Kategorija: Društvo

Kako su stoljeća samoizolacije Japan pretvorila u jedno od najodrživijih društava na svijetu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Početkom 17. stoljeća japanski su vladari strahovali da će se zemljom raširiti kršćanstvo, koje su europski misionari nedavno donijeli u južne dijelove zemlje. Kao odgovor, oni su 1603. u praksi izolirali Japan od vanjskog svijeta: Japanci nisu mogli odlaziti, dok je vrlo malo stranaca moglo ući u zemlju. Ovaj period postao je poznat kao japansko Edo razdoblje, a granice su ostale zatvorene gotovo tri stoljeća, do 1868.

Nastavi čitati “Kako su stoljeća samoizolacije Japan pretvorila u jedno od najodrživijih društava na svijetu” →

Mrke tvrđave identiteta

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

[U prvobitnoj varijanti zapisano prije dvadeset godina, u knjizi Bosanski Hrvati, esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, Durieux, Zagreb, 2002]

U razrešavanju bosanskohercegovačkoga nepodnošljivog političkog statusa quo ne može biti ni od kakve pomoći tvrdnja, koja se često čuje, da nacijā u Bosni i Hercegovini nije bilo do polovice XIX vijeka, kao ni nalaz suvremenih historičara i teoretičara da je nacija „mit”, „konstrukt” „zamišljena zajednica”. Manje-više, nacijā u današnjem smislu riječi nije bilo do XIX stoljeća ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i nigdje u Evropi, a velika metodološka važnost i teorijska inovativnost nalaza o naciji kao konstruktu prečesto se devalvira pomodnošću, dogmatičnošću i plitkošću kojom se koristi u dnevnoj upotrebi.

Nastavi čitati “Mrke tvrđave identiteta” →

Tarik Haverić: Ni oni koji se navodno zalažu, a ni oni koji se protive ideji građanske države ne znaju ništa o tom

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Tarik Haverić, politolog, publicist, autor nekoliko sjajnih i zapaženih knjiga poput one „Kritika bosanskog uma“ i „Čas lobotomije“, ugledni liberalni intelektualac, u razgovoru za Bljesak.info govori o građanskoj državi i njenom konceptu kako je shvaćaju nacionalne stranke u BiH, fenomenu kulture nekažnjavanja za govor mržnje i šovinizam u javnom prostoru, položaju Ostalih, te nekompetentnoj i korumpiranoj akademskoj zajednici. Haverić kaže kako na našim prostorima glavni politički akteri zapravo ne znaju šta je „građanska država“.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Ni oni koji se navodno zalažu, a ni oni koji se protive ideji građanske države ne znaju ništa o tom” →

Neven Šimić: U Bosni i Hercegovini kompromis je omražen

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prenosimo intervju Nevena Šimića za tjednik Novosti. Razgovaralo se o “posljednjim prosvjedima u Bosni i Hercegovini, budućim očekivanim potezima međunarodne zajednice, perspektivi ljevice i kritici politike službenog Zagreba.”

Nastavi čitati “Neven Šimić: U Bosni i Hercegovini kompromis je omražen” →

Što je bipolarni poremećaj?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Bipolarni poremećaj predstavlja dvije krajnosti. Za milijune diljem svijeta koji pate od bipolarnog poremećaja, život je razapet između dvije različite stvarnosti: ushićenja i depresije. Što uzrokuje ovaj poremećaj? Može li se liječiti? Helen M. Farrell opisuje uzroke i liječenje bipolarnog poremećaja.

Nastavi čitati “Što je bipolarni poremećaj?” →

O mogućnosti nuklearnog rata: dijalog ili uništenje

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kada najviše rangirana osoba u britanskom obrambenom i sigurnosnom establišmentu upozori na povećan rizik od slučajnog nuklearnog rata, treba obratiti pozornost. Čak i danas, kada šefovi sigurnosnih službi javno komuniciraju češće nego ikada, još uvijek pomno važu svoje izjave. Stoga, kada savjetnik za nacionalnu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva, Sir Stephen Lovegrove, u Washingtonu govori o prekidu komunikacije s Rusijom i Kinom, što je dovelo do povećanog rizika od “brze eskalacije u strateški sukob”, te riječi treba shvatiti vrlo ozbiljno.

Nastavi čitati “O mogućnosti nuklearnog rata: dijalog ili uništenje” →

Predizborni skup SDA i beskorisni šarlatani iz opozicije

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ako i dalje mislite da protesti ispred zgrade OHR-a u Sarajevu nisu u službi SDA, da su to  multietnički prosvjedi građana iz cijele BiH, onda ste ili dobro naivni, ili neosvješteni nacionalist, ili pak vrlo niske političke i elementarne inteligencije.

