi čitati “O prehrambenoj krizi: nema vremena za gubljenje” →
Vjerojatno najpopularnija tema na intelektualnoj ljevici posljednjih godina je ona o sudbini i kraju neoliberalizma. I marginalnija i utjecajnija štampa pune su članaka o prirodi tog kraja i o ispravnosti same dijagnoze. Poteškoće s tim raspravama leže u samim početnim parametrima: naime, na ljevici postoji cijela lepeza pozicija i interpretacija kad je riječ o neoliberalizmu. Neki mu uskraćuju pravo samosvojnog pojma, neki mu izvor vide u klasnoj akciji odozdo, neki u intelektualnom trendu koji je započeo u Mont Pelerinu, a neki u makroekonomskim politikama koje su bile odgovor na konkretne izazove prije četrdesetak godina, a ne realizacija ideoloških sklonosti.
Nastavi čitati “Sjeme kulturnih ratova” →
Kako od Hrvatske napraviti uspješnu zemlju sretnih ljudi? Državu u kojoj domaći ljudi žele živjeti, u koju se stranci žele doseliti, i u koju se dijaspora želi vratiti, ne po odlasku u mirovinu nego u naponu snage? S HDZ-om na vlasti to je teško ili nemoguće.
Nastavi čitati “S HDZ-om nema sretne i uspješne države” →
Nitko ne može prepoznati sve aspekte novog doba koje se nazire, ali pokretačke snage za koje se treba pripremiti već su očite. Ovo je vrijeme sukoba i žestokog natjecanja između velikih sila, u kojem visok stupanj vanjske ovisnosti o materijalu i proizvodima od strateške važnosti može postati smrtonosna slabost. To je svijet u kojem se globalizacija rekonfigurira, a geopolitički atlas pomiče, što više nema nikakve veze s optimizmom nakon pada Berlinskog zida. Ovaj svijet obilježava ideološka borba između demokracija i autoritarnih režima koji, kako tvrde, žele izgraditi drugačiji svjetski poredak i u kojem je stoga Europljanima, više nego ikada prije, važno da EU ojača svoju unutarnju koheziju.
Nastavi čitati “Svijet koji dolazi” →
Ognjen Bašić ČudNoReĐe je od onih na koje se svima poznata PR fraza “glazbenik kojeg ne treba posebno predstavljati” nikako ne može primijeniti. Ne samo zato što je, kako kažu “najpoznatiji nepoznati glazbenik u državi“, pa ga eventualno brzo zaboravite jer se ne pojavljuje kontinuirano u medijima. Čak i da je “popularan”, “legendaran” ili “kultan” što (još) nije, i dalje bi ga svakim novim izdanjem trebalo posebno predstavljati, jer opis kojim ste ga prethodno predstavili vrlo vjerojatno neće vrijediti za sljedeće predstavljanje.
Nastavi čitati “ČudNoReĐe: nije lako biti svoj i slobodan” →
U savremenim demokratijama zapadnog tipa, odnos spram homoseksualaca je postao neka vrsta lakmus papira za toleranciju i poštovanje ljudskih prava. Danas mnoge članice EU (ali i one koje to nisu) imaju regulisane istospolne zajednice. Istok Evrope je izuzetak ovog trenda gdje, poslije sloma real-socijalizma, religija i konzervativne vrijednosti doživljavaju veliki povratak, nakon decenija državnog ateizma.
Nastavi čitati “Borba za prava seksualnih manjina kroz istoriju” →
Ćopić je ne samo jedan od najomiljenijih nego i, nesumnjivo, jedan od najbeskompromisnijih naših pisaca svog doba. Otvarao je uvek prvi goruće, tragične teme u društvu i o njima pisao bez zazora, lucidno, jetko i duhovito.
Nastavi čitati “Branko Ćopić ili šta je piscu činiti u svom vremenu?” →
Odluka donijeta u prošli petak nije bila iznenađenje. Čak i prije dramatičnog curenja nacrta mišljenja suca Samuela Alita prošlog mjeseca, predviđalo se da će američki vrhovni sud iskoristiti priliku koju je pružio slučaj Dobbs protiv Jackson Women’s Health Organization da poništi odluku donesenu 1973. u predmetu Roe protiv Wadea. To je, naposljetku, bila svrha triju odabira bivšeg predsjednika Trumpa za vrhovni sud, i kulminacija desetljećima duge kampanje antiaborcionista da saveznim državama vrate ovlasti za zabranu postupka. No, objava je ipak bila šok. Globalni utjecaj SAD-a znači da ova odluka o ukidanju ustavnog prava žena na pobačaj odjekuje daleko izvan granica ove države.
Nastavi čitati “Roe protiv Wadea: premoć protivnika pobačaja” →
Šta se dogodi kada frontmen jedne nacional-šovinističke agende dobije dio lijevog i antinacionalističkog medijskog prostora da pegla svoj politički profil? Dogodi se, recimo, materijal za dobru satiru ili komediografska građa za montipajtonovski tip skeča. Mimo tih literarnih zakonitosti, desi se i da jedan istaknuti proponent spomenute agende, formalno ugodno ušuškan u lijevo-građanski outfit, odista dobije priliku da popegla svoj imidž na mediju koji baštini lijevu i antinacionalističku tradiciju. I tu više nemamo posla s književnom vrstom ili televizijskom komikom, nego sa realnošću koja kazuje da je nacionalistički vrag odnio medijsku šalu. Imamo posla s novinarima koji, vođeni površnošću, golim neznanjem, propagandnim motivima koji fingiraju pluralizam, ili nečim sedamnaestim, ne bitno suvislijim, zbilja ustupe dio lijevog medijskog prostora istaknutom nacionalističkom eksponentu koji simulira građansku uljuđenost.
Nastavi čitati “Uzoriti građanin Komšić i dobri Hrvat Pavelić” →
digitalnademokracija.com