Ako vas na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH dovedu birači bošnjačke nacionalističke stranke, onda je posljedica da vašu politiku kreira SDA. Ako vam poziciju gradonačelnika Sarajeva omoguće birači skloni desnim bošnjačkim nacionalističkim strankama, onda na spomen ploču za zločine na Kazanima ne možete staviti koji su zločinci to učinili. Ako vam u gradu postoje ulice i škole nazivane po fašistima, onda ne možete za sebe reći da imate multikulturni karakter. Ako kažete da nema više prostora za toleranciju, onda to nije Sarajevo kao što je nekad bilo!
Nastavi čitati “AVET BUSULADŽIĆA NAD ZLATNOM DOLINOM: Sarajevo nije što je nekad bilo”Kategorija: Politika
Vještica Marija
Panični strah neprosvijećene gomile od okruglih godina nije od jučer. U ljeto 1599., recimo, zabilježen je slučaj da je “odlični Juraj Vagić, odvjetnik slobodnog i kraljevskog grada Zagreba”, na zahtjev građana podigao tužbu protiv neke Urše Kušević, švelje nastanjene na Harmici, jer se, “pouzdavajući u đavolska umijeća, bavila čarobnjaštvom i vračanjem, pa širila strah i jezu od Sudnjega dana na Godinu Gospodnju 1600., svjedočeći na javnim mjestima svoja đavolska priviđenja kako će se na Kraljevinu Hrvatsku sručiti gnjev Božji, suša, glad, bolest, kuga i jahači apokalipse, istom pozivajući puk, plemstvo i svećenstvo da se pokaju i pomole za oprost grijeha”.
Nastavi čitati “Vještica Marija”Rusija i Ukrajina: hoće li biti novog rata?
Velika je zabrinutost ovih dana za Ukrajinu, u kontekstu crnih prognoza o mogućem novom sukobu, možda već početkom nove godine. Ima li šanse da ova država opstane ako je na meti vojne velesile poput Rusije?
Vladimir Putin smatra da su Rusi i Ukrajinci zapravo jedan narod (na dosta sličan način kako neki nacionalisti, uglavnom srpski, svojataju druge narode u bivšoj Jugoslaviji). Objavio je poduži članak-pamflet na zvaničnoj stranici ruske vlade (en.kremlin.ru), iz kojeg nije teško iščitati da napad na Ukrajinu uopće nije nemoguć u skoroj budućnosti.
Nastavi čitati “Rusija i Ukrajina: hoće li biti novog rata? “Autokracije srednje veličine imaju sve veći geopolitički utjecaj
Zanimljivu analizu geopolitičkih trendova objavio je ovih dana The Economist. Kada se govori o rivalstvu država, obično se misli na supersile: SAD, nekad Sovjetski Savez a sada Kinu. Međutim, s obzirom na to da SAD polako napušta svoju ulogu globalnog policajca, otvorio se teren za države srednje veličine da se iskažu:
Nastavi čitati “Autokracije srednje veličine imaju sve veći geopolitički utjecaj”Dan državnosti: šta je ostalo od ZAVNOBiH-a?
Bila bi to razumljiva scena da se odigravala u prostorima Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Ovako je sadržavala sve temelje nadrealizma “diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije”.
Restoran u Luxemburgu, s jedne strane stola premijer Federacije BiH, optuženik za korupciju i pranje novca, nasuprot njemu osumnjičenik za širenje nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti. Sjede pod nadzorom onog koji se predstavlja kao Veliki meštar u Bošnjaka, obilježavajući tobože Dan državnosti BiH. Svi agituju za patriotizam.
Croatian politics needs liberals – why don’t they unite?
‘Stronger together’ is a well-known saying, easily applicable to political life in Croatia. This is especially the case with the liberals; a number of small, centrist parties that aren’t capable of crossing the electoral threshold on their own. With few notable exceptions, such as winning the mayoral seat in Split, these parties are quite marginal on the political scene traditionally dominated by the two big parties, HDZ and SDP, as well as temporary successes by parties that are to the left and right of the two main players. This is a shame because liberals would have a lot to offer. It is moreover exceedingly important to have healthy competition, to have more than two choices, more than two rather ossified world views. Above all, more than the appalling, worn-out ideological battle between Ustashas and partisans.
