Profesionalni uzbuđivači sirotinje

Agresivnom vojnom invazijom Rusije na Ukrajinu dogodila se globalna kataklizma i potres, koji je gotovo preko noći podijelio svijet na bipolarne dijelove koji se međusobno isključuju. Fenomen rata, kao društvene pojave, na površinu je tako izbacio razne teorije i poglede, koji u mnogim slučajevima nemaju ama baš nikakvu logiku i istinu, ali su zato vrlo efektivno propagandističko oružje.

Nastavi čitati “Profesionalni uzbuđivači sirotinje” →

Postoji li opasnost da Ukrajina postane “nova Bosna”?

Bez obzira na razmjere užasa koji gledamo na svojim TV ekranima i mobitelima, bez obzira o kojem ratu je riječ, vremenom se naviknemo na grozne vijesti. Takvi smo, čak i ako smo i sami proživjeli i preživjeli strahote rata.

Nastavi čitati “Postoji li opasnost da Ukrajina postane “nova Bosna”?” →

50 godina Kuma, klasika koji je podigao ljestvicu za sve buduće gangsterske filmove

Jedna od najpoznatijih klimaktičnih scena u povijesti filma: napet, šokantan rasplet u kojem se niz brutalnih ubojstava presijeca s glavnim likom, koji se mirno odriče Sotone dok postaje kum svom nećaku.

Nastavi čitati “50 godina Kuma, klasika koji je podigao ljestvicu za sve buduće gangsterske filmove” →

Opus u nastajanju o kulturi u nestajanju

Pogovor u knjizi eseja Ivana Lovrenovića Pripadati i ne pripadati

Kod riječkoga izdavača Ex libris, kojega vode Željko Međimorec i Zoran Grozdanov, objavljena je ovih dana knjiga eseja: Ivan Lovrenović, Pripadati i ne pripadati. Oblikovanje i prijelom djelo su majstorskoga tandema Damir Bralić i Lana Grahek.

Nastavi čitati “Opus u nastajanju o kulturi u nestajanju” →

Još uvijek mislite da HDZ i SDA nisu partneri?

Najveća bošnjačka i najveća hrvatska stranka navodno se silno svađaju. Lideri dvaju stranaka, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, ovih dana su intenzivno pregovarali o promjenama Izbornog zakona. Pregovori su propali, a ova dva političara međusobno se optužuju za novonastalu situaciju.

Nastavi čitati “Još uvijek mislite da HDZ i SDA nisu partneri?” →

Novi strašni debakl

Jučerašnje otvoreno prenošenje naše izborne kampanje u Brisel, gdje su se Čović, Dodik, Džaferović i Komšić (poredani po abecednom redu!) u svoje ime obraćali svojim glasačima, a ne u ime Bosne i Hercegovine jednoj ozbiljnoj administraciji, svako će tumačiti i ocjenjivati na svoj način. A ja ću iz državnog ugla gledanja (jer jedino tako vrijedi posmatrati događanja) samo kazati da je Bosna i Hercegovina doživjela novi i strašni debakl i to zbog svakog govornika ponaosob, a ne zbog ovog ili onog. U svijetu se, a najprije u Briselu, ili govori jednoglasno u ime cijele zemlje ili ne govori nikako.

Nastavi čitati “Novi strašni debakl” →

O morfološkim predviđanjima

Nakon početnog šoka, ruska agresija na Ukrajinu izazvala je u međunarodnoj javnosti mnoštvo komentara među kojima su i prilozi značajnih svjetskih pera sa svih krajeva političkog spektra. Nemali broj komentatora vidi u ruskoj invaziji »inicijalnu kapislu« budućeg raspada Ruske Federacije i uopšte propasti Putinovog nacionalističkog projekta. Tako Yuval Noah Harari, jedan od najčitanijih autora današnjice, u tekstu objavljenom u The Guardianu izražava (već!) opšterašireno uvjerenje da će rat u Ukrajini oblikovati budućnost cijelog svijeta, konstatira da je Vladimir Putin taj rat već sada izgubio i najavljuje »smrt Ruskog carstva« na čijem »smrtnom listu … neće stajati ime Mihaila Gorbačova: stajat će Putinovo ime«. A razložni i odmjereni Branko Milanović, iako ne želi da spekulira o ishodu rata, ipak ostavlja mogućnost da se, osim okupacijom Ukrajine, on završi možda i »raspadom Rusije«.

