Autor: Digitalna demokracija

Rusija i Ukrajina: hoće li biti novog rata? 

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Velika je zabrinutost ovih dana za Ukrajinu, u kontekstu crnih prognoza o mogućem novom sukobu, možda već početkom nove godine. Ima li šanse da ova država opstane ako je na meti vojne velesile poput Rusije?

Vladimir Putin smatra da su Rusi i Ukrajinci zapravo jedan narod (na dosta sličan način kako neki nacionalisti, uglavnom srpski, svojataju druge narode u bivšoj Jugoslaviji). Objavio je poduži članak-pamflet na zvaničnoj stranici ruske vlade (en.kremlin.ru), iz kojeg nije teško iščitati da napad na Ukrajinu uopće nije nemoguć u skoroj budućnosti.  

Nastavi čitati “Rusija i Ukrajina: hoće li biti novog rata? “ →

Jedan susret s Muhamedom Filipovićem

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Otkako sam u Času lobotomije (2007) na lik i djelo Muhameda Filipovića bacio svjetlo nešto drukčije od onoga u kojem je on volio da se predstavlja, nisam ga često susretao. Ako bi se i dogodilo da se na ulici ne možemo izbjeći, mimoilazili smo se s obostranim neuvažavanjem. Utoliko više sam bio zatečen kada me tog jutra krajem novembra 2018. presreo kod Markala, na Trgu oslobođenja od Alije Izetbegovića. Nezaobilazni šešir, nekakve naočale nalik na sunčane iako je bilo oblačno, i po jedan ceker u svakoj ruci. Upad direktan i agresivan: – A zašto Vi, Haveriću, mene mrzite?

Nastavi čitati “Jedan susret s Muhamedom Filipovićem” →

Autokracije srednje veličine imaju sve veći geopolitički utjecaj

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zanimljivu analizu geopolitičkih trendova objavio je ovih dana The Economist. Kada se govori o rivalstvu država, obično se misli na supersile: SAD, nekad Sovjetski Savez a sada Kinu. Međutim, s obzirom na to da SAD polako napušta svoju ulogu globalnog policajca, otvorio se teren za države srednje veličine da se iskažu:

Nastavi čitati “Autokracije srednje veličine imaju sve veći geopolitički utjecaj” →

Dan državnosti: šta je ostalo od ZAVNOBiH-a?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Bila bi to razumljiva scena da se odigravala u prostorima Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Ovako je sadržavala sve temelje nadrealizma “diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije”.  

Restoran u Luxemburgu, s jedne strane stola premijer Federacije BiH, optuženik za korupciju i pranje novca, nasuprot njemu osumnjičenik za širenje nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti. Sjede pod nadzorom onog koji se predstavlja kao Veliki meštar u Bošnjaka, obilježavajući tobože Dan državnosti BiH. Svi agituju za patriotizam.

Nastavi čitati “Dan državnosti: šta je ostalo od ZAVNOBiH-a?” →

Croatian politics needs liberals – why don’t they unite?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

‘Stronger together’ is a well-known saying, easily applicable to political life in Croatia. This is especially the case with the liberals; a number of small, centrist parties that aren’t capable of crossing the electoral threshold on their own. With few notable exceptions, such as winning the mayoral seat in Split, these parties are quite marginal on the political scene traditionally dominated by the two big parties, HDZ and SDP, as well as temporary successes by parties that are to the left and right of the two main players. This is a shame because liberals would have a lot to offer. It is moreover exceedingly important to have healthy competition, to have more than two choices, more than two rather ossified  world views. Above all, more than the appalling, worn-out ideological battle between Ustashas and partisans.

Nastavi čitati “Croatian politics needs liberals – why don’t they unite?” →

Divlje meso HDZ-a

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

“Divlje meso” HDZ-a okuplja se po ulicama i trgovima, hoda, moli, pjeva i prosvjeduje jer se, eto, u uvjetima globalne prevare nazvane pandemija, lokalno traže propusnice koje zatiru slobodu i pravo na izbor. Ta “moralna ekonomija mnoštva/gomile”, da se poslužimo ovom prigodom dekontekstualiziranom odrednicom E. P. Thompsona, oblikuje stanovitu vrstu “mentaliteta”, koji nedvojbeno ima svoje razloge i genezu, kao i svoje uvjete proizvodnje na temelju kojih zaslužuje baš takvo određenje – “divlje meso”HDZ-a. Soundtrack njihovih prosvjeda o tome govori više nego dovoljno. Simptom? Svakako.

