Uzoriti građanin Komšić i dobri Hrvat Pavelić

Šta se dogodi kada frontmen jedne nacional-šovinističke agende dobije dio lijevog i antinacionalističkog medijskog prostora da pegla svoj politički profil? Dogodi se, recimo, materijal za dobru satiru ili komediografska građa za montipajtonovski tip skeča. Mimo tih literarnih zakonitosti, desi se i da jedan istaknuti proponent spomenute agende, formalno ugodno ušuškan u lijevo-građanski outfit, odista dobije priliku da popegla svoj imidž na mediju koji baštini lijevu i antinacionalističku tradiciju. I tu više nemamo posla s književnom vrstom ili televizijskom komikom, nego sa realnošću koja kazuje da je nacionalistički vrag odnio medijsku šalu. Imamo posla s novinarima koji, vođeni površnošću, golim neznanjem, propagandnim motivima koji fingiraju pluralizam, ili nečim sedamnaestim, ne bitno suvislijim, zbilja ustupe dio lijevog medijskog prostora istaknutom nacionalističkom eksponentu koji simulira građansku uljuđenost.

Nastavi čitati “Uzoriti građanin Komšić i dobri Hrvat Pavelić”

Bilježnica Robija K.: Drama sa ocjenama

Tata je sidijo na desnoj strani stola i mrgodijo se. Mama je sidila na livoj strani i mrgodila se. Ja sam sidijo u sredini i snuždijo sam se. Tata je rekao: „Još dvi šetemane do kraja škole, a ti od sedan predmeta imaš četri asa! To je čista katastrofa!“ Mama je rekla: „Lani si od sedan predmeta nakupija pet asi! A priklani si ima najbolji prosjek, šest od sedan!“ Tata je rekao: „Znači, svake godine ideš sve gori i gori!“ Mama je rekla: „Šta si stariji, to si lošiji! Umisto da bude obratno!“ Tata je pitao: „Jel moš bar ovu duju iz prirode ispravit u asa? Da si spustiš prosjek?“ Ja sam pitao: „Kako ću je ispravit?“ Tata je rekao: „Pa pitaj učiteljicu da te pita za lošiju ocjenu!“

Nastavi čitati “Bilježnica Robija K.: Drama sa ocjenama”

Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe u BiH?

Evo napokon jedne manjinske teme, koja nije političko prepucavanje i proizvodnja mržnje.

Treba li legalizirati korištenje kanabisa u medicinske svrhe?

O ovoj temi zapravo se malo zna, pa je svaki ozbiljan medijski istup dobrodošao. N1 je priredio jedan takav.

Nastavi čitati “Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe u BiH?”

O događanjima u Washingtonu: Istinom protiv “alternativnih činjenica”

Unatoč imenu, Povjerenstvo Predstavničkog doma koje istražuje događanja u Washingtonu 6.1.2021.  ne istražuje samo napad na američki Kapitol. Ono s pravom ispituje širu kampanju za poricanje volje građana. Prva javna rasprava u četvrtak istaknula je užas ovoga dana, koji je prouzrokovao smrt najmanje sedam osoba i 140 ozlijeđenih policajaca. Gomila, naoružana vezicama za kablove i pištoljima omamljivačima, mahala je jarbolima za zastave kao palicama. Uznemirujući snimci i svjedočanstvo policajca na službi taj dan (“Klizao sam po ljudskoj krvi … To je bio pokolj”) podsjetili su gledatelje u udarnom terminu koliko su ovi događaji bili šokantni i zastrašujući. 

Nastavi čitati “O događanjima u Washingtonu: Istinom protiv “alternativnih činjenica””

Zašto potraga za srećom može biti loša (i čime biste se trebali baviti umjesto toga)

Sreća je jedan od najvažnijih ciljeva u životu . Tijekom pandemije bila je najtraženija riječ na Googleu. Međutim, evo zašto potraga za srećom može biti loša za vas.

Može nas učiniti egocentričnim. Aktivna potraga za srećom može pojačati individualističke tendencije traženja užitaka na račun drugih (npr. prekidanje prijateljstva jer nije dovoljno zabavno), na račun društva (brza vožnja može vas usrećiti, ali ugrožava živote ljudi) ili okoline (npr. držanja klima uređaja uključenog cijele noći). Ironično je, ali ta egocentričnost, osim što ne pomaže drugima, čini ljude koji traže sreću još usamljenijima. Usredotočeni na to da sami sebe učinimo sretnima, zaboravljamo osnovno načelo sreće, a to je da istinsku sreću treba tražiti izvan sebe.

Nastavi čitati “Zašto potraga za srećom može biti loša (i čime biste se trebali baviti umjesto toga)”

I onda – Osim!

U lipnju 2002. godine, za trajanja svjetskoga nogometnog prvenstva u Južnoj Koreji, napisao sam u jednom članku kratki ekskurs kao naklon igračkoj umjetnosti Zinedina Zidanea, sjećajući se nekih utakmica koje sam u ranoj mladosti svojim očima gledao, a na kojima se ukazivao duh iste umjetnosti. Sve su one bile realizacija apsolutnoga nogometa, svaka od njih potpuno se otela ikakvom sistemu, taktici, „trenerskim zamislima” – čisti sevdah! Vlasnik sam unutarnjih snimaka triju-četiriju takvih utakmica na Maksimiru koje tehnološki nisu zapamćene, ali se i danas vrte negdje među zvijezdama, drukčije ne može biti.