Nastavi čitati “O morfološkim predviđanjima” →

Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism”

Možemo li, smijemo li, kada osuđujemo rusku invaziju na Ukrajinu, reći – da ali…? Odnosno usput spominjati i druge vojne akcije koje su proteklih desetljeća, bez legalne podloge ili službene objave rata, pokretale moćne države te napadale brojne teritorije prouzročivši velike ljudske patnje i žrtve?

U raspravi na društvenim mrežama ili u lokalnom kafiću nerijetko ćete ovih dana zapaziti rečenice poput – “jest, Rusi su brutalno napali, ali zašto nitko ne priča koliko Amerikanci nereda čine po svijetu?”

Nastavi čitati “Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism”” →

Filozofija ne može odgovoriti na pitanje: “Kako da živimo?”

Kako da živimo? je ono što se mnogi pitaju u krizi, izbačeni iz normalnih životnih obrazaca. Međutim, ovo pitanje nije uvijek jednostavni zahtjev za izravnim odgovorom koji bismo nekako mogli iščitati iz svijeta oko nas.

Nastavi čitati “Filozofija ne može odgovoriti na pitanje: “Kako da živimo?”” →

Povratak muzike

Jednom davno reporter sarajevske televizije obilazio je sela u samom korneru Bosne i Hercegovine, pa pod Kozarom zalutao u zabačeni neki zaselak na kraju kaljava puta. Dan-danas pamtim taj kadar, trošnu kolibu sred puste potkozarske visoravni, na samom kraju svega poznatog svijeta, i pred kolibom starca duboko uzorana lica. Jedina njegova veza s ostatkom čovječanstva prastari je mađarski tranzistor Orion, na kojemu, veli, nikad ne sluša vijesti. Njega politika ne zanima, on sluša samo muziku.

– Šta onda slušate, kakvu muziku? – pokroviteljski ga na koncu pita ljubopitljivi reporter. – Koju muziku najviše volite?

– Svaku – jednostavno na to odgovara starac. – Osim glazbe.

Nastavi čitati “Povratak muzike” →

Bertrand Russell: poruka budućim generacijama

Bertrand Russell, slavni britanski filozof i društveni kritičar, gostovao je 1959. na BBC-u, u emisiji Face-to-Face. Na kraju razgovora upitan je što bi o životu i stvarima koje je naučio želio poručiti generacijama koje će živjeti za tisuću godina. Ovo je njegov odgovor.   

Nastavi čitati “Bertrand Russell: poruka budućim generacijama” →

Za puni doživljaj života, odložite sve uređaje i hodajte

Pješak. Riječ koja se uklapa u najzamornije, dosadne i najmonotonije trenutke života. Ne želimo živjeti pješački život (pedestrian life, op. prev.). Ipak, možda bismo trebali. Mnogi od velikih mislilaca kroz povijest bili su pješaci: Henry David Thoreau i William Wordsworth, Samuel Taylor Coleridge i Walt Whitman, Friedrich Nietzsche i Virginia Woolf, Arthur Rimbaud, Mahatma Gandhi, William James – svi su bili pisci koji su rad svoga uma povezali s ravnomjernim kretanjem svojih stopala. Osjećali su potrebu ustati i pokrenuti se, ostavili bi posao, nataknuli šešir i izašli van u šetnju. Pritom su bili u korak s antipodnim silama kretanja i mirovanja, s poticajem upisanim u zakone prirode.

Nastavi čitati “Za puni doživljaj života, odložite sve uređaje i hodajte” →

Peđa Grbin je ozbiljan protivnik i potencijalni premijer

Za vrijeme bivšeg lidera, SDP je bio beskrajno neuvjerljiv kao alternativa vlasti, te bio, nažalost, i pomalo smiješan. Nije bilo nikakve šanse da ozbiljnije uzdrmaju HDZ, a pogotovo ne Andreja Plenkovića.

Dolaskom Peđe Grbina na čelo stranke, SDP je dobio lidera koji je daleko ozbiljniji takmac. U kontekstu ranijih dešavanja u toj stranci, ovo samo po sebi nije veliko postignuće nego prije jedan povratak u normalu.

Nastavi čitati “Peđa Grbin je ozbiljan protivnik i potencijalni premijer” →