Nastavi čitati “Croatian politics needs liberals – why don’t they unite?”Divlje meso HDZ-a
“Divlje meso” HDZ-a okuplja se po ulicama i trgovima, hoda, moli, pjeva i prosvjeduje jer se, eto, u uvjetima globalne prevare nazvane pandemija, lokalno traže propusnice koje zatiru slobodu i pravo na izbor. Ta “moralna ekonomija mnoštva/gomile”, da se poslužimo ovom prigodom dekontekstualiziranom odrednicom E. P. Thompsona, oblikuje stanovitu vrstu “mentaliteta”, koji nedvojbeno ima svoje razloge i genezu, kao i svoje uvjete proizvodnje na temelju kojih zaslužuje baš takvo određenje – “divlje meso”HDZ-a. Soundtrack njihovih prosvjeda o tome govori više nego dovoljno. Simptom? Svakako.
Nastavi čitati “Divlje meso HDZ-a”Etički imperativ: zamjeriti se većini
Nemam hrabrosti da budem kukavica, tako nekako glasi efektna aforistička dosjetka. Biti hrabar, vrlina je koja se visoko cijeni. Hrabrost se nerijetko simbolički vezuje za testise, kolokvijalno znane kao muda. Imati muda, vječiti je ideal svake suštinske kukavice. Izraz je to koji se odomaćio kao sinonim za hrabrost, kao kreativan spoj metaforike i mudologije. Kao pojmovni oponent mudima stoji lijepa štokavska riječ pička. Kada na Balkanu imaš certifikat za muda, to je jasan znak da nisi pička.
Imati muda problematičan je izraz, makar i kao stilska figura, jer sugerira da jedino vlasnik istih može biti kuražan. (Za neupućene, izraz kuražan nema veze s onom falusoidnom ekstenzijom ponad već spomenutih muda.) Ergo, samo apstraktni mudoposjednik ima potencijal da bude hrabar. Ženama se taj potencijal odriče, osim u iznimnim situacijama kad i one imaju neki testosteronski (ili je bolje reći: testisteronski) višak, ili kakvo drugo svojstvo koje upućuje na muškost. Jer bez muškosti, jelte, nema ni hrabrosti. Drugim riječima, insuficijencija muškosti osuđena je na bezmudost.
Nastavi čitati “Etički imperativ: zamjeriti se većini”Zašto se hrvatski liberali ne ujedine?
“Zajedno smo jači” svima je poznata izreka, lako primjenjiva na politički život u Hrvatskoj. To se posebno odnosi na liberale, na koloplet malih centrističkih stranaka koje same ne prelaze izborni prag. Osim par značajnih iznimki poput osvojenog gradonačelničkog mjesta u Splitu, ove stranke prilično su marginalne na političkoj sceni kojom tradicionalno dominiraju HDZ i SDP, te zasad povremene pojave, stranke i opcije koje su lijevo i desno od dvije glavne stranke. To je šteta, jer liberali bi imali dosta toga korisnog za reći i ponuditi. Osim toga, jako je važno imati zdravu konkurenciju, imati više od dvije opcije, od dva odrvenjena svjetonazora, više od nesretnih i pohabanih ustaša i partizana.
Nastavi čitati “Zašto se hrvatski liberali ne ujedine?”Kako do svima prihvatljivog izbornog zakona?
Izborni zakon mora se imperativno promijeniti! Čuđenje u ovoj zemlji je postalo suvišno, ali čovjek se mora čuditi površnosti i neodgovornost vlastodržaca koji su se nepotrebno zapleli oko izbornog zakona. Svi se bave hrvatskim pitanjem i domovima naroda, a niko da kaže da je ključna i najvažnija promjena izbornog zakona skidanje BiH sa sramne liste zemalja u kojima se praktikuje aparthejd. Zemlje koja ni poslije 12 godina nije u stanju postati savremena i dostojanstvena zemlja u kojoj svako ima pravo biti biran na bilo koju funkciju. To je smisao promjene izbornog zakona a ne namještanje fotelje ovom ili onom. Od 2009. godine se čeka provođenje presude Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić i Finci. Pa šta se još treba dogoditi da se u glavama ovih naših pametnjakovića probudi savjest da MORAJU pod hitno ukinuti sramnu diskriminaciju prema onima koji nisu unutar tri konstitutivna naroda?
Nastavi čitati “Kako do svima prihvatljivog izbornog zakona?”Dragan Čović i njegova stranka su kriptonit za Hrvate u BiH
Dragan Čović je prestigao Angelu Merkel po dužini mandata na čelu stranke koju vodi. To je impresivan podatak, ali tu svaka sličnost prestaje. Po učinku i reputaciji, bilo bi fer reći da stvari stoje malo drugačije.