Nastavi čitati “I onda – Osim!”

Simplifikacija stvarnosti i populističko podilaženje: kad trauma postane roba

Ne postoji osjetljivija tema od teme ratnih zločina. Uspomene na ratne zločine često su najživlji dijelovi kolektivnog pamćenja. Odgovorna društva se temom zločina, individualnim i kolektivnim traumama, suočavaju znanstveno, kroz viktimološki, povijesni, antropološki, socio-psihološki, etički diskurs. Ili kroz hrabro, etičkim principima motivirano istraživačko novinarstvo i odgovorne javne politike koje zajednički doprinose istinskom suočavanju s prošlošću. Ona manje odgovorna društva zločine negiraju ili relativiziraju, nerijetko uz blagoslov same države. U drugospomenutim društvima zločin i patnja nerijetko postaju unosna politička roba, ili klikabilan medijski artikl. Kada tema zločina sklizne u ralje dnevne politike, kada postane dio medijske kulture senzacionalizma, otvoren je beskrajan prostor za manipulaciju. U tom smislu posebno perfidno zloupotrebljavaju se društvene mreže, koje tako zloupotrebljene bivaju idealan alat za širenje tenzija, te mjesta gdje se čoporativno ispoljavaju gorčina, frustracija, mržnja.

Nastavi čitati “Simplifikacija stvarnosti i populističko podilaženje: kad trauma postane roba”

(Ne)sazrela dijaspora

Slojevitost i nesposobnost

Pitanje bosanskohercegovačke dijaspore je jedno od najkompleksnijih pitanja, kada se govori o budućnosti „države“ BiH. Neosporan ogromni ljudski potencijal, koji se nalazi bukvalno na svakom ćošku planete zemlje, i dalje je apsolutno neiskorišten. Ipak, proces „nacionalizacije“ bh. dijaspore je počeo i on je najizraženiji u sadašnjem periodu, odnosno, najveći efekat će imati na predstojećim izborima. Jedini koji imaju plan kako da ovladaju dijasporom za sada su isključivo nacionalističke stranke, koje na taj način žele da očuvaju i učvrste svoju vlast, koju uglavnom drže ili bolje rečeno održavaju od početka demokratskih izbora na teritoriji BiH.

Nastavi čitati “(Ne)sazrela dijaspora”

NOVI TALAS NACIONALIZMA: Kako smo postali izdajnici

Posljednjih godina gledam kako se nacionalizam lagano budi čak i kod ljudi koji su mu uspjeli odoljeti tokom rata. Neki od njih prihvataju nametnutu realnost pa traže udobnu poziciju u podijeljenom društvu. Drugi su se jednostavno prozlili, godine ne donose uvijek mudrost, češća je ogorčenost zbog propuštenih prilika. Treći su profesionalci, beskrupulozni stratezi vlastite bolje budućnosti, nastavljači tradicije prve generacije “demokratskih promjena”.

Nastavi čitati “NOVI TALAS NACIONALIZMA: Kako smo postali izdajnici”

Opsada opsadom

Ovogodišnje šestoaprilsko ignoriranje – ili bolje rečeno proganjanje – antifašističkog  nasljeđa iz historije grada Sarajeva nije novo. Na stogodišnjicu kraja Prvog svjetskog rata, simbolično obilježene u Sarajevu manifestacijom „Sarajevo, Heart of Europe“ (onom kada je Šaban bio predgrupa Bečkoj filharmoniji, a sve pod pokroviteljstvom Europske unije), Sarajevo je stavljeno u fokus fin de siècla kao mjesta koje je ratovima počelo i zaključilo XX stoljeće.

Nastavi čitati “Opsada opsadom”

Postoji li opasnost da Ukrajina postane “nova Bosna”?

Bez obzira na razmjere užasa koji gledamo na svojim TV ekranima i mobitelima, bez obzira o kojem ratu je riječ, vremenom se naviknemo na grozne vijesti. Takvi smo, čak i ako smo i sami proživjeli i preživjeli strahote rata.

Nastavi čitati “Postoji li opasnost da Ukrajina postane “nova Bosna”?”

O morfološkim predviđanjima

Nakon početnog šoka, ruska agresija na Ukrajinu izazvala je u međunarodnoj javnosti mnoštvo komentara među kojima su i prilozi značajnih svjetskih pera sa svih krajeva političkog spektra. Nemali broj komentatora vidi u ruskoj invaziji »inicijalnu kapislu« budućeg raspada Ruske Federacije i uopšte propasti Putinovog nacionalističkog projekta. Tako Yuval Noah Harari, jedan od najčitanijih autora današnjice, u tekstu objavljenom u The Guardianu izražava (već!) opšterašireno uvjerenje da će rat u Ukrajini oblikovati budućnost cijelog svijeta, konstatira da je Vladimir Putin taj rat već sada izgubio i najavljuje »smrt Ruskog carstva« na čijem »smrtnom listu … neće stajati ime Mihaila Gorbačova: stajat će Putinovo ime«. A razložni i odmjereni Branko Milanović, iako ne želi da spekulira o ishodu rata, ipak ostavlja mogućnost da se, osim okupacijom Ukrajine, on završi možda i »raspadom Rusije«.

Nastavi čitati “O morfološkim predviđanjima”