Nastavi čitati “Divlje meso HDZ-a” →

Ivan Lovrenović: Sarajevski Kazani i kralj Tvrtko

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Sarajevska gradonačelnica u zanosu obznanjuje javnosti kako nju srednjovjekovna Bosna, njezina državnost i kralj Tvrtko ispunjavaju ponosom i ljubavlju, te ozbiljno planira da se u Sarajevu podigne tome velikom kralju spomenik kako dolikuje  – „na konju, s mačem u ruci“. Sve to, pak, na marginama razgovora o netom podignutom spomeniku pobijenima u nedođiji na Kazanima više Sarajeva 1992-93.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: Sarajevski Kazani i kralj Tvrtko” →

Osporavanje stvarnosti: zašto braniti neodbranjivo?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U petak je, simbolično, obilježen Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u Bosni i Hercegovini.[1] Gotovo, ako ne pa i potpuna ignorancija militarizirane bosanskohercegovačke javnosti spram takvog jednog događaja dok stoji na braniku svojih identiteta i nacionalne samosvijesti, podijeljena između borbe za bosanski, odnosno hrvatski jezik te politizacije i nacionalizacije ćirilice, pokazuje svu prazninu tih iracionalnih, neartikuliranih krikova podrumskog smrada nacionalizma, kako će ga jednom od svojih atributskih perjanica zakititi profesor Esad Zgodić, emeritus sarajevskog Fakulteta političkih nauka.[2] A ignorancija spram pisane riječi i nauke uopće u takvim historijskim okolnostima posebno je sablasno odjekivala aulom Fakulteta političkih nauka. Nisu samo COVID-19, kratka forma i prisilna digitalizacija učinili svoje, već svi mi koji na buku takve tišine već godinama pristajemo.

Nastavi čitati “Osporavanje stvarnosti: zašto braniti neodbranjivo?” →

Etički imperativ: zamjeriti se većini

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nemam hrabrosti da budem kukavica, tako nekako glasi efektna aforistička dosjetka. Biti hrabar, vrlina je koja se visoko cijeni. Hrabrost se nerijetko simbolički vezuje za testise, kolokvijalno znane kao muda. Imati muda, vječiti je ideal svake suštinske kukavice. Izraz je to koji se odomaćio kao sinonim za hrabrost, kao kreativan spoj metaforike i mudologije. Kao pojmovni oponent mudima stoji lijepa štokavska riječ pička. Kada na Balkanu imaš certifikat za muda, to je jasan znak da nisi pička.

Imati muda problematičan je izraz, makar i kao stilska figura, jer sugerira da jedino vlasnik istih može biti kuražan. (Za neupućene, izraz kuražan nema veze s onom falusoidnom ekstenzijom ponad već spomenutih muda.) Ergo, samo apstraktni mudoposjednik ima potencijal da bude hrabar. Ženama se taj potencijal odriče, osim u iznimnim situacijama kad i one imaju neki testosteronski (ili je bolje reći: testisteronski) višak, ili kakvo drugo svojstvo koje upućuje na muškost. Jer bez muškosti, jelte, nema ni hrabrosti. Drugim riječima, insuficijencija muškosti osuđena je na bezmudost.

Nastavi čitati “Etički imperativ: zamjeriti se većini” →

Kako je Miles Davis elektrificirao jazz

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ni trideset godina nakon smrti utjecaj Milesa Davisa ne jenjava. Davis je definirao zvuk  modernog jazza kao nitko drugi, posebice na način na koji je u njega integrirao električnu instrumentaciju iz rocka, funka i soula. Radi se o jednom od najutjecajnijih glazbenika dvadesetog stoljeća, bez obzira na žanr. 

Jedan od načina na koji se ova tvrdnja može opravdati je kako često suvremeni glazbenici posuđuju uzorke njegovih kompozicija (sample, op.prev.). Davisa se može čuti kako daje opuštenu pratnju energičnom, naglašenom repanju Trademark Da Skydivera na pjesmi Super Sticky. Ako poslušate pjesmu, nakon baršunastih tonova tenor saksofona Johna Coltranea čut ćete i prepoznatljivi, tužni jauk Davisove prigušene trube iz pjesme Flamenco Sketches. Ovo je inače jedna od najpoznatijih pjesama s albuma Kind of Blue (1959), najprodavanijeg jazz album svih vremena. 