Gospodin Čović je za bh. prilike moćna i utjecajna osoba. Političar koji svojom (skoro doslovno) strankom dominira već više od petnaest godina, a time i nekim važnim procesima na razini cijele BiH. Pokazao je da zna kako eliminirati svaku potencijalnu konkurenciju unutar HDZ-a. U stanju je potisnuti, pa i obesmisliti druge hrvatske stranke, prikazati se umjerenim Europljaninom, skrenuti tok rijeke. Odnedavno ima i obiteljski grb, koji govori puno toga ali vjerojatno ne ono što bi želio ponosni vlasnik.
Nastavi čitati “Dragan Čović i njegova stranka su kriptonit za Hrvate u BiH”Čekajući razum u BiH
Pod uticajem pobjede Oktobarske revolucije u Rusiji, u evropskim zemljama bilo je više pokušaja da radnici i seljaci preuzmu ključnu ulogu u društvu. Od 1919. do 1920. u Italiji, naročito na sjeveru, bilo je mnogo demonstracija, protesta, kao i konkretnih preuzimanja fabrika od strane radnika. Ovaj period istoriografija pamti kao “biennio rosso”, dvije crvene godine.
Nastavi čitati “Čekajući razum u BiH”Toplo-hladno partnerstvo
Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, postao je teški uteg Bakiru Izetbegoviću i Stranci demokratske akcije, odnosno glavnoj struji bošnjačke politike: partnerstvo podrazumijeva bošnjačke glasove za Komšića kao hrvatskog člana državnog Predsjedništva, što Izetbegoviću vezuje ruke u pregovorima i s HDZ-om BiH i s međunarodnim političkim faktorima u vezi s izmjenama Izbornog zakona, a smisao izmjena o kojima se razgovara jest da Hrvate u Predsjedništvu zastupa netko koga su izabrali – Hrvati. Suočen s time da postaje suvišan, Komšić zaoštrava retoriku i još beskrupuloznije obmanjuje građane Bosne i Hercegovine potpuno nerealnim zamislima, nerealnim barem iz perspektive sadašnjosti i bliže budućnosti. “Nikada nećemo odustati u inzistiranju na provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava, jer njihova implementacija vodi ka formiranju građanske države”, rekao je Komšić prošle subote na kongresu Demokratske fronte za čijeg je predsjednika ponovo izabran. “Uopće nas ne zanima sviđa li se to nekome ili ne. Nismo mi izmislili to da treba odbaciti konstitutivnost naroda i uspostaviti jednakopravnost svih građana, nego je to naložio Europski sud za ljudska prava. Oni kojima se to ne sviđa mogu se žaliti tom sudu, a ne nama koji smo dosljedni u poštivanju tih standarda na kojima se temelji svako demokratsko i civilizirano društvo i država.” I još: “Drugog puta do građanske države nema. Taj put je spor i trnovit, ali ja vjerujem da ćemo uspjeti.”
Nastavi čitati “Toplo-hladno partnerstvo”Rasplet koji treba da štima svima: Sarajevo, balkanski Brisel
Melodrama sa naprasnim upadom odlazećeg (odskora i bivšeg) Visokog predstavnika u BiH u bh. zakonodavni prostor neminovno se bliži svom kraju. Ostaje da se u to uvjeri i najglasniji, ali i sve usamljeniji čuvar ‘izvornog’ Daytona gospodin Milorad Dodik, član nikad ozbiljnije posvađanog Trijumvirata u vrhu postdaytonske BiH. Najnoviji međunarodni napori u tom pravcu se upravo dešavaju dok nastaje ovaj tekst.
Nastavi čitati “Rasplet koji treba da štima svima: Sarajevo, balkanski Brisel”Preokret Nesvrstanih
Dobrodošli kući! – rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić za divovskim astalom ispred stotinu dvadeset šarenih zastava, disciplinovano postrojenih uz zidove Hale 11 Beogradskog sajma, pozdravljajući članove stotinak državnih delegacija okupljenih na svečarskom Samitu nesvrstanih, organizovanom povodom šezdesete godišnjice prvog samita, održanog septembra 1961. u Beogradu.
Nastavi čitati “Preokret Nesvrstanih”