Nastavi čitati “Predizborni skup SDA i beskorisni šarlatani iz opozicije” →

Josip Reihl Kir – priča koja se ne smije zaboraviti

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Sjetimo li se ikada Josipa Reihl Kira? Sjetimo li se njegovih riječi, djela, sjetimo li se činjenice da je mučki ubijen od ruke hrvatskog policajaca, pripadnika rezervnog sastava MUP-a Antuna Gudelja?

Tko ga se i kada sjeti?

Nastavi čitati “Josip Reihl Kir – priča koja se ne smije zaboraviti” →

Energetska kriza u Europi: suočavanje s Putinom neće biti jeftino

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Europa ključa tijekom dugotrajnog ljetnog toplinskog vala. Međutim, pažnja političkih lidera sve je više usmjerena na nadolazeću zimu. Kao što je naglašeno u nizu nedavnih upozorenja Međunarodne agencije za energiju (IEA) i drugdje, energetska kriza na razini one s cijenom nafte iz 1970-ih mogla bi nastupiti kad zahladi.

Nastavi čitati “Energetska kriza u Europi: suočavanje s Putinom neće biti jeftino” →

Početak i kraj civilizacije: Saosjećanje

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Antropologinja Margaret Mead tvrdi da je saosjećanje najpouzdaniji znak početka ljudske civilizacije. Prema njenim riječima, taj početak može se vrlo precizno dokazati – kada na drevnim skeletima pronađemo pokušaj liječenja dugačke butne kosti. Antropologinja je tvrdila da liječene kosti nisu pronađene tamo gdje je još uvijek vladao zakon jačega.
Dakle, civilizacija ne počinje onda kada čovjek pronalazi tehnološke metode za lakše preživljavanje, poput navodnjavanja, nego onda kada počinje pomagati drugom čovjeku u nevolji. Onda kada pokaže empatiju…

Nastavi čitati “Početak i kraj civilizacije: Saosjećanje” →

O prehrambenoj krizi: nema vremena za gubljenje

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Glad vreba svijetom. Prije sedam godina, Ujedinjeni narodi obećali su da će glad iskorijeniti do 2030. Međutim, broj ljudi koji gladuju prošle je godine dosegao 828 milijuna, a broj koji je bez presedana, 345 milijuna, trenutačno proživljava akutnu nesigurnost prehrane,  upozorio je UN.

Nastavi čitati “O prehrambenoj krizi: nema vremena za gubljenje” →

Sjeme kulturnih ratova

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Vjerojatno najpopularnija tema na intelektualnoj ljevici posljednjih godina je ona o sudbini i kraju neoliberalizma. I marginalnija i utjecajnija štampa pune su članaka o prirodi tog kraja i o ispravnosti same dijagnoze. Poteškoće s tim raspravama leže u samim početnim parametrima: naime, na ljevici postoji cijela lepeza pozicija i interpretacija kad je riječ o neoliberalizmu. Neki mu uskraćuju pravo samosvojnog pojma, neki mu izvor vide u klasnoj akciji odozdo, neki u intelektualnom trendu koji je započeo u Mont Pelerinu, a neki u makroekonomskim politikama koje su bile odgovor na konkretne izazove prije četrdesetak godina, a ne realizacija ideoloških sklonosti.

Nastavi čitati “Sjeme kulturnih ratova” →

Svijet koji dolazi

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nitko ne može prepoznati sve  aspekte novog doba koje se nazire, ali pokretačke snage za koje se treba pripremiti već su očite. Ovo je vrijeme sukoba i žestokog natjecanja između velikih sila, u kojem visok stupanj vanjske ovisnosti o materijalu i proizvodima od strateške važnosti može postati smrtonosna slabost. To je svijet u kojem se globalizacija rekonfigurira, a geopolitički atlas pomiče, što više nema nikakve veze s optimizmom nakon pada Berlinskog zida. Ovaj svijet obilježava ideološka borba između demokracija i autoritarnih režima koji, kako tvrde, žele izgraditi drugačiji svjetski poredak i u kojem je stoga Europljanima, više nego ikada prije, važno da EU ojača svoju unutarnju koheziju.

Nastavi čitati “Svijet koji dolazi” →

Borba za prava seksualnih manjina kroz istoriju

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U savremenim demokratijama zapadnog tipa, odnos spram homoseksualaca je postao neka vrsta lakmus papira za toleranciju i poštovanje ljudskih prava. Danas mnoge članice EU (ali i one koje to nisu) imaju regulisane istospolne zajednice. Istok Evrope je izuzetak ovog trenda gdje, poslije sloma real-socijalizma, religija i konzervativne vrijednosti doživljavaju veliki povratak, nakon decenija državnog ateizma.

Nastavi čitati “Borba za prava seksualnih manjina kroz istoriju” →