Nastavi čitati “Kako je Miles Davis elektrificirao jazz” →

Zašto se hrvatski liberali ne ujedine?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

“Zajedno smo jači” svima je poznata izreka, lako primjenjiva na politički život u Hrvatskoj. To se posebno odnosi na liberale, na koloplet malih centrističkih stranaka koje same ne prelaze izborni prag. Osim par značajnih iznimki poput osvojenog gradonačelničkog mjesta u Splitu, ove stranke prilično su marginalne na političkoj sceni kojom tradicionalno dominiraju HDZ i SDP, te zasad povremene pojave, stranke i opcije koje su lijevo i desno od dvije glavne stranke. To je šteta, jer liberali bi imali dosta toga korisnog za reći i ponuditi. Osim toga, jako je važno imati zdravu konkurenciju, imati više od dvije opcije, od dva odrvenjena svjetonazora, više od nesretnih i pohabanih ustaša i partizana.

Nastavi čitati “Zašto se hrvatski liberali ne ujedine?” →

Top lista regionalnih dezinformatora

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Tijekom pandemije Covida-19 potvrdilo se da dezinformacije ne poznaju granice. Netočne tvrdnje vezane za bolest koju uzrokuje novi koronavirus i za cjepiva protiv te bolesti se putem digitalnih komunikacijskih kanala ubrzano šire svijetom. Posebno to vrijedi za države među kojima ne postoje jezične barijere, kakav je i prostor bivše Jugoslavije.

Najveći problem pritom predstavljaju dezinformacije koje plasiraju znanstvenici/e i liječnici/e, tj. ljudi koji netočne tvrdnje u javnu sferu iznose iz pozicije znanstvenog autoriteta.

Nastavi čitati “Top lista regionalnih dezinformatora” →

Kako do svima prihvatljivog izbornog zakona?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Izborni zakon mora se imperativno promijeniti! Čuđenje u ovoj zemlji je postalo suvišno, ali čovjek se mora čuditi površnosti i neodgovornost vlastodržaca koji su se nepotrebno zapleli oko izbornog zakona. Svi se bave hrvatskim pitanjem i domovima naroda, a niko da kaže da je ključna i najvažnija promjena izbornog zakona skidanje BiH sa sramne liste zemalja u kojima se praktikuje aparthejd. Zemlje koja ni poslije 12 godina nije u stanju postati savremena i dostojanstvena zemlja u kojoj svako ima pravo biti biran na bilo koju funkciju. To je smisao promjene izbornog zakona a ne namještanje fotelje ovom ili onom. Od 2009. godine se čeka provođenje presude Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić i Finci. Pa šta se još treba dogoditi da se u glavama ovih naših pametnjakovića probudi savjest da MORAJU pod hitno ukinuti sramnu diskriminaciju prema onima koji nisu unutar tri konstitutivna naroda?

Nastavi čitati “Kako do svima prihvatljivog izbornog zakona?” →

Dragan Čović i njegova stranka su kriptonit za Hrvate u BiH

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dragan Čović je prestigao Angelu Merkel po dužini mandata na čelu stranke koju vodi.  To je impresivan podatak, ali tu svaka sličnost prestaje. Po učinku i reputaciji, bilo bi fer reći da stvari stoje malo drugačije.

Gospodin Čović je za bh. prilike moćna i utjecajna osoba. Političar koji svojom (skoro doslovno) strankom dominira već više od petnaest godina, a time i nekim važnim procesima na razini cijele BiH. Pokazao je da zna kako eliminirati svaku potencijalnu konkurenciju unutar HDZ-a. U stanju je potisnuti, pa i obesmisliti druge hrvatske stranke, prikazati se umjerenim Europljaninom, skrenuti tok rijeke. Odnedavno ima i obiteljski grb, koji govori puno toga ali vjerojatno ne ono što bi želio ponosni vlasnik.

Nastavi čitati “Dragan Čović i njegova stranka su kriptonit za Hrvate u BiH” →

Paradoks racionalnosti

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Pripisivanje lakovjernosti traljavom razmišljanju ili neznanju primamljivo je, ali ne unapređuje naše razumijevanje post-istina i teorija zavjere

Nova knjiga Stevena Pinkera ovih je dana u vijestima. U vrijeme lažnih vijesti, namjernih dezinformacija, praznovjerja, post-istine i alternativnih činjenica, poruka ove knjige pod naslovom Racionalnost: Zašto je nedostaje i zašto je to važno, čini se jasnom i relevantnom. Racionalnost, opisana kao “komplet kognitivnih alata koji mogu postići određene ciljeve u određenim svjetovima” doista bi trebala biti zvijezda vodilja svega što mislimo i radimo, pa ipak nije. Nešto ne štima, ili nije uspjelo. Elementi potrebni za izvođenje zaključaka i informiranost danas su u dostupni u izobilju, pa ipak ljudi ih odlučuju ignorirati ili koristiti na sumnjiv način. Zašto?

Nastavi čitati “Paradoks racionalnosti” →