Španjolski izbori: varljivi trijumf lijevog centra?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Nikola Vukobratović

Socijalistička radnička stranka Španjolske (PSOE) pobjednik je jučerašnjih izvanrednih parlamentarnih izbora u Španjolskoj. Ova tradicionalna stranka lijevog centra uspjela je osvojiti tek nešto manje od 30% glasova, no broj glasova koji su dobili gotovo je dvostruko veći od onog njihovog tradicionalnog konkurenta – desničarske Pučke stranke (PP). Pučani su osvojili mizernih 16,7% glasova, što je najgori rezultat glavne stranke desnice još od pada diktature Francisca Franca 1970-ih, diktature čiji su bivši dužnosnici zapravo i osnovali PP. Socijalisti su još prošle godine preuzeli vlast “preslagivanjem” u parlamentu, no sada su svoju dominaciju potvrdili na izvanrednim izborima koje su sami izazvali. Sasvim je sigurno da se više nikakva vlada bez njih na čelu ne može formirati. Nastavi čitati “Španjolski izbori: varljivi trijumf lijevog centra?” →

Jerry Lee Lewis i čudesni koncert u Hamburgu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jedan kritičar ocijenio je da se ne radi o koncertu nego o ‘mjestu zločina’.

Živi album je riskantna forma jer nije lako, ili je možda nemoguće, koncertnu atmosferu uvjerljivo prenijeti na audio snimak.

Jedan od najboljih ikada snimio je Jerry Lee Lewis, legenda iz prvog ešalona rock glazbenika. Album se zove Live at the Star Club, a snimljen 5.4.1964. u Star klubu u Hamburgu. Na Rolling Stoneovoj listi najboljih živih uradaka nalazi se na 16. mjestu, što se čini nepravedno niskim. Nastavi čitati “Jerry Lee Lewis i čudesni koncert u Hamburgu” →

Škrtost Crkve i liberalizam države krivi su za paljevinu Notre Dame

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Miljenko Jergović

Bog mi je svjedok: nisam religiozan. Ali čim je planula Bogorodičina crkva u Parizu, povjerovao sam da se radi o samospaljivanju i da je ta slavna građevina, koja na neki način i nije građevina, nego je djelo mašte Victora Hugoa, koji ju je četrdesetak godina po revolucionarnoj 1789, kada je bila oskrnavljena, napuštena i prezrena, nanovo oživio, postupila kao Jan Palach, e ne bi li pomahnitalom svijetu pokazala kamo ga vodi njegova mahnitost. Ne treba vjerovati da su crkve isto što i ljudi, ne treba vjerovati ni da u ovome postoji Božja primisao, dovoljno je voditi se zdravim razumom i osjećajima – što onda znači i moralnim kodeksom, pa ostati osupnut tačnošću, istinitošću, proroštvom ovoga požara. Nastavi čitati “Škrtost Crkve i liberalizam države krivi su za paljevinu Notre Dame” →

I ove godine gorjet će Trnjanski kresovi za nepokoreni Zagreb

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Tradicionalna proslava Dana oslobođenja Zagreba, Trnjanski kresovi, održat će se u subotu, 4. svibnja na savskom nasipu pored Mosta slobode. Uz bogati kulturno-umjetnički sadržaj i radionice za sve uzraste, brojna druga iznenađenja i nezaobilazno paljenje kresova, posjetiteljice i posjetitelji će glasno, borbeno i radosno proslaviti 74. obljetnicu oslobođenja Zagreba od fašističke okupacije i odati počast svima onima koji su za slobodu borili, ali se bore i danas. Nastavi čitati “I ove godine gorjet će Trnjanski kresovi za nepokoreni Zagreb” →

Je li paneuropska radikalna desnica kontradikcija u pojmovima?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Dan Stone

Petoga travnja objavljeno je da je Matteo Salvini, čelnik talijanske Lige (bivša Sjeverna liga) i kontroverzni zamjenik premijera, pozvao čelnike europskih desničarskih stranaka na konferenciju u Milanu, zakazanu za 8. travnja (konferencija je  međuvremenu održana, op. prev.) Salvinijev cilj je stvoriti blok desnih populista koji bi bio veći od grupacije Europa nacija i slobode (ENF) u Europskom parlamentu. ENF je najmanja skupina u parlamentu, s 36 poslanika, dok Salvini očito želi nešto više. Nastavi čitati “Je li paneuropska radikalna desnica kontradikcija u pojmovima?” →

Najvažniji izbori dosad: Može li EU preživjeti nacional-populizam?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Petar Vidov

Na trgu pred Europskim parlamentom u Briselu postavljen je niz plakata sa sloganima koji bi trebali podsjetiti birače zašto je Europska unija važna. Poruka je da su problemi poput klimatskih promjena, masovnih migracija, digitalne sigurnosti i terorizma globalne ugroze, kojima se nijedna pojedinačna članica EU ne može sama oduprijeti. Posebno je dramatičan prvi slogan u tom nizu: „zato što svijet neće čekati iduću priliku“. Nastavi čitati “Najvažniji izbori dosad: Može li EU preživjeti nacional-populizam?” →

Otpor, stoko ili kako pobijediti autocenzuru

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Haris Ćutahija

Šuti, vidiš kakva je situacija. Šuti, ne zamjeraj se. Šuti, kao i ostali. Ne izdvajaj se. Ne piši, ne komentariši, ne gledaj.

Novinari prenose agencijske vijesti. Rijetko se koji usudi pisati o stvarnim problemima ili istraživati, jer se boji da mu neko ne napadne kameru. Svi okreću glavu od korupcije naše svagdašnje. Prijavit će neko drugi, valjda. Neko bez štele se neće prijaviti na konkurs za državnog službenika. Namješten je, nema šanse. To je javna tajna. Nastavi čitati “Otpor, stoko ili kako pobijediti autocenzuru” →

Brkata prošlost i cinična sadašnjost

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Neven Šimić 

Čeprkanjem po prošlosti možeš puno saznati o sadašnjosti. Recimo, ako zaviriš u 1910. godinu, u tadašnji Bosanski sabor, nećeš imati osjećaj da si napravio stoljetni vremenski skok unatrag. Barem ne u društveno-političkom smislu. Kao da slušaš iste, jednako predvidljive i dosadne parlamentarne rasprave, obojene demagoškim fintama i etnopolitičkim bojama. Nastavi čitati “Brkata prošlost i cinična sadašnjost” →

Komunistička partija Kine ujedinila Hrvatsku

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Marko Kostanić

Čini se da ne treba puno. Dovoljno je bilo da noga kineskog premijera Li Kećijanga zakorači na hrvatsko tlo da se sve promijeni. I što mislimo o svijetu i što mislimo o ekonomiji i što mislimo o prošlosti. A mislili smo da je ono što mislimo zacementirano za sve vremena. A mislimo da je državni upliv u ekonomiju smrtni grijeh i da je komunistička prošlost najveća prijetnja našoj sadašnjosti. Nastavi čitati “Komunistička partija Kine ujedinila Hrvatsku” →

Demokratija u BiH: đe ba zapelo?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Haris Ćutahija

Misliš da zaslužuješ bolje? Znaš li za šta se stranka za koju glasaš zalaže, konkretno? Ne znaš. Jesi li ikad pročitao njen program? Nisi. Jesi li glasao za nju nakon što nije ispunila ono što je obećala za prošle izbore? Jesi. Jesi li ušutkivao svoju djecu kad dignu glas protiv vladajućih zbog sestrinog malog koji radi u državnoj firmi? Jesi. Jesi li ikad policajcu dao cvaju da ti ne piše kaznu? Jesi. Jesi li ikad medicinskoj sestri kupio bombonjeru da te pusti preko reda na pregled? Jesi. Jesi li svoju visokoobrazovanu djecu pustio da idu na bauštel u Njemačku? Jesi. Jesi li onima koji izađu na proteste pred TV-om psovao majku huligansku? Jesi. Nastavi čitati “Demokratija u BiH: đe ba zapelo?” →

Tako se sramoti Hrvatska

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Tomislav Jakić

Predsjednica mirno tvrdi kako je Hrvatska, a to znači i Jugoslavija, bila, držite se čvrsto, na drugoj strani Željezne zavjese, sa svim drugim zemljama tzv. istočnog bloka. A to je, nema drugoga izraza kojim se takva tvrdnja može opisati, notorna laž Nastavi čitati “Tako se sramoti Hrvatska” →

U Sarajevu, zauvijek, sa svojim umrlim iluzijama i nadama!

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Piše: Mile Lasić

Povodom 25. obljetnice smrti Branka Mikulića (1928. – 1994.)

“Samo da znadete profesore da je rodna kuća Brankova oca Jure sada moja izba…”, kazao mi je jedne prigode u Mostaru književnik Grgo Mikulić (Priče i legende iz Hercegovine, I i II), ukazujući i na neupitno hercegovačko podrijetlo obitelji Brankova oca Jure Mikulića, koja se oko 1903. godine preselila u bugojansku dolinu. U njoj se 10. lipnja 1928. u mjestu Podgrađe blizu Uskoplja / Gornjeg Vakufa i rodio Branko Mikulić, koji je od posljedica teške bolesti umro 12. travnja 1994. u Sarajevu, a što se ovim zbornikom u nakladi Art Rabica i obilježava kako dolikuje, s mjerom i ukusom.  Nastavi čitati “U Sarajevu, zauvijek, sa svojim umrlim iluzijama i nadama!” →

Trump, Brexit, a i Katalonija…

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Tarik Haverić

„Šta je gore, Trump ili Brexit?“ – to je pitanje koje ljevičari često postavljaju Garyju Youngeu otkako se ovaj kolumnist Guardiana vratio u Britaniju nakon 12 godina provedenih u Sjedinjenim Američkim Državama. Nedavno je on, u istoimenom tekstu za The Nation (koji je kod nas preveden na nezamjenjivom Peščaniku), pokušao da na to pitanje i odgovori. Prihvatajući perspektivu prema kojoj „ni jedno ni drugo ne mogu donijeti ništa dobro“, Gary Younge objašnjava zašto između to dvoje postoje, prema njegovom mišljenju, važne razlike: Nastavi čitati “Trump, Brexit, a i Katalonija…” →